Printscreen/Youtube/Телевизија ХрамDetalj sa moštiju Svetog kneza Lazara.
Ovaj ženski pravoslavni manastir se nalazi u podnožju Kučajskih planina, pored sela Senja kod Ćuprije. Manastir pripada Eparhiji braničevskoj Srpske pravoslavne crkve (SPC).
Ravanicu je sa crkvom posvećenom Svetom Vaznesenju Gospodnjem sazidao Sveti knez Lazar između sedamdesetih i osamdesetih godina 14. veka, malo pre Kosovskog boja 1389. godine.
U jednom starom rukopisu piše: “Podiže iz temelja hram u slavu Vaznesenja Gospodnjeg vrlo visok i lep, utvrdi ga na četiri stuba i ozari ga živopisom…ukrasi ga zlatom i običnim ukrasom; obdari ga bogato raznim sasudima srebrnim i pozlaćenim… Ogradi ga gradom i utvrdi ga sa sedam kula; sagradi trpezariju…sazida ćelije i prilepi ih uz zid kao ptičija gnezda…Sagradi i drugi hram koji leži na istočnoj strani u podgorju toga mesta…i podiže bolnice za bolesne monahe, za strance i raslabljene“.
Printscreen/Youtube/Телевизија Храм
Jeromonah Jevtimije iznad moštiju Svetog kneza Lazara.
U manastirskoj crkvi posvećenoj Vaznesenju Hristovom danas se nalaze mošti kneza Lazara. Jeromonah Jevtimije navodi da su se pored moštiju dešavala mnoga isceljenja, a tvrdi da je i sam prisustvivao brojnim.
- Njegovo sveto telo je potpuno celo, a glava je odvojena od tela i takođe je cela. Na kapcima još uvek ima trepavice, očuvani su i zubi i nalazi se u lanenoj vrećici. Jedni kažu da je telo u Carigradu, na nekom drugom mestu, ali istina je da je ovde - objašnjava jeromonah Jevtimije i dodaje da je očuvano u toj meri, pa izgleda kao da će oživeti:
- Pored kivota Svetog kneza Lara su se dešavala brojna isceljenja od raznih bolesti, a ja sam svedok.Ovo je velika svetinja, a malo našeg naroda, čak i oni koji žive desetak kilometara udaljeni odavde, znaju ko ovde počiva. Ja govorim i vojnicima, koji ovde dolaze, da su svi njihovi generali prolazni. Ovde počiva vrhovni vođa, koji je svojim primerom pokazao kako treba da se živi ili junački umre, ako treba. Knez Lazar je svojim delom i podvigom dostigao svetost. Gospdo ga je proslavio. Njegovo telo je ovde među nama, Srbima, i treba da nam služi za primer kako se voli svoja otadžbina, kakao se voli Gospod i kako se voli vera pravoslavna. Od sultatna je dobio ponudu da mu se samo pokloni, ali je to odbio i zadobio cartsvo nebesko, kada je stradao na Kosovu i Metohiji.
Printscreen/Youtube/Телевизија Храм
Mošti Svetog kneza Lazara.
Jeromonah kaže da su mladi danas koncetrisani na prolazne lepote, koje zapravo nisu ni nlizu nebeskih. Objašnjava da smo odabrali naizgled lakši put, ali da ta staza vodi ka uništenju.
- Danas naši mladi ne znaju za carstvo nebesko, mnoge to i ne zanima. Priklonili su se carstvu zemaljskom, koje je lepo, svetlo, našminkano, ali je prazno. Voleo bih da se naša omladina okrene Bogu i našim vrednostima, jer na njima svet ostaje. Nemamo u našem okruženju primer ovakve vere, junaštva i čojstva koji su nas očuvali pod Turcima. Zbog toga što nećemo da idemo "težim" i užim stazama, putem trnja, strmoglavih padova i uspona mi propadamo zaboravljajući da nas tim putem vodi Gospod. Shvatamo to uvek kad zapadnemo u nevolju, bez Boga ne možemo ništa činiti. Bez Boga nema napretka i na tom putu nije lako, hoda se sa krstom na leđima. Međutim tim putem je prvi prošao Gospod i mi smo kao pravoslavni hrišćani dužni da ga sledimo - zaključuje jeromonah Jevtimije.
