Plamen je iz metalnog bureta zahvatio trsku, suvu travu i nisko rastinje, a manastirska protivpožarna ekipa sprečila je njegovo dalje širenje.
U blizini Svetog skita Svetog Simeona, nedaleko od Manastira Hilandara, izbio je požar nakon što je 53-godišnji muškarac zapalio smeće u metalnom buretu. Vatra je ubrzo izmakla kontroli i zahvatila oko 40 kvadratnih metara trske, suve trave i niskog rastinja.
Požar je izbio u subotu oko 14.15 časova, a zahvaljujući brzoj reakciji protivpožarne ekipe Manastira Hilandara, vatra je ugašena pre nego što je uspela da se proširi na veću površinu.
Na lice mesta odmah su izašli istražni službenici Direkcije za suzbijanje krivičnih dela podmetanja požara Vatrogasne službe, koji su pokrenuli istragu o okolnostima izbijanja požara.
Uhapšen muškarac zbog požara kod Hilandara
U okviru postupka po osnovu zatečenog dela, istražni službenici Vatrogasne službe Kareje uhapsili su 53-godišnjeg državljanina Grčke zbog izazivanja požara iz nehata.
Prema rezultatima preliminarne istrage, muškarac je zapalio smeće u metalnom buretu, ali je vatra izmakla kontroli. Plamen se proširio na obližnju trsku, suvu travu i nisko rastinje, zahvativši površinu od oko 40 kvadratnih metara.
Požar je, pre nego što je poprimio veće razmere, ugasila protivpožarna ekipa Manastira Hilandara. Zbog izazivanja požara iz nehata, uhapšenom je izrečena novčana kazna od 2.625 evra.
Izrečeno 767 kazni zbog požara
Podaci Vatrogasne službe Grčke pokazuju da je problem izazivanja požara tokom ove godine već poprimio ozbiljne razmere. Od 1. januara do 6. septembra 2026. godine izrečeno je ukupno 767 novčanih kazni, čija ukupna vrednost iznosi 1.288.487,72 evra.
U istom periodu uhapšeno je 339 osoba u okviru postupka po osnovu zatečenog dela. Od tog broja, 302 osobe, odnosno 89,09 odsto, uhapšene su zbog izazivanja požara iz nehata, dok se 37 osoba, odnosno 10,91 odsto, tereti za namerno izazivanje požara, piše portal eeod.gr.
Direkcija za suzbijanje krivičnih dela podmetanja požara i istražne službe Vatrogasne službe i dalje su u pojačanoj operativnoj pripravnosti, uz intenzivne kontrole i hitno preduzimanje mera tamo gde se utvrde prekršaji.
Požar kod Hilandara nije naneo veću štetu, ali je još jednom pokazao koliko brzo neoprezno rukovanje vatrom može da ugrozi svetogorsku prirodu i prostor jednog od najznačajnijih manastira srpske duhovne i kulturne baštine.
Vatrogasci su uspeli da lokalizuju vatru, povređenih nema, ali je konak pretrpeo velika oštećenja. Isti objekat goreo je i 2018. godine, kada su među ostacima pronađene poluizgorele ikone.
Keliot iz kelije Svetog Jovana Krstitelja na Svetoj Gori zadobio je teške povrede u udesu kod Trikale, a njegova smrt zavila je u tugu bratstvo Ivirona i monašku zajednicu Meteora.
Patrijarh srpski Porfirije služio je Svetu liturgiju i obavio čin velikog osvećenja hrama, a nastojateljicu manastira, monahinju Zlatu, odlikovao činom igumanije.
Milivoj Ranđić podseća da je te noći gorela cela severna polovina manastira Hilandara, što znači da je više od 20 objekata, odnosno 54 posto korisne površine manastira, izgorelo.
Istorijska svetinja vekovima je čuvala tragove vere i kulture Malopoljske, a sada je u velikom požaru nestala zajedno sa dragocenim istorijskim enterijerom.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za nedelju 14. sedmice po Duhovima donosi snažnu poruku o krotosti, milosti i istini koja ne mora da bude izgovorena glasno da bi promenila čoveka.
Posle pada mnogi dugo nose teret krivice i teško prihvataju da im je oprošteno. Svetitelj iz Egine podseća na razliku između iskrenog pokajanja i samokažnjavanja i nudi poruku koja donosi drugačiji pogled na milost.
Carigradski patrijarh poručio da očekuje obnovu punog jedinstva pravoslavnih i rimokatolika, pozivajući se na poredak prvog milenijuma, dok se otvara pitanje granica njegove crkvene nadležnosti.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Evtiha po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Čudo Svetog arhangela Mihaila u Kolosima. Katolička crkva obeležava 23. nedelju kroz godinu, dok je u jevrejskom kalendaru 24. elul, a muslimani nemaju veliki islamski praznik.
Posle pada mnogi dugo nose teret krivice i teško prihvataju da im je oprošteno. Svetitelj iz Egine podseća na razliku između iskrenog pokajanja i samokažnjavanja i nudi poruku koja donosi drugačiji pogled na milost.
Carigradski patrijarh poručio da očekuje obnovu punog jedinstva pravoslavnih i rimokatolika, pozivajući se na poredak prvog milenijuma, dok se otvara pitanje granica njegove crkvene nadležnosti.