KO HOĆE DA OČUVA ZDRAVLJE I DUGO DA ŽIVI, MORA STROGO DA SE PRIDRŽAVA JEDNOG PRAVILA: Savet shiigumana Save života vredan
Gnev se u svetootačkom učenju smatra jednom od najrazornijih strasti, jer pomračuje um, uznemirava srce i razbija mir duše.
Pravoslavlje uči da prava snaga nije u tome da čovek pobedi drugoga, već sebe.
U vremenu u kojem su ljudi sve nervozniji, uvrede, rasprave i sukobi postali su deo svakodnevice. Dovoljna je jedna teška reč, jedan pogled ili nepravda da se u čoveku probudi gnev, koji lako preraste u ogorčenje.
Mnogi danas nose u sebi tihe borbe, ne toliko sa drugima, koliko sa sopstvenim mislima, povređenim ponosom i željom da uzvrate istom merom.
Pravoslavlje, međutim, uči da prava snaga nije u tome da čovek pobedi drugoga, već sebe. Najteže bitke vode se u srcu, onda kada treba savladati bes, prećutati uvredu i ne dozvoliti da mržnja ovlada dušom.
Sveti oci govorili su da čovek koji uspe da obuzda svoj jezik i svoje pomisli čini veliki duhovni podvig, jer upravo tada ne dopušta zlu da pusti koren u njemu.
U takvim trenucima Crkva ne savetuje raspravu, osvetu niti dokazivanje po svaku cenu, već molitvu i unutrašnji mir.
Isusova molitva vekovima je bila utočište monaha i vernika u trenucima iskušenja, jer smiruje srce i vraća čoveka sebi i Bogu. Kada se izgovara sa verom i pažnjom, ona postaje štit protiv gneva, nervoze i unutrašnjeg nemira.
Mnogi ljudi misle da je ćutanje slabost, ali pravoslavna duhovnost uči suprotno - potrebno je mnogo više snage da čovek prećuti nego da planu u njemu bes i teške reči. Onaj ko uspe da sačuva mir u trenutku kada je povređen, čuva i svoju dušu od tame koja lako ulazi kroz gordost i razdražljivost.
O tome je govorio i arhimandrit Jefrem Vatopedski:
- Ako se desi da ti se neko zameri, s pravom ili iz nepoštovanja, suzdrži se, suzbij svoje unutrašnje ogorčenje, zatvori usta i počni u tišini da izgovaraš molitvu "Gospode Isuse Hriste, pomiluj me" i videćeš kako se zver odmah guši! Ali za svaku pobedu je potreban podvig.
Gnev se u svetootačkom učenju smatra jednom od najrazornijih strasti, jer pomračuje um, uznemirava srce i razbija mir duše.
Razdražljivost u savremenom svetu postaje gotovo prihvaćeno stanje, a gnev se često opravdava umorom, brigama, bolešću ili spoljašnjim okolnostima.
Pravoslavno predanje ne gleda na gnev samo kao na prolaznu emociju, već kao na duhovni ispit.
Sveto pismo nudi dublji i celovitiji pogled na zdrav način života - onaj koji obuhvata i telo i dušu, ali pre svega unutrašnje stanje čoveka.
Čovekovo srce stvoreno je za mir, čistotu i blagost, dok gnev izvire iz gordosti.
Kroz jednostavnu priču o učitelju i njegovim učenicima, patrijarh Pavle je pokazao je da uzrok vike ne leži besu, već u razdvojenosti među ljudima.
Bolest ne nastaje samo zbog telesnih slabosti, već i zbog stanja ljudske duše.
Porodica Maraš prošlog leta došla je u manastir sa željom da dobije dete, a nekoliko nedelja kasnije Milena je saznala da je trudna. Dečaku su dali ime po Svetom Jakovu Tumanskom, a danas su ga doveli da primi Svetu tajnu krštenja.
Peticija je predata crnogorskim državnim zvaničnicima, dok istorijski navodi i pismo mitropolita Amfilohija svedoče o starom hramu Svete Trojice i litijskoj tradiciji koja je vekovima okupljala vernike na vrhu Rumije.
Posle smrti patrijarha Adrijana car je zabranio izbor njegovog naslednika i stavio Crkvu pod državnu kontrolu, dok su njegove reforme i promene verskih običaja deo sveštenstva i naroda videli kao potvrdu najstrašnijih proročanstava.
Posebno težak može biti osećaj da je čovek izgubio i ono poslednje na šta se oslanjao.
Porodica Maraš prošlog leta došla je u manastir sa željom da dobije dete, a nekoliko nedelja kasnije Milena je saznala da je trudna. Dečaku su dali ime po Svetom Jakovu Tumanskom, a danas su ga doveli da primi Svetu tajnu krštenja.
Kada Pavle i Lenka pronađu neobičnu kutiju sa krstom i krenu za tragovima koje je ostavila njihova tetka Snežana, otkriće da se najveće blago ne krije u kutiji, već u srcu čoveka.
Šestorica osumnjičenih uhapšena su zbog incidenta u manastiru Svetog Jakova, dok hrišćanski predstavnici upozoravaju na sve učestalije nasilje nad vernicima i svetinjama u Jerusalimu.
Posebnu umetničku vrednost predstavlja ikonostas od orahovog drveta, izrađen 1833. godine.
U razgovoru sa Džoni Ernst i predstavnicima Ambasade SAD u Prištini otvorena su najosetljivija pitanja položaja Crkve i vernog naroda, od zaštite Visokih Dečana i uloge KFOR-a do pritisaka, hapšenja i sve dubljeg nepoverenja.
Crkva upozorila da incident nije slučajan i zatražila hitnu reakciju nadležnih, ali vernike pozvala da ostanu mirni, dostojanstveni i nepokolebljivi u veri: "Nećemo na mržnju odgovarati mržnjom".
U besedi za utorak 11. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o vremenu koje je čoveku još ostavljeno za pokajanje, upozoravajući da će nastupiti dan koji neće biti prilika za promenu, već za konačni sud.