Veliki svetitelj našeg vrmena savetovao je da se svaka reč, pa i znak interpukcije u Bibliji proučava sa ljubavlju i pažnjom, sve do najsitnijih detalja.
Čitanje Svetog pisma nije isto što i razumevanje onoga što je u njemu zapisano. Rečenice mogu da nam budu poznate, a da ipak ne zastanemo nad njihovim značenjem i ne razmislimo zašto je upotrebljena baš određena reč i šta nam ona otkriva o veri. U pravoslavnom duhovnom životu zato nije važna samo količina pročitanog, već i pažnja sa kojom čovek pristupa Božjoj reči.
Sveti Porfirije Kavsokalivit, jedan od najpoznatijih duhovnika savremenog pravoslavlja, upravo je na to skretao pažnju u svojim poukama. Vernike je podsticao da Sveto pismo, psalme i spise svetih otaca ne čitaju površno, već da im se posvete sa dubokom ljubavlju i nastoje da razumeju značenje svake reči.
- Mnogo puta sam vam rekao, posvetite se proučavanju Svetog Pisma, psalama i spisa Otaca i proučavajte ih sa Božanskim Erosom. Potražite svaku reč u rečniku i čitajte jasno i pravilno, obraćajući pažnju na značenje i svaki detalj i interpunkciju. Otkrijte koliko puta se neka reč, kao na primer, jednostavnost, pojavljuje u Svetom Pismu. Svetlost Hristova će preplaviti vašu dušu - govorio je Sveti Porfirije Kavsokalivit.
Posebno je značajno njegovo insistiranje na jednoj naizgled sitnoj stvari: praćenju toga koliko se puta određena reč pojavljuje u Svetom pismu. Takav pristup zahteva od čitaoca da uspori, upoređuje odlomke i uoči značenja koja bi mu pri brzom čitanju promakla. Reč koja se ponavlja nije samo podatak u tekstu, već i povod za dublje razmišljanje o tome šta nam biblijska poruka govori.
Za Svetog Porfirija, međutim, pažljivo proučavanje nije bilo puko prikupljanje znanja. Njegov izraz "Božanski Eros" upućuje na ljubav prema Bogu koja pokreće čoveka da traga za smislom Njegove reči. Znanje bez takve ljubavi može ostati samo na nivou informacija, dok čitanje prožeto verom postaje deo duhovnog života. Pouka Svetog Porfirija poziva nas da sledeći put ne žurimo da završimo poglavlje, već da zastanemo nadsvakom rečenicom. Ponekad je upravo reč koju smo mnogo puta pročitali ona kojoj još nismo posvetili dovoljno pažnje.
Čitanje Jevanđelja za četvrtak 21. sedmice po Duhovima
Shutterstock/Terelyuk
Jevanđelje
Poslanica Svetog apostola Pavla Kološanima, začalo 252 (1,24-29)
24. Sada se radujem u svojim stradanjima za vas, i u svome telu dopunjavam što nedostaje Hristovim patnjama, za telo njegovo, koje je Crkva, 25. kojoj ja postadoh služitelj po ustrojstvu Božijem koje mi je dano za vas, da u potpunosti objavim reč Božiju, 26. tajnu sakrivenu od vekova i pokoljenja, koja se sada javi svetima njegovim; 27. njima Bog htede pokazati koliko je bogatstvo slave tajne ove među neznabošcima, koja je Hristos u vama, nada slave; 28. kojega mi propovedamo urazumljujući svakoga čoveka i učeći svakoga čoveka svakoj mudrosti, da bismo pokazali svakoga čoveka savršena u Hristu Isusu. 29. Za ovo se i trudim, boreći se po njegovoj moći koja u meni silno dejstvuje.
7. A Irod četverovlasnik ču šta on čini, i beše u nedoumici. Jer neki govorahu da je Jovan ustao iz mrtvih; 8. a jedni da se Ilija pojavio; drugi opet, da je vaskrsao neki od starih proroka. 9. I reče Irod: „Jovana ja posekoh; ali ko je taj o kome slušam tako nešto?” I nastojaše da ga vidi. 10. I vrativši se apostoli ispričaše mu šta su učinili. I uzevši ih otide nasamo u mesto pusto kod grada zvanog Vitsaida. 11. A kad narod saznade, pođe za njim, i on ih primi i govoraše im o Carstvu Božijem i isceli one koji trebahu izlečenja.
