POSTOJI LI POSEBNA MOLITVA ZA NOVU GODINU: Odgovor oca Andreja iznenadiće mnoge
Nedoumica pravoslavnih vernika pred 31. decembar i 1. januar dobija jasan i smiren odgovor sveštenika, koji podseća da se vreme ne „slavi“, već predaje Bogu.
Dok su satovi odbrojavali prve minute 2026, crkva Vondelkerk u Amsterdamu nestajala je u plamenu, ostavljajući grad bez svetinje i Evropu bez još jednog svedoka hrišćanske prošlosti.
Dok su se u novogodišnjoj noći nad Amsterdamom lomili vatrometi i odbrojavale poslednje sekunde stare godine, jedna svetinja je tiho nestajala u plamenu. Umesto zvona i pesme, iznad grada se uzdigao gust dim, a vatra je progutala crkvu Vondelkerk – zdanje staro vek i po, svedoka jedne drugačije Evrope i hrišćanske prošlosti koja se više ne može obnoviti.
Tokom dočeka Nove godine izbio je veliki požar koji je zahvatio ovu istorijsku crkvu, smeštenu u blizini čuvenog Vondelparka. Snimci očevidaca prikazuju objekat opkoljen vatrom, dok se plameni jezici penju uz zidove i gutaju krov, a dim prekriva noćno nebo iznad Amsterdama. Vatrogasne ekipe su se satima borile sa vatrenom stihijom, ali su u jednom trenutku, kako su saopštile, izgubile jasnu procenu da li će objekat uopšte moći da bude sačuvan. Delovi krova i tornja su se urušili, a vatra je, prema navodima lokalnih medija, u potpunosti zahvatila crkvu.
Vondelkerk je sagrađena pre 154 godine kao rimokatolička bogomolja, mesto molitve, tišine i liturgijskog sabranja. Iako je nakon 1977. godine izgubila prvobitnu namenu i korišćena za različite manifestacije, njeni zidovi su i dalje nosili pečat sakralnog prostora – tragove vere, arhitekture i duhovne istorije grada. Njeno stradanje zato nije samo gubitak jednog objekta kulturne baštine, već i simboličan udarac sećanju na hrišćanske korene koji su oblikovali identitet tog prostora.
Zbog razmera požara evakuisane su desetine kuća u okolini, a oko 90 domaćinstava ostalo je bez električne energije. Srećom, prema dosadašnjim informacijama, nema povređenih ni stradalih. Uzrok izbijanja požara i dalje se utvrđuje.
Sa hrišćanskog stanovišta, stradanje crkve u noći koja se često doživljava kao početak i obećanje otvara tiho, ali nelagodno pitanje: šta činimo sa nasleđem koje smo primili? Crkve nisu samo građevine od kamena i drveta, već vidljivi znaci nevidljive vere, mesta u kojima su se smenjivale generacije – krštavane, venčavane i ispraćane.
Kada jedna takva svetinja nestane u plamenu, ostaje praznina koja se ne meri samo materijalnom štetom. Nova godina je u Amsterdamu počela bez Vondelkerka. Njeni zidovi su pali, ali sećanje na njenu prvobitnu svrhu i značenje ostaje kao opomena i poziv na odgovornost: da svetinje, čak i kada promene namenu, ne prestanu da budu čuvane sa poštovanjem koje im pripada.
Nedoumica pravoslavnih vernika pred 31. decembar i 1. januar dobija jasan i smiren odgovor sveštenika, koji podseća da se vreme ne „slavi“, već predaje Bogu. Pitanje koje svake zime deli vernike dobija jasan odgovor sveštenika koji, bez popuštanja veri ali i bez straha od radosti, objašnjava gde je prava granica. U katoličkoj tradiciji 31. decembar nosi više od odbrojavanja sekundi do Nove godine - nosi priču o Svetom Silvestru koji je oblikovao veru, odnos Crkve i vlasti i sudbinu Rimskog carstva Dok mediji najavljuju ludačku proslavu Nove godine, sveštenik iz Malog Palančišta poziva vernike na molitvu, post i pokajanje pred Rođenje Hrista, ističući opasnosti idolopoklonstva i praznoslovlja. Budi deo Religija.rs zajednice.
