Pomoćnik direktora Kancelarije za KiM, Miloš Terzić, naglasio je da Pećka patrijaršija predstavlja centar srpske duhovnosti već skoro 800 godina, uz obećanje da će se nastaviti borba za očuvanje srpskih vrednosti na tom prostoru.
Pećka patrijaršija bila je i ostala simbol pravoslavne duhovnosti i snage srpskog identiteta, rekao je juče iguman manastira Visoki Dečani Sava Janjić, koji je služio prazničnu liturgiju povodom ktitorske slave Patrijaršije Svetog Arsenija.
Printscreen/Youtube/Radio Gorazdevac
Vernici na liturgiji u manastirskom hramu Visokih De;ana
Iguman Sava je tokom besede istakao da je Pećka patrijaršija bila i ostala duhovno sedište srpskog naroda, mesto gde su njegova duša i srce. Zajedno sa Pećkom patrijaršijom svi manastiri podignuti na Kosovu i Metohiji svedoče i prizivaju ka večnom životu i predstavljaju mesta gde je Bog poljubio zemlju, naveo je iguman Sava.
"Veoma je važno da se okupljamo u našim svetinjama, jer time svedočimo put istine i života i pokazujemo da Kosovo i Metohija nisu za nas samo neki prostor, već pre svega srce i duša našega naroda", istakao je iguman Sava, preneo je Radio Goraždevac.
Printscreen/Youtube/Radio Gorazdevac
Iguman Visokih De;ana Sava jJanji'
Pomoćnik direktora Kancelarije za KiM Miloš Terzić čestitao je monaštvu i sestrinstvu manastira Pećka patrijaršija ktitorsku slavu izrazivši nadu da će se iz godine u godinu nastaviti obeležavanje ovakvih događaja.
"Pećka patrijaršija predstavlja centar Srpske duhovnosti već gotovo 800 godina", rekao je Terzić i dodao da će zato "zdušno pružati podršku za naš srpski narod, zato ćemo se boriti za srpske nacionalne i duhovne vrednosti na Kosovu i Metohiji, jer to je ono najvrednije što srpski narod ima".
Proslavi su prisustvovali i gosti iz Republike Srpske i Crne Gore. Gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović bio je domaćin ovogodišnje slave, čime je dodatno istaknuta povezanost i prijateljstvo vernika iz različitih krajeva.
Printscreen/Youtube/Radio Gorazdevac
Kulturno/umetni;ki program u porti manastira
Naredne godine čast domaćina slave pripala je jereju Petru Božiću iz Inđije i Bošku Kojiću iz gradske uprave opštine Zvornik. Nakon svečanosti, kako se navodi, gosti su nastavili druženje u krugu Patrijaršije uz razmenu blagoslova i podrške, a članovi KUD-a "Metohija" iz Goraždevca upriličili su kulturno-umetnički program.
Kada bi ponestalo dobrovoljaca za borbe, Liju su u arenu izvodili hrišćane, koje je ubijao sa sadističkim zadovoljstvom. Mladi hrišćanin Nestor više to nije mogao da trpi i odlučio je da Liju izađe na megdan.
Progonjen, ali neumoran, ovaj ugodnik Božji je kroz molitvu i žrtvu osvetlio puteve onima koji su bili u tami. Njegovo povlačenje u samoću postalo je svetionik vernicima, a njegovu čudesnu priču Srpska pravoslavna crkva danas sa poštovanjem obeležava.
Sveti Teofan Zatvornik za 21. ponedeljak po Pedesetnici u svojoj knjizi, osvetljava unutrašnju borbu između spoljašnje časti i iskrene vere kroz priču o Simonu fariseju i grešnici koja prilazi Hristu. Spoljašnja dela mogu doneti osećaj samopravednosti, ali samo iskreno pokajanje i unutrašnja posvećenost približavaju nas Bogu.
Nova pravna odredba, koja uskoro stupa na snagu, izazvala je masovne pobune hrišćanske zajednice u Arunačal Pradešu, dok kritičari upozoravaju na ozbiljne posledice po verska i ljudska prava.
Iako mnogi veruju da crveni konac štiti od zlih sila, ruski naučnik tvrdi da nas duboka duhovna dimenzija ovog okultnog simbola može odvesti na pogrešan put.
Ukrajinske vlasti nasilno ušle u hram, uklonile mošti svetitelja i izazvale međunarodne reakcije. Zahtev upućen UN-u – hoće li svetska zajednica zaštititi ovo pravoslavno nasleđe?
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Svetinju koja se nalazi nedaleko od Šapca mnogi nazivaju parče raja na zemlji, a svojom lepotom i dugom istorijom zasigurno zaslužuje da bude na vašoj listi svetinja mačvanskog okruga, koje treba da posetite.
Po zauzeću Srbije, Osmanlije su mnoge srpske hramove pretvorili u svoje džamije, pa su to hteli da učine i sa dečanskom manastirskom crkvom, ali ih je čudesan događaj sprecio u tome.
Kada vernici dolaze, monahinje ih dočekuju napolju, s radošću i ljubavlju, ali u njihovim očima se može videti želja da ugoste posetioce u toplom i zatvorenom prostoru.
U Drenskom Rebru, na mestu od istorijskog značaja, obavljen je sveti čin monašenja sestara Stefanide i Lidije. Njihov postrig ne označava samo početak monaškog puta, već i postavljanje temelja prvog pravoslavnog manastira u Sloveniji, donoseći novu nadu pravoslavnim vernicima u ovoj zemlji.
Poseta lavri Svetog Save Osvećenog u Judejskoj pustinji svedočanstvo je žive duhovne veze Srpske pravoslavne crkve sa svetim mestima Hristovog života, stradanja i vaskrsenja.
Na mestu gde je, prema predanju, izraslo stablo od kojeg je načinjen Hristov Krst, srpski patrijarh uzneo je molitve za verni narod, podsećajući na neprolaznu snagu vere i blagoslovenu vezu sa svetinjama Jerusalima.
Protojerej stavrofor Branko Tapušković kaže da je ovaj krst u 13. podgoričku parohiju stigao zahvaljujući ljubavi i dobroti episkopa pakračko-slavonskog Jovana.
Primećujući teške okolnosti u kojima ljudi odrastaju, kao i ekonomsku krizu, mati Serafima dodaje da je svaki novi dan i mala uspešna borba dokaz postojanja heroja današnjice.
Svetinja podignuta na mestu stradanja, postaje simbol molitve i sabornosti – mitropolit kruševački osveštao poslednji krst, a prve liturgije uskoro će odjeknuti sa Bagdale.
Nekada simbol topline bakine kuhinje, danas duhovna gozba i u dane posta – sa suvim voćem, orasima i medom, sutlijaš ostaje poslastica koja spaja prošlost i sadašnjost, podsećajući nas na lepotu jednostavnih darova.
Nakon cenzurisanja božićnih čestitki i dekoracija, još jedan veliki hrišćanski praznik postaje meta političke korektnosti – britanska škola otkazala proslavu praznika Vaskrsenja Hristovog, dok se širom Evrope beleže slični slučajevi potiskivanja hrišćanskih tradicija pod plaštom neutralnosti.