POSETILI SMO NAJNEOBIČNIJU SVETINJU U SRBIJI: Poznata je po šest misterioznih šljiva čija stabla ne daju plodove i uvijaju se prema - KOSOVU! (FOTO, VIDEO)
Meštani kažu da kad god su pokušali da mladice presade na drugo mesto, da su i plod davale i rasle uspravno.
Na obroncima planine Radan, nedaleko od Prolom banje, nalazi se jedna od najneobičnijih svetinja u Srbiji -crkva Lazarica, poznata po šest misterioznih šljiva čija se stabla vekovima uvijaju u istom smeru i to prema Kosovu.
Ova mala crkva brvnara, skrivena među šumama i tišinom Toplice, za vernike nije samo mesto molitve, već i svedok predanja koja se prenose generacijama.
Prema narodnom verovanju, upravo na ovom mestu pričestio se deo vojske kneza Lazara pred odlazak u Kosovski boj 1389. godine. Legenda kaže da su vojnici šest puta obišli oko hrama moleći se Bogu za pobedu, a šljive iz porte počele su da se uvijaju prateći njihov hod.
Od tada, kako narod tvrdi, u porti uvek raste baš šest šljiva - ni više ni manje.
Kada se jedno stablo osuši, iznikne novo, ponovo uvijeno na isti način.
Kneginja Milica tražila i da joj i mrtvog muža u ovu crkvu unesu
Da je knez Lazar baš prošao ovde i pričestio vojsku potvrđuje putopisac Feliks Kanic u svojoj knjizi "Srbija-zemlja i stanovništvo"
- Kada se pogleda karta, jasno se vidi da je knez Lazar iz Kuršumlije za Kosovo polje izabrao put uz Banjsku reku, jer je to bio najkraći i najsigurniji pravac prema dolini Laba - naglasio je poznati putopisac Feliks.
Samo dve godine nakon Kosovskog boja mošti kneza Lazara ponovo su stigle ovde na ovo mesto.
Kneginja Milica, kada je uspela da izdejstvuje da se telo njenog muža prenese sa Kosova u Ravanicu, zahtevala je da se unese u ovu crkvicu.
To potvrđuje Ilarion Ruvarac, istoričar i arhimandrit u “Belešci o moštima kneza Lazara“, koja datira iz druge polovine 19.veka.
Meštani pričaju da nijedna od njih nikada nije dala plod, kao i da mladice posađene van porte rastu pravo, dok se one unutar crkvenog dvorišta ponovo uvijaju. Kažu da kad god su pokušali da mladice presade na drugo mesto, da su i plod davale i rasle uspravno.
Religija.rs
Crkva je posvećena caru Lazaru
Nauka do danas nije dala konačno objašnjenje ove pojave, zbog čega mnogi veruju da je reč o mestu posebnog duhovnog značaja.
Inače, današnja crkva Lazarica je jedina crkva brvnara u Topličkom kraju, podignuta je 1890. godine na temeljima crkvice za koju se veruje da su se car Lazar i njegova vojska tu pričestili i posvećena je caru Lazaru.
Religija.rs
Isprepletane šljive u porti crkve
Do nje se može doći na dva načina - kroz šumu koja se nalazi sa desne strane hotela Radan. U tom slučaju morate prođi kroz šumsku stazu, dugu oko 1,5 kilometara, na čijem kraju se izlazi na asfaltni put. Odatle putem treba još jedno 5 kilometara do crkve, a od nje do hotela Radan, odnosno centra Prolom banje, imate još oko 2 kilometra.
Drugi put je takođe kružan, samo od hotela Radan, krećete levo, i preko njega možete automobilom do Lazarice. Udaljena je u tom slučaju od hotela Radan nekih 2 kilometra. Ako krenete pešaka i želite da napravite krug i vratite se tim putem ka Banji, on je malo teži, jer se za razliku od prvog gde skrećete udesno od Radana, krećete uzbrdo.
Ovaj ženski pravoslavni manastir se nalazi u podnožju Kučajskih planina, pored sela Senja kod Ćuprije. Manastir pripada Eparhiji braničevskoj Srpske pravoslavne crkve (SPC).
Kada je sveštenoslužitelj završio litrugiju pred bitku, ističe otac Ljubo, on je na otpustu pomenuo Svetog Vita (Vida) , a mi danas uz to ime dodajemo Svetog kneza Lazara i kosovske mučenike.
Slavsku trpezu ljubavi su pripremili domaćini slave, protojerej-stavrofor Rade Radan i protinica Milica Radan zajedno sa svojom blagočestivom porodicom.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju praznik Prepodobnog Isakija Ispovednika po starom kalendaru, a Prepodobnog Onufrija Velikog i Svetog Petra Atoskog po novom kalendaru. Katolička crkva slavi blagdan Presvetog Srca Isusovog, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Jedna kratka pouka gruzijskog svetitelja objašnjava zašto se molitva često pretvara u naviku bez unutrašnjeg reda i kako se, kroz jednostavan duhovni poredak, vraća svojoj punoj snazi i smislu.
Prepodobni Isakije Ispovednik upokojio se oko 383. godine, ostavivši za sobom primer nepokolebljive vere, hrabrosti i spremnosti da istinu brani bez obzira na cenu.
Od 2020. godine sa lica Bogorodice "Utešiteljke" u Grčkoj neprestano teku suze, a pred ikonom svakodnevno dolaze ljudi koji traže utehu, nadu i odgovore.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Između Golupca i Đerdapa, u manastiru iz 14. veka, susreću se tišina, predanje o svetiteljima i ispovesti vernika koji tvrde da su ovde doživeli ono što nisu mogli da objasne nigde drugde.
Od Svetog Save i Stefana Nemanje preko Trojeručice i rukopisa do požara koji umalo nije promenio sudbinu - priča o svetom mestu koje više od osam vekova traje između istorije, vere i monaškog života.
Liturgija počinje u devet časova u Hramu Svetog Save, služi patrijarh srpski Porfirije, uz sasluženje igumana vatopedskog Jefrem, sveštenomonaštva i sveštenstva.
U crkvi Uspenja Presvete Bogorodice jubilej je proslavljen kroz liturgiju, zvuke hilandarskih pojaca i sabranje koje je pokazalo duboku vezu ovog prostora sa svetogorskim nasleđem i živim predanjem Crkve.
Arhimandrit Jefrem poručio je da prisustvo Časnog Pojasa nije slučajno, govorio je o „milion poklonika“, zavetu kneza Lazara i duhovnoj vezi koja ostaje i posle odlaska svetinje u Vatoped.
Na Vračaru, pred odlazak Časnog pojasa Presvete Bogorodice, emotivni prizori i molitvena tišina obeležili su ispraćaj koji je, uz suze patrijarha i sabranost vernika, zatvorio 17 dana hodočašća kroz Hram Svetog Save.
U besedi Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za četvrtak 2. sedmice po Duhovima otkriva se odnos muškarca i žene kao odraz višeg jedinstva, u kome se bliskost uzdiže u duhovnu dimenziju koja prevazilazi uobičajeno poimanje.
Između Golupca i Đerdapa, u manastiru iz 14. veka, susreću se tišina, predanje o svetiteljima i ispovesti vernika koji tvrde da su ovde doživeli ono što nisu mogli da objasne nigde drugde.