Vladika Atanasije otkriva zbog čega se, kada dođe do ovakvog susreta praznika, ceo bogoslužbeni poredak prilagođava Vaskrsu.
Vernici Srpske pravoslavne crkve, kao i drugih pomesnih pravoslavnih crkava koje se u bogoslužbenom životu drže julijanskog kalendara, 2040. dočekaće retko poklapanje u crkvenom kalendaru - Vaskrs i Đurđevdan pašće istog dana. Prema crkvenom tipiku, praznovanje Svetog velikomučenika Georgija biće tada pomereno na treći dan Vaskrsa, odnosno na 8. maj, kada se obeležava Markovdan, praznik Svetog apostola i jevanđeliste Marka.
Preklapanje praznika u crkvenom kalendaru
Tako će pravoslavni vernici 8. maja 2040. istovremeno proslavljati i Đurđevdan i Markovdan, što se veoma retko događa u crkvenom kalendaru.
Razlog za pomeranje praznika Svetog Georgija nalazi se u bogoslužbenim pravilima poznatim kao tipik. Kako objašnjava arhiepiskop i mitropolit mileševski Atanasije, Vaskrs, kao najveći hrišćanski praznik, određuje čitav pokretni deo crkvene godine, pa se, u slučaju poklapanja datuma, njemu prilagođavaju i druga praznovanja.
Objašnjenje mitropolita mileševskog Atanasija
Arhiepiskop i mitropolit mileševski Atanasije kaže da u tome nema ničeg neobičnog niti spornog za crkveni život.
- To su Božji ljudi, oni se ne protive da budu obeležavani zajedno u našoj svesti, ljubavi i priči. Treba znati i pomenuti da su apostol Sveti Marko i Sveti Đorđe služitelji Hristovi, svako na svoj način. Apostol Marko, naravno, silom reči kao apostol, a ništa manje ubedljivo svedočio je i Sveti Đorđe svojim mnogobrojnim primerima vrline - kaže za portal Religija.rs mitropolit mileševski Atanasije.
On dodatno objašnjava zbog čega dolazi do ovakvog rasporeda praznika.
- Vaskrs je pokretni praznik, njemu se prilagođava ceo crkveni kalendar, pa čak i istorija. Ne treba da čudi što će se 2040. poklopiti Vaskrs i Đurđevdan, a ja se nadam da ćemo to dočekati. Te godine će svečari 8. maja obeležiti Đurđevdan, ali i Markovdan. Cele godine treba da ih poštujemo, to je suština - zaključuje mitropolit mileševski Atanasije.
Prema crkvenim pravilima, ovo neće biti prvi put da se praznik Svetog Georgija pomera zbog vaskršnjeg ciklusa. Slična situacija dogodila se i 1983, kada je Đurđevdan pao na Veliki petak, pa je praznovanje preneto na kasniji datum.
Mitropolit mileševski pod svetlošću Belog Anđela govori o Vaskrsu kao sili koja ulazi u tamu ljudskog postojanja, razbija strah od smrti i poziva čoveka da postane učesnik i svedok nove, pobedonosne stvarnosti.
Suočen sa Dioklecijanom i smrtnim kaznama, Sveti velikomučenik Georgije je izabrao put koji ga je pretvorio u jednu od najmoćnijih figura hrišćanske tradicije.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve u besedi u hramu Svetog Georgija poručio da se istinska pobeda ne meri moći, već vernošću Hristovom pozivu i zajednicom koja prevazilazi pravila ovog sveta.
Bio je najbliži saputnik apostola Petra, zapisao je jedno od četiri Jevanđelja i doneo hrišćanstvo u Egipat, a zbog vere je prošao kroz strašna stradanja. Predanje kaže da mu se u tamnici javio sam Hristos pred poslednje trenutke života.
Paroh podgorički govorio je o darovima koje čovek prima od Boga, odgovornosti koju oni nose, ali i o strahu koji ne sme da postane stanje iz kojeg čovek više ne vidi sopstvene mogućnosti.
U besedi iz 1964. godine svetitelj otkriva duboko značenje praznika i objašnjava kakvu vezu imaju Presveta Bogomajka, Hristova pobeda nad smrću, Sveto Pričešće i čovekov put ka spasenju.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Malu Gospojinu, po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti apostol Kodrat. Katolička crkva obeležava Svetog apostola Mateja, dok Jevreji danas obeležavaju Jom Kipur, a muslimani nastavljaju mesec rebiul-ahir.
U besedi za ponedeljak 17. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava nerazdeljivo jedinstvo Oca i Sina i pokazuje koliko je duboka razlika između ljubavi koja sjedinjuje i volje koja traži svoje.
Pouka ruskog svetitelja govori o trenutku kada nas povreda i ljutnja potpuno savladaju, a sopstvena snaga više nije dovoljna da zaustavi ono što se događa u nama.
Praznik koji Pravoslavna crkva ove godine obeležava 10. maja podseća na trenutak kada je Hristos prvi put otvoreno rekao da je Mesija, ali i na snažnu poruku o veri, praštanju i duhovnoj žeđi koja traje vekovima.
Od antičkih predstava jahača do pravoslavne ikonografije, lik Svetog Georgija otkriva slojevito tumačenje borbe, vere i unutrašnje promene, koje i danas privlače pažnju vernika i umetnika.
Kada je 303. godine car Dioklecijan organizovao progon hrišćana, deseti po redu i najveći ikada, svetitelj je podelio imovinu siromašnima i oslobodio svoje robove.
U besedi iz 1964. godine svetitelj otkriva duboko značenje praznika i objašnjava kakvu vezu imaju Presveta Bogomajka, Hristova pobeda nad smrću, Sveto Pričešće i čovekov put ka spasenju.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Malu Gospojinu, po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti apostol Kodrat. Katolička crkva obeležava Svetog apostola Mateja, dok Jevreji danas obeležavaju Jom Kipur, a muslimani nastavljaju mesec rebiul-ahir.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Sozona po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti velikomučenik Jevstatije. Katolička crkva obeležava Svete Andreja Kim Taegona, Pavla Čong Hasanga i njihove saputnike, dok Jevreji i muslimani nemaju veći praznik.