Svetinju koja se nalazi nedaleko od Šapca mnogi nazivaju parče raja na zemlji, a svojom lepotom i dugom istorijom zasigurno zaslužuje da bude na vašoj listi svetinja mačvanskog okruga, koje treba da posetite.
Manastir Kaona pripada Eparhiji šabačkoj Srpske pravoslavne crkve. Nalazi se u Posavotamnavi, u opštini Vladimirci, u ataru istoimenog sela i predstavlja nepokretno kulturno dobro - spomenik kulture.
Nastao je u 14. veku, a prva crkva sagrađena na ovom mestu datira iz druge polovine 11. veka. Prema narodnom predanju ova svetinja zadužbina je Ikonije, sestre Miloša Obilića.
Crkveni dokument
U pisanim dokumentima crkva se pominje prvi put 1548. godine. Kasniji popisi svedoče da je nastavila svoj život i po dolasku Turaka na ove prostore. O istoriji manastira saznalo se ponešto i na osnovu turske dokumentacije o poziciji manastirske šume, kojom je vraćen zemljišni posed oduzet u vreme restitucije.
Predanje kaže da su dve Miloševe sestre, Ikonija i Vida, pratile brata na Kosovo i Metohiju. Kad su stigle do „Ravne livade“ (iznad sadašnje manastirske crkve), Ikonija ode da donese bratu vode, i vraćajući se, reče mu: „O moj brate, što dobra konja videh, još da je sedlo prema njemu“. (U narodu se pod dobrim konjem podrazumeva mesto gde bi se mogla crkva sagraditi).
"Blago imamo, sestro“, odgovori Miloš, „pa mu načini sedlo, a kad se ja vratim sa Kosova, pomoći ću ti i ja.“
Miloš se nije vratio. Ikonija je sagradila Kaonu, a Vida manastir u Vidojevici.
Na više hektara oko manastira danas je uređen park, koji, zajedno sa prirodnim izvorom, jezerom i manastirskom šumom čine nesvakidašnju oazu zelenila, mira i duhovnosti. Ovde mobilni telefoni ostaju bez dometa, a poruke se šalju naviše.
Suzana Lazarević,etnolog i antropolog, navela je jedno verovanje vezano za ovaj izvanredno lep manastir.
- Poznato je verovanje da Miloš potiče sa Cera, a da je ovo mesto izabrao za podizanje crkve kako bi smestio sestru na sigurno. Neimarima je dao zadatak da naprave crkvu koja će biti lepa kao ona, i manastir nam zapravo priča koliko je sestra Miloša Obilića bila lepa, zaključuje Suzana Lazarević.
Printscreen/Youtube/AgroTV Srbija
Arhimandrit Filimon
Arhimandrit Filimon, iguman manastira, kaže da je ovo mesto bilo tačka susreta srpske vojske, pre sudbonosnog boja 1389. godine.
- Manastir je podignut odmah posle Kosovskog boja. Na ovom mestu su se sastale tri grupacije vojske, ovde su napojili konje, odmorili se, pomolili i krenuli put Valjeva. Odatle su sa valjevskom vojskom otišli put Kosova. Do ovog mesta su ih pratile majke, ćerke, žene, sestre... kako se brojni junaci nisu vratili, žene su podigle ovaj manastir za pokoj duša voljenih, neposredno posle kosovskog boja 1391/2 godine.
Kaže se da je prva među njima bila sestra Miloš Obilića, Ikonija, koju su zvali Kona. Sama reč Kaona znači blatište, kaljuga, a danas bi to mogli da prevedemo kao banja.
- Ovo nije samo samo telesna već i duhovna banja, gde ljudi dolaze da se leče i napajaju dušu. Od tada pa do danas manastir deli sudbinu naroda. Više puta je paljen, Turci su uništili freske, a kada je srušen podignut je iz temelja. Ovde se poje liturgija od Kosovskog boja do današnjeg dana. Podignut na sećanje stradalih vojnika na Kosmetu, manastir je posvećen Svetom Arrganhelu Mihailu, nebeskom vojvodi, pojašnjava iguman.
Pored te slave, ovde se pri manastiru slavi Velika Gospojina i tog dana je veliki crkveni narodni sabor.
U manastiru Kaona se, kao velika svetinja, čuva delić moštiju Prepodobne mati Paraskeve.
.
wikipedia/wikimedia
Ulaz u manastir Kaona
Duborez na ikonostatu, ulaznim vratima, pevnicama, tronovima i ostalim delovima je delo sabrata manastira Kaona, jeromonaha Doroteja. Za one koje žele da obave krštenja po ranohrišćanskom običaju, potpunim potapanjem, onoga ko se krsti u vodi, je ta zamisao moguća.
