Sveta uprava zahteva da grčki nedeljnik demantuje sporne navode i objavi njen odgovor u celosti, na istom mestu gde je objavljen tekst o Manastiru Svete Katarine na Sinaju.
Sveta uprava Svete Gore zahteva izričit demanti navoda objavljenih u nedeljniku „To Vima tis Kirijakis” i traži da njen odgovor bude objavljen u celosti, na istom mestu na kojem je objavljen sporni tekst o Manastiru Svete Katarine na Sinaju.
Sveta uprava Svete Gore odlučno je reagovala na tekst objavljen u nedeljniku „To Vima tis Kirijakis” o Manastiru Svete Katarine na Sinaju. U zvaničnom pismu upućenom direktoru lista Periklu Dimitropulosu navode iz spornog članka koji se odnose na Svetu upravu ocenila je kao „potpuno neistinite”.
Pismo je datirano 6. oktobra 2026. godine, a odnosi se na tekst Dionisija Sklirisa pod naslovom „Dvadeset dana koji odlučuju o sudbini manastira na Sinaju”, objavljen u nedeljnom izdanju lista 4. oktobra.
U središtu odgovora nalazi se pojašnjenje da je prethodno pismo Svete uprave upućeno Manastiru Svete Katarine na Sinaju izraz zajedničke odluke predstavnika svih dvadeset svetogorskih manastira. Kako se naglašava, kolektivni karakter odluke potvrđen je i zajedničkim potpisom na zvaničnim dokumentima.
Ovim pojašnjenjem Sveta uprava odbacuje pripisivanje svog stava pojedincima. Prema navodima iz pisma, nije reč o ličnom istupanju pojedinih otaca, već o odluci zajedničkog tela Svete Gore. Posebno oštro reagovala je na imenovanje pojedinaca u spornom tekstu. „Javno prozivanje i usmeravanje pažnje na pojedine predstavnike i svetogorske oce moralno je neprihvatljivo”, navodi se u pismu.
Pismo Svete uprave Svete Gore
Broj protokola: F.2/33/2787
U Kareji, 23. septembra / 6. oktobra 2026. godine
Poštovanom gospodinu Periklu Dimitropulosu, direktoru lista „To Vima tis Kirijakis”
U Atini
Poštovani gospodine direktore,
Ovim zvaničnim pismom Svete uprave obaveštavamo Vas da su navodi u članku gospodina Dionisija Sklirisa pod naslovom „Dvadeset dana koji odlučuju o sudbini manastira na Sinaju”, objavljenom u Vašem listu, u broju 477, u nedeljnom izdanju od 4. oktobra 2026. godine, a koji se odnose na Svetu upravu Svete gore, potpuno neistiniti.
Naše pismo upućeno Svetom manastiru na gori Sinaju, pod brojem protokola F.2/5β/2481 od 28. avgusta / 10. septembra 2026. godine, kao i sva dokumenta Svete uprave, izražava zajedničku odluku predstavnika dvadeset svetih manastira i nosi zajednički potpis: „Svi predstavnici okupljeni na zajedničkom zasedanju...”
Javno prozivanje pojedinih predstavnika i svetogorskih otaca moralno je neprihvatljivo. Stoga Vas molimo da, u skladu s novinarskom etikom, izričito i kategorički demantujete navedene tvrdnje i, radi potpunog utvrđivanja istine, objavite ovo pismo u celosti, na istom mestu u novinama na kojem je objavljen sporni deo teksta.
Uz molitve i izraze poštovanja,
Svi predstavnici i starešine dvadeset svetih manastira Svete Gore Aton, okupljeni na zajedničkom zasedanju.
Reakciju prati jasan zahtev za ispravku. Sveta uprava traži od lista da „izričito i kategorički” demantuje osporene tvrdnje i objavi njen odgovor u celosti. Precizirano je i gde odgovor treba da bude objavljen. Pozivajući se na novinarsku etiku, Sveta uprava zahteva da se pismo objavi na istom mestu u novinama na kojem je objavljen sporni deo teksta.
Demanti se odnosi konkretno na navode iz članka koji se tiču Svete uprave. U pismu se ne razmatra celokupan slučaj Manastira Svete Katarine na Sinaju, niti se iznosi sadržaj prethodnog pisma upućenog tom manastiru. Težište odgovora je na kolektivnom karakteru odluke svih svetogorskih manastira, zaštiti imenovanih otaca i zahtevu za izričitom novinarskom ispravkom.
Vredi istaći da pismo Svete uprave ipak nije objavljeno u štampanom izdanju lista „To Vima”, u kojem je prvobitno objavljen sporni članak.
Iskušenik iz Manastira Svetog Pavla tokom medicinskog prevoza iskočio je iz sanitetskog vozila, zadobio višestruke povrede i završio na respiratoru, dok monasi i lekari pokušavaju da razjasne okolnosti neobičnog incidenta.
Šta donosi zakon koji uvodi nove mehanizme upravljanja kulturnim dobrima i zašto su u fokusu Atos, njegovi drevni manastiri, rukopisi i neprocenjive riznice.
Keliot iz kelije Svetog Jovana Krstitelja na Svetoj Gori zadobio je teške povrede u udesu kod Trikale, a njegova smrt zavila je u tugu bratstvo Ivirona i monašku zajednicu Meteora.
Zapis iz „Srbskog kuvara“, koji je jeromonah Jerotej Draganović iz manastira Krušedola objavio još u 19. veku, otkriva kako su se od jednostavnih namirnica pripremala zasitna jela za dane kada crkveni tipik ne propisuje post.
Sveta uprava zahteva da grčki nedeljnik demantuje sporne navode i objavi njen odgovor u celosti, na istom mestu gde je objavljen tekst o Manastiru Svete Katarine na Sinaju.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve zahvalio je Australiji što je mnogim Srbima pružila novi dom, a domaćini su istakli doprinos srpske zajednice i značaj njegovih poruka mira, dijaloga i međusobnog razumevanja.
U besedi za utorak 20. sedmice po Duhovima veliki srpski svetitelj podseća da ljudska moć ima granice, dok se Božja vlast prostire i nad ovim svetom i nad večnošću.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Grigorija po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetu mučenicu Hrisiju. Katolička crkva spominje Svetog Lubencija, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
U besedi za utorak 20. sedmice po Duhovima veliki srpski svetitelj podseća da ljudska moć ima granice, dok se Božja vlast prostire i nad ovim svetom i nad večnošću.
Ruski svetitelj nas uči da pohvale i pokude ne određuju čovekovu vrednost, već da je najvažnije ostati veran istini i pred Bogom i pred sopstvenom savešću.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Sveštenik Jevgenije Murzin otkriva zašto strah od Božje kazne nije isto što i strahopoštovanje prema Bogu i kako savršena ljubav oslobađa čoveka od strepnje.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Dok jedni prvi put dolaze na Gazimestan, drugi mu se vraćaju godinama, a prizor stotina Srba koji u tišini i molitvi odaju počast knezu Lazaru i kosovskim junacima svedoči da sećanje na stradale ne bledi.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Podignuta 1969. godine prilozima srpskih doseljenika, svetinja bi uskoro mogla da dobije priznanje, kao potvrdu značaja nasleđa koje Srbi čuvaju daleko od otadžbine.