Katoličanstvo 16.08.2026 | 12:37

U POŽARU NESTALA CRKVA SVETOG NIKOLE IZ 1667. GODINE: Plamen progutao dragoceni spomenik drvene arhitekture u Poljskoj (VIDEO)

Slika Autora
Autor: Saša Tošić
Google Dodaj Religija kao željeni izvor na Googlu
U POŽARU NESTALA CRKVA SVETOG NIKOLE IZ 1667. GODINE: Plamen progutao dragoceni spomenik drvene arhitekture u Poljskoj (VIDEO)
Shutterstock/Jamie Hooper

Istorijska svetinja vekovima je čuvala tragove vere i kulture Malopoljske, a sada je u velikom požaru nestala zajedno sa dragocenim istorijskim enterijerom.

Jedna od najvrednijih istorijskih drvenih crkava jugoistočne Poljske nestala je u velikom požaru koji je tokom noći između 15. i 16. avgusta izbio u Muzeju narodne arhitekture u Sanoku. Vatra je potpuno uništila katoličku crkvu Svetog Nikole Čudotvorca iz Baczala Dolnjeg, podignutu 1667. godine, zajedno sa njenim istorijskim enterijerom i opremom.

Požar je prijavljen oko jedan sat posle ponoći, a kada su vatrogasci stigli, čitava drvena crkva već je bila zahvaćena plamenom. U gašenju je učestvovalo 27 vatrogasnih jedinica, odnosno oko 140 vatrogasaca. Njihov zadatak bio je posebno težak jer se crkva nalazila u delu skansena u kojem je bilo još desetak drvenih objekata, od kojih su mnogi bili pokriveni slamom ili šindrom.

Vatrogasci su uspeli da spreče da se tragedija proširi na veći deo muzeja, ali su dva obližnja objekta oštećena. Jedan vatrogasac zadobio je opekotine na ruci. Muzej je nakon požara zatvoren za posetioce do daljeg.

Crkva koja je čuvala tragove prošlih vekova

Crkva Svetog Nikole bila je jedan od najdragocenijih primera tradicionalne drvene sakralne arhitekture Malopoljske. Podignuta je u Baczalu Dolnjem, nedaleko od Jašlja, a u Muzej narodne arhitekture u Sanoku preneta je tokom 1970-ih godina. Demontaža je obavljena 1974. i 1975. godine, nakon čega je crkva ponovo sastavljena u skansenu.

Bila je građena od jelovog drveta na kamenoj podzidnici i pokrivena šindrom. Njena arhitektura pripadala je tradiciji kasnogotičkih drvenih crkava, a posebnu vrednost imali su karakteristični šiljasti portali i drugi očuvani detalji. Nakon što je tokom 19. veka više puta prepravljana i dograđivana, stručnjaci su nakon njenog premeštanja u muzejski kompleks nastojali da joj vrate raniji arhitektonski izgled.

 

 

Istorija same građevine bila je još složenija nego što na prvi pogled pokazuje godina 1667. Muzejski stručnjaci navode da pojedini arhitektonski elementi ukazuju na mogućnost da je upravo te godine završena velika obnova starijeg objekta, pri čemu su u novu građevinu ugrađeni elementi ranije crkve. Zbog toga je u njenim zidovima i detaljima bio sačuvan svojevrstan trag više epoha.

Biser muzeja pretvoren u zgarište

Za Muzej narodne arhitekture u Sanoku nestanak crkve predstavlja ogroman gubitak. Predstavnici muzeja opisali su je kao jednu od najstarijih i najvrednijih crkava u regionu, dok su lokalni zvaničnici tragediju ocenili kao težak udarac za kulturno nasleđe.

Posebno je potresna činjenica da je crkva upravo u muzejski kompleks preneta sa ciljem da bude sačuvana. Decenijama je bila deo svojevrsnog istorijskog pejzaža u kojem su posetioci mogli da vide kako su izgledala sela i verski objekti jugoistočne Poljske u prošlim vekovima.

Sada je od građevine iz 17. veka ostalo zgarište. Uzrok požara za sada nije utvrđen, a nadležne službe treba da utvrde kako je vatra izbila i zašto je tako brzo zahvatila čitavu građevinu.

Tragedija u Sanoku tako nije samo gubitak jedne stare drvene crkve. U plamenu je nestao spomenik koji je više od tri i po veka svedočio o načinu gradnje, umetnosti, verovanju i svakodnevnom životu ljudi ovog dela Poljske. Njeno premeštanje u muzej svojevremeno je trebalo da joj obezbedi budućnost. Ovoga puta, međutim, upravo je mesto koje je trebalo da čuva prošlost postalo poprište njenog nestanka.