Čovek lako počne da veruje da ga njegovi gresi određuju, pa zaboravi na vrline koje mu je Bog podario. Starac Emilijan objašnjava šta nas zaista udaljava od borbe za sopstvenu dušu.
Kada čovek počne da veruje da ga njegovi gresi određuju, lako odustaje od borbe za sopstvenu dušu. Umesto da se bori protiv svojih slabosti, svodi sebe na njih, zaboravljajući sve dobro koje u njemu postoji. Starac Emilijan Simonopetrit u jednoj svojoj pouci upozorava na takvu duhovnu zamku i podseća da čovek ne sme da zanemari ni vrline koje mu je Bog podario.
- U redu... imaš strasti, ali imaš i vrline. Imaš neverstvo, imaš i veru. Imaš nemoral, imaš i moralne elemente. Zašto to ne uzmeš u obzir? Samo pazite da ne budete lenji i ne bojte se da preuzmete svoje odgovornosti. Ne sedite i ne govorite: imam ovu strast, imam ono, jesam li hrišćanin? Ne radim ništa u svom životu... Ovako ste dovedeni do lenjosti, živci vam pucaju i ne možete ništa da uradite. Ubrzo odustajete od borbe i onda ste izdajnik! Zato, kada vam u misli padne misao na strasti, setite se da i vi imate vrline. Najveći zločinac, ako ispita svoj život, otkriće da mu je Bog dao mnogo dobrih stvari. Dakle, nisu samo naše strasti, naši gresi, naša nevernost, naš ponos, satana, već su to izdaja naše volje i zastoj koji sami izazivamo, ono što nas guši i ubija - govorio je starac Emilijan Simonopetrit.
Priznati sopstveni greh ne znači proglasiti sebe poraženim. Pravoslavna duhovnost ne poziva čoveka da opravdava svoje slabosti, već da se protiv njih bori, oslanjajući se na Božju pomoć. Opasnost nastaje onda kada pokajanje ustupi mesto očajanju, a svest o grehu postane izgovor da se više ništa ne pokušava. Borba traje sve dok čovek ne pristane da od nje odustane.
Čitanje Jevanđelja za četvrtak 22. sedmice po Duhovima
Shutterstock/Andrii Drachuk
Jevanđelje
Poslanica Svetog apostola Pavla Kološanima, začalo 260 (4,2-9)
2. U molitvi budite istrajni; bdite u njoj sa zahvaljivanjem, 3. Moleći se ujedno i za nas, da nam Bog otvori vrata reči, da kazujemo tajnu Hristovu, zbog koje sam i svezan, 4. da je objavim kao što treba da govorim. 5. Mudro se vladajte prema onima koji su izvan, koristeći vreme. 6. Reč vaša da biva svagda u blagodati, solju začinjena, da znate kako treba svakome odgovoriti. 7. Za mene kazaće vam sve Tihik, ljubljeni brat i verni služitelj i saradnik u Gospodu, 8. kojega poslah k vama za to isto, da sazna kako ste vi, i da uteši srca vaša, 9. s Onisimom, vernim i ljubljenim bratom, koji je od vas. Oni će vam kazati sve kako je ovde.
49. A Jovan odgovarajući reče: „Nastavniče, videsmo jednoga gde imenom tvojim izgoni demone, i zabranismo mu, jer ne ide s nama za tobom.” 50. I reče mu Isus: „Ne zabranjujte, jer nije protiv vas; a ko nije protiv vas, s vama je.” 51. I kada se navršavahu dani njegovog uzlaženja (na nebo), on čvrsto odluči da ide u Jerusalim. 52. I posla glasnike pred sobom; i oni otidoše i dođoše u selo samarjansko da pripreme za njega. 53. I ne primiše ga, zato što on iđaše u Jerusalim. 54. A kad videše učenici njegovi Jakov i Jovan, rekoše: „Gospode, hoćeš li da rečemo da oganj siđe s neba i da ih istrebi, kao i Ilija što učini?” 55. A on okrenuvši se zapreti im i reče: „Ne znate kakvoga ste vi duha. 56. Jer Sin Čovečiji ne dođe da pogubi duše ljudske nego da spase. ” I otidoše u drugo selo.
Veliki svetitelj našeg vrmena savetovao je da se svaka reč, pa i znak interpukcije u Bibliji proučava sa ljubavlju i pažnjom, sve do najsitnijih detalja.
Zašto oni koji su uvereni da su uvek u pravu često ne vide potrebu za pokajanjem i kako se gordost prikriva iza sopstvenih opravdanja pokazuje pouka ruskog pravoslavnog podvižnika.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Čovek lako počne da veruje da ga njegovi gresi određuju, pa zaboravi na vrline koje mu je Bog podario. Starac Emilijan objašnjava šta nas zaista udaljava od borbe za sopstvenu dušu.
Protojerej Andrej Eefanov objašnjava zašto se javljaju ovakve misli, kako da se izborimo sa strahom od gubitka roditelja i kada je važno potražiti stručnu pomoć.
Razbijeni spomenici i fotografije pokojnika potresli su nekadašnje stanovnike Vučinića, dok sveštenik Darko Kujundžić upozorava da napadi traju godinama, a Međureligijsko veće BiH traži hitnu istragu.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Čovek lako počne da veruje da ga njegovi gresi određuju, pa zaboravi na vrline koje mu je Bog podario. Starac Emilijan objašnjava šta nas zaista udaljava od borbe za sopstvenu dušu.
Protojerej Andrej Eefanov objašnjava zašto se javljaju ovakve misli, kako da se izborimo sa strahom od gubitka roditelja i kada je važno potražiti stručnu pomoć.
Razbijeni spomenici i fotografije pokojnika potresli su nekadašnje stanovnike Vučinića, dok sveštenik Darko Kujundžić upozorava da napadi traju godinama, a Međureligijsko veće BiH traži hitnu istragu.
Trud, molitva i podvig imaju svoje mesto, ali bez Božje blagodati ono što je posejano u srcu može ostati jalovo, dok se čak i vrlina može pretvoriti u novu priliku za gordost i samoljublje.
Tumačeći starozavetnu sliku o mravu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u besedi za subotu treće sedmice po Duhovima upozorava na lenjost koja ne ostavlja spoljašnje tragove, ali duboko menja ljudski život.
Protojerej Andrej Eefanov objašnjava zašto se javljaju ovakve misli, kako da se izborimo sa strahom od gubitka roditelja i kada je važno potražiti stručnu pomoć.
Razbijeni spomenici i fotografije pokojnika potresli su nekadašnje stanovnike Vučinića, dok sveštenik Darko Kujundžić upozorava da napadi traju godinama, a Međureligijsko veće BiH traži hitnu istragu.
Vernik može redovno da odlazi u crkvu, da se pridržava posta i da izgovara molitve, a da istovremeno u svakodnevnim odnosima bude opterećen nemirom, nezadovoljstvom i teškoćom da pronađe mir.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
U besedi za sredu 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto ni oganj, ni grob, ni protok vremena ne mogu osujetiti vaskrsenje, ali i zbog čega dobra dela ostaju trajno svedočanstvo čovekovog života pred Bogom.
Nepravda i tuđa zloba mogu da probude bes i želju za osvetom, ali pouka velikog svetitelja našeg vremena pokazuje kako da sačuvamo unutrašnji mir i ne dozvolimo da tuđi postupci upravljaju našim srcem.