MLADI KUPUS SA FLEKICAMA PO STARINSKOM RECEPTU: Jednostavan ručak koji vraća ukus domaće kuhinje
Ovo lagano posno jelo na ulju priprema se od nekoliko sastojaka, a svojim blagim ukusom i mirisom podseća na recepte naših baka.
Spoj meke teletine, domaćih mlečnih proizvoda i tradicionalnog načina pripreme čini ovo jelo nezaobilaznim delom bogate trpeze.
Podgorički popeci, staro jelo iz crnogorske gradske kuhinje, pripremaju se u svečanim prilikama i danima kada crkveni tipik ne propisuje post. Ovo ukusno jelo od tanke teleće šnicle punjene sirom, skorupom i pršutom, potom savijene i pohovane, predstavlja deo bogate domaće trpeze u kojoj se neguju tradicionalni ukusi i kvalitetni sastojci. I danas su podgorički popeci prepoznatljiv deo crnogorske gastronomije, a svojim načinom pripreme svedoče o spoju mediteranske i kontinentalne kuhinje ovog prostora.
• 1,5 kg teleće mekšine (ili oko 8 tanjih telećih šnicli)
• 200 g domaće pršute
• 300 g domaćeg punomasnog sira
• 250 g skorupa (kajmaka)
• 80 g brašna
• 5 jaja
• so po ukusu
• 2,5 dl ulja za prženje
Za prilog
• 1,5 kg krompira
• malo peršuna
Teleće meso iseći na tanje šnicle i dobro ih izlupati tučkom za meso. Blago posoliti. Pršutu iseckati na sitnije kockice. Pomešati je sa izmrvljenim domaćim sirom i nekoliko kašika skorupa, tako da se dobije kompaktan nadev.
Na svaku šniclu staviti nadev, zatim meso saviti u obliku male rolnice, odnosno „sarmice“. Krajeve blago pritisnuti kako nadev ne bi iscurio tokom prženja. Svaki popec uvaljati prvo u brašno, a zatim u umućena jaja. Pržiti u zagrejanom ulju dok spolja ne dobije zlatnosmeđu koricu. Tradicionalno se služi uz kuvani krompir i rastopljeni skorup, a može se ukrasiti peršunom.
Ovo lagano posno jelo na ulju priprema se od nekoliko sastojaka, a svojim blagim ukusom i mirisom podseća na recepte naših baka.
Krompir, sir i brašno dovoljni su da nastane pita koja je nekada okupljala porodice širom Hercegovine i bila jednako prisutna u domovima različitih vera.
Recept iz istočne Srbije prenosio se usmenim putem generacijama, a tajna ovog specijaliteta krije se u sporom kuvanju ovčetine, praziluka i kukuruznog brašna.
Bio je obredni hleb za važne porodične trenutke, vremenom je postao deo domaće kuhinje, a zatim je pao u zaborav.
Budi deo Religija.rs zajednice.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svete mučenike Evlampija i Evlampiju po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog apostola Jakova. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Jovana Kapistrana, dok se Jevreji pripremaju za Šabat, a muslimani idu na džuma-namaza.
Zašto oni koji su uvereni da su uvek u pravu često ne vide potrebu za pokajanjem i kako se gordost prikriva iza sopstvenih opravdanja pokazuje pouka ruskog pravoslavnog podvižnika.
Njihova vera u Hrista bila je toliko snažna da ih nisu pokolebale ni najteže muke, a primer njihovog stradanja podstakao je još 200 ljudi da prihvate hrišćanstvo.
Spoj nekadašnjeg sakralnog prostora i rejv žurke otvara pitanje odnosa prema hrišćanskom nasleđu.
Stavovi više pomesnih crkava otkrivaju zašto se osporava kanonska valjanost hirotonija i apostolsko prejemstvo arhijereja i sveštenstva PCU.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
Sa nežnom korom, žutom glazurom i bogatim filom od čokolade i oraha, ovaj provereni recept donosi ukus kolača koji je nekada krasio svečane trpeze.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Jedan od najpoštovanijih svetitelja novijeg doba ostavio je duboku pouku o blagorodnosti kao najvišem obliku unutrašnje lepote duše.
Priprema se bez komplikovanih postupaka, a najvažniji korak dolazi kada se izvadi iz rerne i prelije mirisnom mešavinom peršuna, ulja i belog luka.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svete mučenike Evlampija i Evlampiju po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog apostola Jakova. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Jovana Kapistrana, dok se Jevreji pripremaju za Šabat, a muslimani idu na džuma-namaza.
Zašto oni koji su uvereni da su uvek u pravu često ne vide potrebu za pokajanjem i kako se gordost prikriva iza sopstvenih opravdanja pokazuje pouka ruskog pravoslavnog podvižnika.
Njihova vera u Hrista bila je toliko snažna da ih nisu pokolebale ni najteže muke, a primer njihovog stradanja podstakao je još 200 ljudi da prihvate hrišćanstvo.
Spoj nekadašnjeg sakralnog prostora i rejv žurke otvara pitanje odnosa prema hrišćanskom nasleđu.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
Orasi, beli luk, sirće i sveže začinsko bilje daju ovom jednostavnom jelu poseban karakter, a za njegovu pripremu nisu potrebne skupe namirnice niti komplikovani kulinarski postupci.
Bez pečenja i dugog stajanja pored šporeta, uz beli krem, keks i hrskave orašaste plodove, ova torta idealna je kada vam se jede nešto slatko, a nemate vremena za komplikovanu pripremu.
Svinjski vrat, slanina, ćevapi i pečene paprike daju punoću ukusa ovom omiljenom jelu juga Srbije, a pravi način pripreme čini razliku između običnog ručka i specijaliteta kao iz leskovačkog restorana.
Umesto da se bavi tuđim slabostima, hrišćanin je pozvan da preispituje sebe, da se moli i da kroz pokajanje traži Božiju milost.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Umesto da se bavi tuđim slabostima, hrišćanin je pozvan da preispituje sebe, da se moli i da kroz pokajanje traži Božiju milost.
U pravoslavlju postoji jasna granica između slobode i robovanja sopstvenim željama.
U besedi za četvrtak 21. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava da niko ne zna koliko mu je vremena ostalo za pokajanje i objašnjava zašto je odlaganje pokajanja opasna zabluda.