Svetinju koja se nalazi nedaleko od Šapca mnogi nazivaju parče raja na zemlji, a svojom lepotom i dugom istorijom zasigurno zaslužuje da bude na vašoj listi svetinja mačvanskog okruga, koje treba da posetite.
Ova srednjovekovni manastir, posvećen Svetoj Petki, poznat je po tradiciji okupljanja Srba i legendama o kosovskim junacima koji su tu lečeni i sahranjivani.
Put 45. poglavara Srpske pravoslavne crkve od malenog sela kod Čačka do patrijaraškog trona bio je obeležen istrajnošću, žrtvom i neprestanom molitvom, a njegovo nasleđe živi u srcima vernika širom pravoslavnog sveta.
Ističući zajednički bol i podršku u teškim vremenima, mitropolit Antonije deli svoje utiske o poseti srpskim zemljama i razmišljanja o aktuelnim pitanjima pravoslavnog sveta, o Ukrajini i Kosovu i Metohiji, naglašavajući ulogu Crkve u očuvanju istine i pravde.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Evsignija po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Prepodobni Jovan Rilski. Katolička crkva obeležava spomendan Svete Jelene Križarice, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Oštra pouka svetitelja otkriva zašto žaljenje zbog učinjenog samo po sebi nije dovoljno i šta čovek mora da promeni da bi pokajanje zaista imalo smisla.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Imamo sačuvane mošti gotovo svih Nemanjića, a poznata je i tragična priča o spaljivanju moštiju Svetog Save, koje su Turci uništili u Beogradu 10. maja 1594. godine.
Ove svetinje će pored čestica moštiju Svetih apostola Petra i Pavla od danas pa u vekove štiti narod Rače i okoline, a posebno one koji im budu dolazili na poklonjenje i molitvu.
Otkrijte fascinantnu istoriju manastira Ravanica, od burnih vekova turskih najezdi do današnje tihe, duhovne oaze koju čuvaju posvećene monahinje. Mesto gde se molitve uslišavaju, a isceljenja dešavaju.
Zbog izgradnje Hidroelektrane „Mratinje“ svetinja iz 16. veka morala je da bude rastavljena i preneta na novu lokaciju, zajedno sa dragocenim freskama, riznicom i svedočanstvima o srpskoj duhovnoj baštini.
Samozvani „arhiepiskop“ Nikola Džufka pokušava da prisvoji crkvu u Rakitnici, dok stručnjaci upozoravaju da istorijski tragovi potvrđuju njenu vezu sa vremenom kneza Lazara i srpskim nasleđem.
Pevačica je tokom privatne posete manastiru Varlam provela tri sata, upoznala se sa monaškim životom i zatražila savet o duhovnim pitanjima od starešine ovog drevnog središta Pravoslavne crkve.
Kada su se Mihajlo i Ana izgubili u šumi, neobičan drveni krstić i zvuk crkvenog zvona poveli su ih putem na kojem su otkrili da pomoć ponekad stiže onda kada joj se najmanje nadamo.
Posle novih tvrdnji o navodnom izdvajanju Boke Kotorske iz sastava Mitropolije crnogorsko-primorske, poglavar Srpske pravoslavne crkve otvoreno je govorio o celoj priči i upozorio na posledice širenja neproverenih informacija među pravoslavnim vernicima.
U besedi u Sabornom hramu Svetog Jovana Vladimira sveštenik Igor Vujisić govorio je o Gospojinskom postu, pokajanju i praštanju, pozivajući vernike da najpre sagledaju sopstvene slabosti.