Printscreen/Youtube/Телевизија ХрамDetalj sa moštiju Svetog kneza Lazara.
Ovaj ženski pravoslavni manastir se nalazi u podnožju Kučajskih planina, pored sela Senja kod Ćuprije. Manastir pripada Eparhiji braničevskoj Srpske pravoslavne crkve (SPC).
Ravanicu je sa crkvom posvećenom Svetom Vaznesenju Gospodnjem sazidao Sveti knez Lazar između sedamdesetih i osamdesetih godina 14. veka, malo pre Kosovskog boja 1389. godine.
U jednom starom rukopisu piše: “Podiže iz temelja hram u slavu Vaznesenja Gospodnjeg vrlo visok i lep, utvrdi ga na četiri stuba i ozari ga živopisom…ukrasi ga zlatom i običnim ukrasom; obdari ga bogato raznim sasudima srebrnim i pozlaćenim… Ogradi ga gradom i utvrdi ga sa sedam kula; sagradi trpezariju…sazida ćelije i prilepi ih uz zid kao ptičija gnezda…Sagradi i drugi hram koji leži na istočnoj strani u podgorju toga mesta…i podiže bolnice za bolesne monahe, za strance i raslabljene“.
Printscreen/Youtube/Телевизија Храм
Jeromonah Jevtimije iznad moštiju Svetog kneza Lazara.
U manastirskoj crkvi posvećenoj Vaznesenju Hristovom danas se nalaze mošti kneza Lazara. Jeromonah Jevtimije navodi da su se pored moštiju dešavala mnoga isceljenja, a tvrdi da je i sam prisustvivao brojnim.
- Njegovo sveto telo je potpuno celo, a glava je odvojena od tela i takođe je cela. Na kapcima još uvek ima trepavice, očuvani su i zubi i nalazi se u lanenoj vrećici. Jedni kažu da je telo u Carigradu, na nekom drugom mestu, ali istina je da je ovde - objašnjava jeromonah Jevtimije i dodaje da je očuvano u toj meri, pa izgleda kao da će oživeti:
- Pored kivota Svetog kneza Lara su se dešavala brojna isceljenja od raznih bolesti, a ja sam svedok.Ovo je velika svetinja, a malo našeg naroda, čak i oni koji žive desetak kilometara udaljeni odavde, znaju ko ovde počiva. Ja govorim i vojnicima, koji ovde dolaze, da su svi njihovi generali prolazni. Ovde počiva vrhovni vođa, koji je svojim primerom pokazao kako treba da se živi ili junački umre, ako treba. Knez Lazar je svojim delom i podvigom dostigao svetost. Gospdo ga je proslavio. Njegovo telo je ovde među nama, Srbima, i treba da nam služi za primer kako se voli svoja otadžbina, kakao se voli Gospod i kako se voli vera pravoslavna. Od sultatna je dobio ponudu da mu se samo pokloni, ali je to odbio i zadobio cartsvo nebesko, kada je stradao na Kosovu i Metohiji.
Printscreen/Youtube/Телевизија Храм
Mošti Svetog kneza Lazara.
Jeromonah kaže da su mladi danas koncetrisani na prolazne lepote, koje zapravo nisu ni nlizu nebeskih. Objašnjava da smo odabrali naizgled lakši put, ali da ta staza vodi ka uništenju.
- Danas naši mladi ne znaju za carstvo nebesko, mnoge to i ne zanima. Priklonili su se carstvu zemaljskom, koje je lepo, svetlo, našminkano, ali je prazno. Voleo bih da se naša omladina okrene Bogu i našim vrednostima, jer na njima svet ostaje. Nemamo u našem okruženju primer ovakve vere, junaštva i čojstva koji su nas očuvali pod Turcima. Zbog toga što nećemo da idemo "težim" i užim stazama, putem trnja, strmoglavih padova i uspona mi propadamo zaboravljajući da nas tim putem vodi Gospod. Shvatamo to uvek kad zapadnemo u nevolju, bez Boga ne možemo ništa činiti. Bez Boga nema napretka i na tom putu nije lako, hoda se sa krstom na leđima. Međutim tim putem je prvi prošao Gospod i mi smo kao pravoslavni hrišćani dužni da ga sledimo - zaključuje jeromonah Jevtimije.
Svetinju koja se nalazi nedaleko od Šapca mnogi nazivaju parče raja na zemlji, a svojom lepotom i dugom istorijom zasigurno zaslužuje da bude na vašoj listi svetinja mačvanskog okruga, koje treba da posetite.
Ova srednjovekovni manastir, posvećen Svetoj Petki, poznat je po tradiciji okupljanja Srba i legendama o kosovskim junacima koji su tu lečeni i sahranjivani.
Put 45. poglavara Srpske pravoslavne crkve od malenog sela kod Čačka do patrijaraškog trona bio je obeležen istrajnošću, žrtvom i neprestanom molitvom, a njegovo nasleđe živi u srcima vernika širom pravoslavnog sveta.
Ističući zajednički bol i podršku u teškim vremenima, mitropolit Antonije deli svoje utiske o poseti srpskim zemljama i razmišljanja o aktuelnim pitanjima pravoslavnog sveta, o Ukrajini i Kosovu i Metohiji, naglašavajući ulogu Crkve u očuvanju istine i pravde.
U Sabornom hramu i na svečanoj akademiji otvorena su ključna pitanja o strpljenju, veri i duhovnom identitetu, uz prisustvo najviših predstavnika crkvenog i javnog života.
Sa kapacitetom od oko 1.300 mesta, prostranom kupolom visokom gotovo 50 metara i zadivljujućim unutrašnjošću, ostavlja snažan utisak već pri prvom koraku u njenu unutrašnjost.
U nadahnutoj besedi na Đurđic, prota Slobodan Zeković upozorio je vernike na posledice greha, zamke modernog sujeverja i prikrivene duhovne stranputice, podsećajući da pad nije kraj.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Nakon zemljotresa, ratova i sistematskog uništavanja, završna faza građevinskih radova na hramovima Svetog Spiridona, Svetog Nikole i parohijskog doma u Petrinji budi nadu pravoslavnih vernika u ovom kraju.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Prema jednoj legendi, srpski velmoža, koji je bežao od Turaka, svoju imovinu, koja je bila bogata ostavio je svojim kumovina koji su kasnije sagradili manastir Kumanicu.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
Ajeti 51:20-23 pokazuju kako tragovi Božije prisutnosti postoje u zemlji, u čoveku i u nebesima, pozivajući na introspektivno otkrivanje sopstvene duhovne snage.
Reči jednog od najvećih svetaca pravoslavlja razbijaju iluziju o lakom autoritetu i otkrivaju da je najteža pozicija ona u kojoj čovek mora da predvidi buru, upozori druge i preuzme udarac koji je namenjen njima.
Urednik National Herald-a tvrdi da je Carigradska patrijaršija odgovorna za duboku krizu Arhiepiskopije Amerike, ukazujući na proteste vernika, finansijske tenzije i ozbiljne pukotine u načinu upravljanja.