Veliki svetitelj našeg vremena objašnjava zašto put ljubavi smatra kraćim i bezbednijim, čak i kada se čovek suočava sa sopstvenim slabostima i iskušenjima.
Svetogorski starac Emilijan Simonopetrit u jednoj svojoj pouci nudi drugačiji pogled na bolest i objašnjava kako i najteže iskušenje može postati prilika za duhovni rast.
Sveti oci različito tumače šta će se dogoditi sa celokupnom tvorevinom u večnosti. Pitanje da li životinje imaju mesto u budućem životu povezano je i sa učenjem o ljudskoj duši, molitvi i odnosu prema Božjim stvorenjima.
Izmenama svešteničke zakletve zabranjeno je javno istupanje u ime Crkve bez blagoslova vladike, uz nova ograničenja za izjave u medijima i na društvenim mrežama.
Prema pravoslavlju, roditeljska uloga ne svodi se samo na pružanje ljubavi i zaštite, već obuhvata i odgovornost da se dete usmerava, uči samokontroli i razvija osećaj za granice.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Peticija je predata crnogorskim državnim zvaničnicima, dok istorijski navodi i pismo mitropolita Amfilohija svedoče o starom hramu Svete Trojice i litijskoj tradiciji koja je vekovima okupljala vernike na vrhu Rumije.
Nisu se odrekli Hrista ni pred najtežim mukama, a njihovo stradanje za vreme cara Dioklecijana obeležio je događaj koji je mnoge naveo da poveruju u Hrista.
Sveti oci različito tumače šta će se dogoditi sa celokupnom tvorevinom u večnosti. Pitanje da li životinje imaju mesto u budućem životu povezano je i sa učenjem o ljudskoj duši, molitvi i odnosu prema Božjim stvorenjima.
Izmenama svešteničke zakletve zabranjeno je javno istupanje u ime Crkve bez blagoslova vladike, uz nova ograničenja za izjave u medijima i na društvenim mrežama.
Prema pravoslavlju, roditeljska uloga ne svodi se samo na pružanje ljubavi i zaštite, već obuhvata i odgovornost da se dete usmerava, uči samokontroli i razvija osećaj za granice.
U besedi za utorak 17. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički kroz Hristove reči pokazuje zašto ni dela, Sveto Pismo i svedočanstvo Oca nisu dovoljni čoveku koji odbija da poveruje.
U besedi za nedelju 3. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o tajni prave vlasti i otkriva zašto se najveća odgovornost ne nalazi u sili, već u odnosu čoveka prema Onome pred kojim su svi jednaki.
Sveti oci različito tumače šta će se dogoditi sa celokupnom tvorevinom u večnosti. Pitanje da li životinje imaju mesto u budućem životu povezano je i sa učenjem o ljudskoj duši, molitvi i odnosu prema Božjim stvorenjima.
Sveti oci različito tumače šta će se dogoditi sa celokupnom tvorevinom u večnosti. Pitanje da li životinje imaju mesto u budućem životu povezano je i sa učenjem o ljudskoj duši, molitvi i odnosu prema Božjim stvorenjima.
Izmenama svešteničke zakletve zabranjeno je javno istupanje u ime Crkve bez blagoslova vladike, uz nova ograničenja za izjave u medijima i na društvenim mrežama.
Prema pravoslavlju, roditeljska uloga ne svodi se samo na pružanje ljubavi i zaštite, već obuhvata i odgovornost da se dete usmerava, uči samokontroli i razvija osećaj za granice.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Prema pravoslavlju, roditeljska uloga ne svodi se samo na pružanje ljubavi i zaštite, već obuhvata i odgovornost da se dete usmerava, uči samokontroli i razvija osećaj za granice.
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.