U okviru manastira Vatoped biće podignuta ustanova vredna 3,4 miliona evra, koja će unaprediti zdravstvenu zaštitu na Atonu i nastaviti dugu tradiciju brige o bolesnima, čiji počeci vode do Hilandara i Svetog Save.
Na Svetoj Gori biće izgrađena nova višenamenski zdravstveni centar, zahvaljujući finansijskoj podršci Regiona Centralne Makedonije u Grčkoj. Odluku o dodeli sredstava potpisala je guvernerka ovog regiona Atina Ajdona. Ambulanta će pružati zdravstvenu zaštitu monasima i brojnim poklonicima koji tokom cele godine posećuju Svetu Goru. Za njenu izgradnju obezbeđeno je 3,4 miliona evra iz programa Evropske unije za regionalni razvoj (ESPA), kojim upravlja Region Centralne Makedonije.
Nova zdravstvena ustanova radiće u sastavu grčkog Nacionalnog zdravstvenog sistema, pod nadležnošću Četvrte zdravstvene oblasti, koja pokriva severni deo zemlje. Zgrada će biti izgrađena u okviru Manastira Vatoped, jednog od najvećih i najznačajnijih svetogorskih manastira.
Guvernerka Atina Ajdona rekla je da se projekat sprovodi u saradnji sa Ministarstvom zdravlja Grčke i nadležnom regionalnom zdravstvenom upravom.
- Izgradnjom nove ambulante na Svetoj Gori stvaramo neophodnu ustanovu javnog zdravlja koja će biti od velike koristi i monasima i milionima poklonika koji svake godine dolaze na Svetu Goru - izjavila je Ajdona, prenose grčki mediji.
Ona je ocenila da je reč o projektu od trajnog značaja za Svetu Goru, koji će popuniti dugogodišnji nedostatak u zdravstvenoj zaštiti i medicinskoj nezi.
- Region Centralne Makedonije godinama ulaže u očuvanje Svete Gore. Podržavamo projekte zaštite njenog arhitektonskog, kulturnog i verskog nasleđa, očuvanja prirodnog okruženja i svetih manastira, kao i unapređenja infrastrukture. Time poboljšavamo uslove života monaha i boravka poklonika - dodala je.
Najstarija svetogorska bolnica nalazi se u Hilandaru
Schutterstock/jelenapleskonjic82
Manastir Hilandar
Iako se danas na Svetoj Gori gradi nova zdravstvena ustanova u okviru manastira Vatoped, briga o zdravlju monaha i poklonika na Atonu ima dugu tradiciju. U administrativnom središtu Svete Gore, Kareji, već decenijama postoji Zdravstveni centar koji pruža osnovnu medicinsku pomoć monasima i posetiocima, ali su njegovi kapaciteti godinama bili ograničeni, zbog čega se ukazala potreba za izgradnjom novih zdravstvenih objekata.
Najdužu i najznačajniju tradiciju ipak ima Hilandar, gde je Sveti Sava krajem 12. veka osnovao jednu od prvih srpskih bolnica. U Hilandarskom tipiku, nastalom oko 1200. godine, zapisane su odredbe o brizi za bolesnu bratiju, prostoru namenjenom lečenju i osobi koja će se starati o bolesnicima.
Hilandarska bolnica vekovima je bila jedan od najvažnijih oblika organizovane zdravstvene zaštite na Svetoj Gori i svedočanstvo da je briga o bolesnima bila sastavni deo monaškog života. Ta tradicija traje i danas, jer u okviru manastira postoji ambulanta u kojoj medicinsku pomoć mogu da dobiju monasi, zaposleni i gosti Hilandara.
Nova zgrada biće potpuno uklopljena u tradicionalnu arhitekturu i prirodno okruženje Svete Gore, a gradiće se u skladu sa svim propisima koji važe za ovo područje.
Objekat će imati dve podzemne etaže od po 400 kvadratnih metara i jedno nadzemno krilo površine 150 kvadratnih metara.
Prilikom projektovanja vodilo se računa o specifičnostima svetogorskog graditeljskog nasleđa, pa će biti korišćeni posebni građevinski materijali kako bi se objekat skladno uklopio u postojeći ambijent. Zgrada će biti podignuta na parceli površine 697,66 kvadratnih metara.