Vatra koja je progutala kulturno i duhovno nasleđe
Tiha opomena jedne izgorele svetinje
POSTOJI LI POSEBNA MOLITVA ZA NOVU GODINU: Odgovor oca Andreja iznenadiće mnoge
DA LI JE GREH DA VERNIK IDE NA DOČEK, ČAK I AKO SE SLUŽI POSNA HRANA: Otac Dušan rešio je dilemu koja se uvek javlja pred Novu godinu
NI KATOLICI VEČERAS NE SLAVE NOVU GODINU: Evo kako Katolička crkva obeležava Silvestrovo - praznik posvećen 33. rimskom papi
POZIVAM SRBE DA NE BUDU LUDI I NE SLAVE “NAJLUĐU NOĆ”: Apel sveštenika Vladislava Vučanovića odjeknuo regionom
Njihovo stradanje postalo je svedočanstvo vere i za one koji su do tada progonili hrišćane.
Prema hrišćanskom učenju, čovek je pozvan da čuva svoj jezik od zlih reči, osude i proklinjanja, a roditeljska ljubav ne bi trebalo da se pretvori u ponižavanje i osuđivanje deteta.
Njihovo ime posebno se spominje kada se neko suoči sa bolešću, bolom, strahom ili neizvesnošću.
Kada se kolač podeli, gost deo iz leve ruke spušta na sto, pored sveće i žita, dok četvrtinu koju drži u desnoj ruci podiže i predaje domaćici.
Poznati kao besrebrenici i čudotvorci, lečili su bolesne ne tražeći zauzvrat novac niti bilo kakvu nagradu, zbog čega su dobili ime bezmezdni lekari.
Hrišćansko učenje poziva čoveka da se čuva mržnje i osvete, jer zlopamćenje ne donosi mir duši, već je još više opterećuje.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Priprema se bez komplikovanih postupaka, a najvažniji korak dolazi kada se izvadi iz rerne i prelije mirisnom mešavinom peršuna, ulja i belog luka.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Od iznenadnog plamena koji je zahvatio Notr Dam 2019. godine do nedavnog uništenja crkve u Kvebeku, nameće se pitanje misterioznih nesreća koje pogađaju hrišćanske crkve širom Francuske i Kanade i koja je povezanost između tih incidenata, političkih figura i duhovnih pitanja koja ostavljaju vernike u strahu.
Prema hrišćanskom učenju, čovek je pozvan da čuva svoj jezik od zlih reči, osude i proklinjanja, a roditeljska ljubav ne bi trebalo da se pretvori u ponižavanje i osuđivanje deteta.
Njihovo ime posebno se spominje kada se neko suoči sa bolešću, bolom, strahom ili neizvesnošću.
Kada se kolač podeli, gost deo iz leve ruke spušta na sto, pored sveće i žita, dok četvrtinu koju drži u desnoj ruci podiže i predaje domaćici.
Hrišćansko učenje poziva čoveka da se čuva mržnje i osvete, jer zlopamćenje ne donosi mir duši, već je još više opterećuje.
Njihovo stradanje postalo je svedočanstvo vere i za one koji su do tada progonili hrišćane.
Njihovo ime posebno se spominje kada se neko suoči sa bolešću, bolom, strahom ili neizvesnošću.
Kada se kolač podeli, gost deo iz leve ruke spušta na sto, pored sveće i žita, dok četvrtinu koju drži u desnoj ruci podiže i predaje domaćici.
Hrišćansko učenje poziva čoveka da se čuva mržnje i osvete, jer zlopamćenje ne donosi mir duši, već je još više opterećuje.
Kađenje je blagosiljanje i osvećenje prostora, a ne obaveza da se svaki kvadratni metar kuće na isti način kadi, objasnio je sveštenik.
Sveti oci upozoravali su da se čovek ne sme vezivati za rđave pomisli niti im pridavati preveliku pažnju, već da treba da se okrene molitvi i veri.
U pravoslavnom učenju reč ima posebnu težinu, a od čoveka se očekuje da je koristi za dobro, a ne za povređivanje drugih.