Pomoćnik direktora Kancelarije za KiM, Miloš Terzić, naglasio je da Pećka patrijaršija predstavlja centar srpske duhovnosti već skoro 800 godina, uz obećanje da će se nastaviti borba za očuvanje srpskih vrednosti na tom prostoru.
Pećka patrijaršija bila je i ostala simbol pravoslavne duhovnosti i snage srpskog identiteta, rekao je juče iguman manastira Visoki Dečani Sava Janjić, koji je služio prazničnu liturgiju povodom ktitorske slave Patrijaršije Svetog Arsenija.
Printscreen/Youtube/Radio Gorazdevac
Vernici na liturgiji u manastirskom hramu Visokih De;ana
Iguman Sava je tokom besede istakao da je Pećka patrijaršija bila i ostala duhovno sedište srpskog naroda, mesto gde su njegova duša i srce. Zajedno sa Pećkom patrijaršijom svi manastiri podignuti na Kosovu i Metohiji svedoče i prizivaju ka večnom životu i predstavljaju mesta gde je Bog poljubio zemlju, naveo je iguman Sava.
"Veoma je važno da se okupljamo u našim svetinjama, jer time svedočimo put istine i života i pokazujemo da Kosovo i Metohija nisu za nas samo neki prostor, već pre svega srce i duša našega naroda", istakao je iguman Sava, preneo je Radio Goraždevac.
Printscreen/Youtube/Radio Gorazdevac
Iguman Visokih De;ana Sava jJanji'
Pomoćnik direktora Kancelarije za KiM Miloš Terzić čestitao je monaštvu i sestrinstvu manastira Pećka patrijaršija ktitorsku slavu izrazivši nadu da će se iz godine u godinu nastaviti obeležavanje ovakvih događaja.
"Pećka patrijaršija predstavlja centar Srpske duhovnosti već gotovo 800 godina", rekao je Terzić i dodao da će zato "zdušno pružati podršku za naš srpski narod, zato ćemo se boriti za srpske nacionalne i duhovne vrednosti na Kosovu i Metohiji, jer to je ono najvrednije što srpski narod ima".
Proslavi su prisustvovali i gosti iz Republike Srpske i Crne Gore. Gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović bio je domaćin ovogodišnje slave, čime je dodatno istaknuta povezanost i prijateljstvo vernika iz različitih krajeva.
Printscreen/Youtube/Radio Gorazdevac
Kulturno/umetni;ki program u porti manastira
Naredne godine čast domaćina slave pripala je jereju Petru Božiću iz Inđije i Bošku Kojiću iz gradske uprave opštine Zvornik. Nakon svečanosti, kako se navodi, gosti su nastavili druženje u krugu Patrijaršije uz razmenu blagoslova i podrške, a članovi KUD-a "Metohija" iz Goraždevca upriličili su kulturno-umetnički program.
Kada bi ponestalo dobrovoljaca za borbe, Liju su u arenu izvodili hrišćane, koje je ubijao sa sadističkim zadovoljstvom. Mladi hrišćanin Nestor više to nije mogao da trpi i odlučio je da Liju izađe na megdan.
Progonjen, ali neumoran, ovaj ugodnik Božji je kroz molitvu i žrtvu osvetlio puteve onima koji su bili u tami. Njegovo povlačenje u samoću postalo je svetionik vernicima, a njegovu čudesnu priču Srpska pravoslavna crkva danas sa poštovanjem obeležava.
Sveti Teofan Zatvornik za 21. ponedeljak po Pedesetnici u svojoj knjizi, osvetljava unutrašnju borbu između spoljašnje časti i iskrene vere kroz priču o Simonu fariseju i grešnici koja prilazi Hristu. Spoljašnja dela mogu doneti osećaj samopravednosti, ali samo iskreno pokajanje i unutrašnja posvećenost približavaju nas Bogu.
Po sastojcima skroman, a po ukusu raskošan desert, idealan za dane kada tipik dopušta beli mrs, sa slojevima vanile, keksa i čokolade koji se tope u ustima.
Zbog krvavog napada u katoličkoj crkvi tokom mise, sud je izrekao kazne kakve se retko viđaju, povukavši oštru granicu između islama kao vere i nasilja koje pokušava da se sakrije iza njegovog imena.
Jevanđeljska priča koja se čita na bogosluženjima uvodi vernike u drugi korak pripreme za Veliki post i otvara pitanje povratka, oproštaja i radosti koja ne liči ni na jednu ljudsku pravdu.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Svetinju koja se nalazi nedaleko od Šapca mnogi nazivaju parče raja na zemlji, a svojom lepotom i dugom istorijom zasigurno zaslužuje da bude na vašoj listi svetinja mačvanskog okruga, koje treba da posetite.
Po zauzeću Srbije, Osmanlije su mnoge srpske hramove pretvorili u svoje džamije, pa su to hteli da učine i sa dečanskom manastirskom crkvom, ali ih je čudesan događaj sprecio u tome.
U razgovoru sa apostolskim nuncijem Luiđijem Bjankom u Beogradu, poglavar SPC govorio je o pritiscima, zabranama i pokušajima da se izbriše duhovni i istorijski identitet Srba na Kosovu i Metohiji.
Dok su svetinje padale i ljudi bežali sa Kosmeta, mati Fevronija je ostala, spašavala izbeglice, molila se neprestano i postala simbol vere, snage i majčinske ljubavi.
Koordinator Odseka za dijalog u javnoj sferi Misionarskog odeljenja Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke objašnjava kako pokušaji brisanja crkvene tradicije otkrivaju sukob između iskonskih vrednosti i kvazi „napretka“.
Ona je bila luda Hrista radi, a to je najveća ljubav, i proživela je svoj život u velikom poniženju i stradanju, odbačena od ljudi, ali prihvaćena od Boga, poručio je vladika.
Jedan apel poglavara Srpske pravoslavne crkve pretvara molitvu u konkretno delo: krv koja se daruje u beogradskim hramovima postaje nada za nečiji novi početak.
Episkop istočnoamerički uzneo je snažnu molitvu za zaštitu nerođene dece, a prisutni, od članova Kongresa do vernika, priznaju da su njegove reči ostavile snažan trag.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Ksenofonta i Mariju po starom kalendaru i Svetog Teodora Stratilata po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Svetog Jeronima Emilijanija, dok u judaizmu i islamu danas nema velikog verskog praznika.
U jednoj od svojih pouka, svetogorski starac objašnjava zašto diplomirani bogoslovi, bez iskustva molitve i života, više zbunjuju nego što preobražavaju vernike - i kako jedan pravi jerej menja sve u svojoj parohiji.
Koordinator Odseka za dijalog u javnoj sferi Misionarskog odeljenja Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke objašnjava kako pokušaji brisanja crkvene tradicije otkrivaju sukob između iskonskih vrednosti i kvazi „napretka“.