U nastavku zasedanja Svetog arhijerejskog sabora SPC, prema informacijama iz više izvora, doneta je odluka o razrešenju mitropolita Justina, dok se istovremeno otvaraju pitanja o različitim stavovima unutar crkvenog vrha.
U nedelji u kojoj je Sveti arhijerejski sabor Srpske pravoslavne crkve (SPC) započeo svoje redovno zasedanje, pojedine informacije o toku i ishodu rasprava u Patrijaršiji u Beogradu dospele su u javnost pre zvaničnog završetka rada Sabora, iako je na samom početku saopšteno da će „na kraju zasedanja Sabor o svom radu izdati zvanično saopštenje za javnost“.
Zasedanje, koje je otpočelo molitveno 3. maja, a nastavljeno narednog dana radnim delom, odvijalo se iza zatvorenih vrata, u skladu sa uobičajenom praksom crkvenih sabora. Međutim, tokom nekoliko dana trajanja skupa, u pojedinim medijima pojavile su se informacije o jednoj od najosetljivijih tačaka dnevnog reda – pitanju statusa vladike žičkog Justina.
Prema tim navodima, Sveti arhijerejski sabor SPC je u subotu izglasao odluku o njegovom razrešenju dužnosti mitropolita žičkog. Kako prenose beogradski mediji, za takvu odluku glasalo je 27 arhijereja, dok je šest arhijereja izdvojilo mišljenje ili odbilo da učestvuje u glasanju. Među njima se, kako je objavljeno, navode mitropolit Joanikije, vladika Teodosije, vladika Ignatije, vladika Grigorije, vladika Maksim i vladika Dimitrije.
Odluka dolazi nakon što je u februaru Sveti arhijerejski sinod SPC već suspendovao mitropolita žičkog Justina od upravljanja Eparhijom žičkom i pokrenuo postupak utvrđivanja njegove kanonske odgovornosti. U tadašnjem saopštenju navedeno je da su crkvene komisije prikupile materijalne dokaze koji, prema tvrdnjama Sinoda, ukazuju na „brojne kanonske i druge crkvene prestupe u upravljanju poverenom mu Eparhijom žičkom“.
SPC / Eparhija žička
Vladika žički Justin
U istom dokumentu iz februara navodi se i niz ozbiljnih optužbi koje se odnose na finansijsko i administrativno upravljanje eparhijom. Između ostalog, tvrdi se da je mitropolit Justin „neovlašćeno osnovao tri privredna društva“, da je „prikrivao njihovo poslovanje“, kao i da je „neovlašćeno izvršio prodaju 34 crkvene nepokretnosti u Kraljevu i Čačku“. Takođe se pominju i navodi o zaključivanju ugovora štetnih po eparhiju, višemilionskim pozajmicama i finansijskim transakcijama koje su, prema tim tvrdnjama, odstupale od crkvenih propisa i mogle imati i širi pravni epilog.
S druge strane, deo vernika Eparhije žičke prethodnih nedelja javno je iskazivao podršku vladiki Justinu, ističući da se protivi njegovoj smeni i ocenjujući da su postupci protiv njega motivisani razlozima koji, po njihovom mišljenju, prevazilaze isključivo crkveno-administrativni okvir. U pojedinim medijima i na društvenim mrežama zabeleženi su i skupovi podrške, uz poruke o očuvanju njegovog vladičanskog dostojanstva.
S obzirom na to da je Sabor na početku zasedanja najavio da će se o svom radu oglasiti tek po njegovom završetku, činjenica da su informacije o ishodu pojedinih odluka dospele u javnost pre zvaničnog saopštenja otvorila je i pitanje načina komunikacije i zatvorenosti procesa unutar najvišeg crkvenog tela.
Zvanično saopštenje Srpske pravoslavne crkve, koje se očekuje po završetku Sabora, trebalo bi da razjasni sve odluke i razloge koji stoje iza njih, kao i da ponudi širi okvir razumevanja jednog od najosetljivijih crkvenih postupaka u poslednje vreme.
