POSETILI SMO NAJNEOBIČNIJU SVETINJU U SRBIJI: Poznata je po šest misterioznih šljiva čija stabla ne daju plodove i uvijaju se prema - KOSOVU! (FOTO, VIDEO)
Meštani kažu da kad god su pokušali da mladice presade na drugo mesto, da su i plod davale i rasle uspravno.
Na obroncima planine Radan, nedaleko od Prolom banje, nalazi se jedna od najneobičnijih svetinja u Srbiji -crkva Lazarica, poznata po šest misterioznih šljiva čija se stabla vekovima uvijaju u istom smeru i to prema Kosovu.
Ova mala crkva brvnara, skrivena među šumama i tišinom Toplice, za vernike nije samo mesto molitve, već i svedok predanja koja se prenose generacijama.
Prema narodnom verovanju, upravo na ovom mestu pričestio se deo vojske kneza Lazara pred odlazak u Kosovski boj 1389. godine. Legenda kaže da su vojnici šest puta obišli oko hrama moleći se Bogu za pobedu, a šljive iz porte počele su da se uvijaju prateći njihov hod.
Od tada, kako narod tvrdi, u porti uvek raste baš šest šljiva - ni više ni manje.
Kada se jedno stablo osuši, iznikne novo, ponovo uvijeno na isti način.
Kneginja Milica tražila i da joj i mrtvog muža u ovu crkvu unesu
Da je knez Lazar baš prošao ovde i pričestio vojsku potvrđuje putopisac Feliks Kanic u svojoj knjizi "Srbija-zemlja i stanovništvo"
- Kada se pogleda karta, jasno se vidi da je knez Lazar iz Kuršumlije za Kosovo polje izabrao put uz Banjsku reku, jer je to bio najkraći i najsigurniji pravac prema dolini Laba - naglasio je poznati putopisac Feliks.
Samo dve godine nakon Kosovskog boja mošti kneza Lazara ponovo su stigle ovde na ovo mesto.
Kneginja Milica, kada je uspela da izdejstvuje da se telo njenog muža prenese sa Kosova u Ravanicu, zahtevala je da se unese u ovu crkvicu.
To potvrđuje Ilarion Ruvarac, istoričar i arhimandrit u “Belešci o moštima kneza Lazara“, koja datira iz druge polovine 19.veka.
Meštani pričaju da nijedna od njih nikada nije dala plod, kao i da mladice posađene van porte rastu pravo, dok se one unutar crkvenog dvorišta ponovo uvijaju. Kažu da kad god su pokušali da mladice presade na drugo mesto, da su i plod davale i rasle uspravno.
Religija.rs
Crkva je posvećena caru Lazaru
Nauka do danas nije dala konačno objašnjenje ove pojave, zbog čega mnogi veruju da je reč o mestu posebnog duhovnog značaja.
Inače, današnja crkva Lazarica je jedina crkva brvnara u Topličkom kraju, podignuta je 1890. godine na temeljima crkvice za koju se veruje da su se car Lazar i njegova vojska tu pričestili i posvećena je caru Lazaru.
Religija.rs
Isprepletane šljive u porti crkve
Do nje se može doći na dva načina - kroz šumu koja se nalazi sa desne strane hotela Radan. U tom slučaju morate prođi kroz šumsku stazu, dugu oko 1,5 kilometara, na čijem kraju se izlazi na asfaltni put. Odatle putem treba još jedno 5 kilometara do crkve, a od nje do hotela Radan, odnosno centra Prolom banje, imate još oko 2 kilometra.
Drugi put je takođe kružan, samo od hotela Radan, krećete levo, i preko njega možete automobilom do Lazarice. Udaljena je u tom slučaju od hotela Radan nekih 2 kilometra. Ako krenete pešaka i želite da napravite krug i vratite se tim putem ka Banji, on je malo teži, jer se za razliku od prvog gde skrećete udesno od Radana, krećete uzbrdo.
Ovaj ženski pravoslavni manastir se nalazi u podnožju Kučajskih planina, pored sela Senja kod Ćuprije. Manastir pripada Eparhiji braničevskoj Srpske pravoslavne crkve (SPC).
Kada je sveštenoslužitelj završio litrugiju pred bitku, ističe otac Ljubo, on je na otpustu pomenuo Svetog Vita (Vida) , a mi danas uz to ime dodajemo Svetog kneza Lazara i kosovske mučenike.
Slavsku trpezu ljubavi su pripremili domaćini slave, protojerej-stavrofor Rade Radan i protinica Milica Radan zajedno sa svojom blagočestivom porodicom.
Jevanđeljska priča o sleporođenom koga je Hristos iscelio zauzima posebno mesto u pravoslavlju jer, osim čuda progledanja, nosi snažnu poruku o veri, patnji, nadi i duhovnoj svetlosti koja menja čovekov život.
U besedi za 5. sedmicu po Vaskrsu Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako se čovek od Boga ne odvaja naglo, već postepeno, kroz neprimetne zamene koje slabe unutrašnju vernost i vode u duhovnu prevaru.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu mučenicu Pelagiju Tarsijsku po starom i Svetog apostola Andronika po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Paskala Bajlonskog, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Jedna rečenica izgovorena u besu može godinama da ostavi trag, a čuveni ruski duhovnik otkriva zbog čega mnogi izgube spokoj upravo onda kada pomisle da su pobedili u raspravi.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
Bez struje i ikakvih oznaka, crkva-brvnara kod Duba vekovima krije ruske ikone, ratne tajne i neobično predanje o sili koja ju je sklonila od očiju ljudi, a do nje se ne dolazi slučajno.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
Zašto Spasovdan i Trojice svake godine „šetaju“ kroz kalendar, dok su Božić i Bogojavljenje zauvek vezani za isti datum? Odgovor leži u pravilima Crkve i računanju datuma Vaskrsa.
Ovo jelo od jagnjetine, pasulja i suve slanine kuvalo se polako i po tačno utvrđenom običaju - recept sačuvan kroz generacije i danas budi sećanja na pravu domaću kuhinju.