Kršetnje u Kaoni spada u red zanimljivosti za ovaj manastir, uzevši u obzir da u njemu postoji poseban bazen u obliku krsta, u kome se krštenje obavlja pogružavanjem. Sveta voda Kaonska je konstante iste temperature 11 stepeni i smatra se vrlo lekovitom, a posebno pomaže kod očnih oboljenja. Za ovu vodu, stručnjaci kažu da spada u najkvalitetnije u Srbiji.
wikipedia/wikimedia
Pogled na svetinju
Na brdašcetu se vidi kapela koja je posvećena Presvetoj Bogorodici.
Ikone i freske iz prvobitne crkve nisu sačuvane. Današnje ikone i freske koje se mogu videti su radili ikonopisci Dragan Marunić i Nikola Lubardić.
Pored jezera je pećina-kapela Roždestva Hristovog, podignuta u čast obeležavanja proslave dva milenijuma od Hristovog rođenja. Krajem 19. veka, je podignuta glavna manastirska crkva, koja je kasnije porušena, a na njenim temeljima je podignuta današnja crkva, koja je posvećena svetom Arhangelu Mihailu.
Pogledajte galeriju slika manastira Kaona ispod teksta.
Najstariji manastir koji se uopšte pominje u straroj Raškoj jeste Crkva ili Svetih apostola Petra i Pavla u Rasu, dva kilometra severno od Novog Pazara, na ušću rečice Deževe u Rašku.
Pomoćnik direktora Kancelarije za KiM, Miloš Terzić, naglasio je da Pećka patrijaršija predstavlja centar srpske duhovnosti već skoro 800 godina, uz obećanje da će se nastaviti borba za očuvanje srpskih vrednosti na tom prostoru.
Ajet iz sure Ez-Zumer (39:7) otkriva duboku istinu o ljudskoj slobodi, zahvalnosti i odgovornosti pred Alahom, podsećajući da se svako na kraju vraća svom Gospodaru, koji zna i ono što ljudi kriju u srcima.
Uz idejnog tvorca vladiku Ilariona, vladiku Teodosija i akademika Matiju Bećkovića, prva projekcija filma bila je ispunjena molitvom, uzvišenom atmosferom i svedočanstvom o neumornoj ljubavi srpskog naroda prema Kosovu i Metohiji.
Ruski mediji tvrde da Milatovićev susret sa patrijarhom carigradskim Vartolomejom nije bio samo protokolaran već da ima za cilj vršenje pritiska na Srpsku pravoslavnu crkvu i moguću legitimaciju raskolničkih struktura u Crnoj Gori,
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Ukoliko se optužbe za blokadu potvrde, pitanje prevazilazi unutrašnje sukobe bratstva i postaje problem međunarodne zaštite jednog od najstarijih i najznačajnijih manastira u hrišćanskoj istoriji.
Gest oca Gavrila i Džemila-efendije Destanovića postao je simbol zajedništva u Lukocrevu, gde putevi ne povezuju samo bogomolje, već i ljude različitih vera.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Novi igumen manastira Svete Katarine na Sinaju, arhimandrit Simeon, javno se izvinjava vernicima i obećava jedinstvo, duhovnu obnovu i vernost vekovnoj pravoslavnoj tradiciji.
Nesvakidašnji freskopis Vladimira Skerlića, koji je spojio pravoslavnu tradiciju sa motivima afričkog podneblja, izazvao je talas komentara i oduševljenja među vernicima i na društvenim mrežama.
Uz idejnog tvorca vladiku Ilariona, vladiku Teodosija i akademika Matiju Bećkovića, prva projekcija filma bila je ispunjena molitvom, uzvišenom atmosferom i svedočanstvom o neumornoj ljubavi srpskog naroda prema Kosovu i Metohiji.
U trenucima životnih izazova često se pitamo kome da se obratimo – svešteniku ili psihoterapeutu? Razumevanje njihove uloge može nam pomoći da pronađemo pravi put duhovnog i psihičkog izlečenja.
U grčkom selu Xyniada, zakopana ispod starog hrasta, otkrivena je čudotvorna ikona Majke Božije. Njena priča počinje viđenjem deteta, a nastavlja se kroz isceljenja.
: Na praznik Svete mučenice Jefimije u Kragujevcu, vladika šumadijski istakao je da je radost u Gospodu jača od svake tuge i da tamo gde je radost, tamo je Carstvo nebesko.
Jednostavne loptice od krompira na vodi vekovima krase posne trpeze manastira, a uz domaći paradajz i sveže začinsko bilje postaju pravo iznenađenje – dok u danima kada nije post dobijaju posebnu aromu kada se pospu sirom.