Od Svetog Save i Stefana Nemanje preko Trojeručice i rukopisa do požara koji umalo nije promenio sudbinu - priča o svetom mestu koje više od osam vekova traje između istorije, vere i monaškog života.
Više od 163.000 putnika krenulo je ka svetogorskim manastirima za manje od šest meseci, ali se iza povećanog interesovanja kriju velike promene među poklonicima i višegodišnji problemi sa prevozom gostiju.
Svetogorski podvižnici i tokom najtoplijih dana biraju jednostavnu hranu iz prirode, a njihov vekovni način ishrane zasniva se na meri, postu i zahvalnosti za Božje darove.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog mučenika Longina Sotnika po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svetu mučenicu Anastasiju Rimljanku i Prepodobnog Avramija. Katolička crkva spominje Svetog Narcisa Jerusalimskog, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Čovek lako počne da veruje da ga njegovi gresi određuju, pa zaboravi na vrline koje mu je Bog podario. Starac Emilijan objašnjava šta nas zaista udaljava od borbe za sopstvenu dušu.
Protojerej Andrej Eefanov objašnjava zašto se javljaju ovakve misli, kako da se izborimo sa strahom od gubitka roditelja i kada je važno potražiti stručnu pomoć.
Razbijeni spomenici i fotografije pokojnika potresli su nekadašnje stanovnike Vučinića, dok sveštenik Darko Kujundžić upozorava da napadi traju godinama, a Međureligijsko veće BiH traži hitnu istragu.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog mučenika Longina Sotnika po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svetu mučenicu Anastasiju Rimljanku i Prepodobnog Avramija. Katolička crkva spominje Svetog Narcisa Jerusalimskog, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Čovek lako počne da veruje da ga njegovi gresi određuju, pa zaboravi na vrline koje mu je Bog podario. Starac Emilijan objašnjava šta nas zaista udaljava od borbe za sopstvenu dušu.
Protojerej Andrej Eefanov objašnjava zašto se javljaju ovakve misli, kako da se izborimo sa strahom od gubitka roditelja i kada je važno potražiti stručnu pomoć.
Razbijeni spomenici i fotografije pokojnika potresli su nekadašnje stanovnike Vučinića, dok sveštenik Darko Kujundžić upozorava da napadi traju godinama, a Međureligijsko veće BiH traži hitnu istragu.
Sveta uprava zahteva da grčki nedeljnik demantuje sporne navode i objavi njen odgovor u celosti, na istom mestu gde je objavljen tekst o Manastiru Svete Katarine na Sinaju.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog mučenika Longina Sotnika po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svetu mučenicu Anastasiju Rimljanku i Prepodobnog Avramija. Katolička crkva spominje Svetog Narcisa Jerusalimskog, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Čovek lako počne da veruje da ga njegovi gresi određuju, pa zaboravi na vrline koje mu je Bog podario. Starac Emilijan objašnjava šta nas zaista udaljava od borbe za sopstvenu dušu.
Protojerej Andrej Eefanov objašnjava zašto se javljaju ovakve misli, kako da se izborimo sa strahom od gubitka roditelja i kada je važno potražiti stručnu pomoć.
Razbijeni spomenici i fotografije pokojnika potresli su nekadašnje stanovnike Vučinića, dok sveštenik Darko Kujundžić upozorava da napadi traju godinama, a Međureligijsko veće BiH traži hitnu istragu.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Uzbudljiva priča o Tari i njenim drugarima, neobičnoj tajni na krovu zgrade i pouci Prepodobne mati Paraskeve da se prava ljubav prema Bogu pokazuje brigom za druge.
Od molbi za zdravlje i duševni mir do molitava za porodicu i pokoj upokojenih, donosimo tri molitve Prepodobnoj mati Paraskevi, kao i video-snimak molitve koju sveštenici čitaju nad njenim moštima.
U besedi za sredu 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto ni oganj, ni grob, ni protok vremena ne mogu osujetiti vaskrsenje, ali i zbog čega dobra dela ostaju trajno svedočanstvo čovekovog života pred Bogom.
Nepravda i tuđa zloba mogu da probude bes i želju za osvetom, ali pouka velikog svetitelja našeg vremena pokazuje kako da sačuvamo unutrašnji mir i ne dozvolimo da tuđi postupci upravljaju našim srcem.