Noćas je izbio požar u Hramu Svetog Vasilija u Moskvi, saopštile su ruske službe za vanredne situacije.
- Požar u kojem su zahvaćene lične stvari i nameštaj izbio je u kancelariji direktora na prvom spratu. Vatra je zahvatila približno 10 kvadratnih metara. Na lice mesta poslato je oko 10 vatrogasnih vozila. Požar je sada lokalizovan - rekao je izvor agencije TASS.
Hitne službe su kasnije izvestile da je požar ugašen. Nije bilo izveštaja o povređenima usled incidenta.
Hram Svetog Vasilija, zvanično poznat kao Hram Pokrova Presvete Bogorodice na šancu, izgrađen je između 1555. i 1561. godine po naređenju cara Ivana Groznog.
Hram Svetog Vasilija (Vasilija Blaženog) nalazi se na Crvenom trgu u Moskvi.
Sa svojim karakterističnim šarenim kupolama najpoznatiji je moskovski hram i predstavlja simbol Rusije.
Izgradnju hrama naručio je prvi ruski car Ivan IV Grozni, a građena je u periodu od 1555. do 1561. godine. Povod za podizanje ove monumentalne građevine bila je velika vojna pobeda - zauzimanje Kazanskog kanata, čime je Rusija osigurala svoje istočne granice.
Za hram se vezuje i jedna od najjezivijih legendi. Priča se da je Ivan Grozni, nakon što je ugledao završenu crkvu, bio toliko očaran njenom lepotom da je naredio da se glavni neimari, Postnik i Barma, oslepe.
Car je navodno želeo da osigura da ovi graditelji nikada više, za bilo kog drugog vladara, ne ponove ili nadmaše ovakvo remek-delo.
Iako su savremeni istoričari pronašli dokaze da je Postnik projektovao objekte i godinama kasnije, legenda o surovoj carevoj ljubomori živi i danas.
Od 1990. godine, ovaj kompleks se nalazi na listi svetske baštine UNESCO.
Od iznenadnog plamena koji je zahvatio Notr Dam 2019. godine do nedavnog uništenja crkve u Kvebeku, nameće se pitanje misterioznih nesreća koje pogađaju hrišćanske crkve širom Francuske i Kanade i koja je povezanost između tih incidenata, političkih figura i duhovnih pitanja koja ostavljaju vernike u strahu.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Otkrivena zastava iz Drugog svetskog rata u srcu Knjaževca.
Dok su satovi odbrojavali prve minute 2026, crkva Vondelkerk u Amsterdamu nestajala je u plamenu, ostavljajući grad bez svetinje i Evropu bez još jednog svedoka hrišćanske prošlosti.