Posle gotovo 60 godina iza industrijskih ograda u Pančevu, manastir Vojlovica ponovo prelazi pod okrilje Srpske pravoslavne crkve, uz poruke o istorijskoj pravdi i bratskim vezama Srbije i Rusije.
Uz crkvene i državne počasti, dopremljene najdragocenije svetinje povezane sa Svetim Savom i Svetim Simeonom Mirotočivim, relikvije iz Hilandara i predmeti koji su vekovima čuvani daleko od očiju javnosti.
U Verskom dobrotvornom starateljstvu odvija se velika akcija pakovanja darova koji će biti podeljeni posle litije, dok je dolazak srpskog patrijarha dodatno obeležio rad volontera i naglasio značaj zajedničkog služenja i sabornosti.
U Galeriji SANU otvorena je velika izložba povodom 850 godina od rođenja Rastka Nemanjića, a patrijarh Porfirije, Nikola Selaković, Lina Mendoni i Zoran Knežević govorili su o veri, identitetu, kulturi i očuvanju nacionalnog nasleđa.
U nastavku zasedanja Svetog arhijerejskog sabora SPC, prema informacijama iz više izvora, doneta je odluka o razrešenju mitropolita Justina, dok se istovremeno otvaraju pitanja o različitim stavovima unutar crkvenog vrha.
U pravoslavnoj tradiciji hleb je svetinja koja se poštuje kao plod rada i blagoslova. Iz tog odnosa nastali su starinski recepti poput uštipaka od bajatog hleba koji vraćaju miris doma i podsećaju na vreme bez bacanja hrane.
Jevanđeljska priča o sleporođenom koga je Hristos iscelio zauzima posebno mesto u pravoslavlju jer, osim čuda progledanja, nosi snažnu poruku o veri, patnji, nadi i duhovnoj svetlosti koja menja čovekov život.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Mitropolit žički služio je liturgiju u hramu Svetog cara Konstantina i carice Jelene u Ivanjici, koju vernici neće zaboraviti – uz snažnu poruku o veri koja ne posustaje i o Krstu koji i danas pobeđuje svakog neprijatelja.
Na poziv mitropolita krfskog Nektarija, mitropolit žički sa svojim saradnicima boravi u poseti Mitropoliji krfskoj, a na svetom tlu ostrva, uz blagoslov domaćina, bogoslužio je molitveno sećanje na naše pretke nastradale u Prvom svetskom ratu, ističući u besedi važnost očuvanja njihovog nasleđa.
Jevanđeljska priča o sleporođenom koga je Hristos iscelio zauzima posebno mesto u pravoslavlju jer, osim čuda progledanja, nosi snažnu poruku o veri, patnji, nadi i duhovnoj svetlosti koja menja čovekov život.
U Crkvi Svetog Đorđa pod Goricom služeno je opelo monahinji Hristini (Rabrenović), koju su vernici pamtili po požrtvovanosti, molitvi i decenijama služenja bez želje za priznanjima.
Sud u Podgorici dosudio je odštetu arhimandritu Hrizostomu Nešiću nakon što je na kontroverznom portalu bio označen kao „špijun“, zajedno sa više monaha i sveštenika SPC.
Monahinja Hristina decenijama je, bez buke i želje za priznanjem, služila Crkvi i ljudima, a oni koji su je poznavali pamte je kao simbol krotosti, požrtvovanja i tihe vere koja je menjala živote oko nje.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
Tokom incidenta u bazilici u Jablonneu čula su se dva pucnja, nakon čega je ukradena i oštećena relikvija Svete Zdislave, dok policija istražuje motive i okolnosti skrnavljenja.
Zašto Spasovdan i Trojice svake godine „šetaju“ kroz kalendar, dok su Božić i Bogojavljenje zauvek vezani za isti datum? Odgovor leži u pravilima Crkve i računanju datuma Vaskrsa.