KO HOĆE DA OČUVA ZDRAVLJE I DUGO DA ŽIVI, MORA STROGO DA SE PRIDRŽAVA JEDNOG PRAVILA: Savet shiigumana Save života vredan
Gnev se u svetootačkom učenju smatra jednom od najrazornijih strasti, jer pomračuje um, uznemirava srce i razbija mir duše.
Pravoslavlje uči da prava snaga nije u tome da čovek pobedi drugoga, već sebe.
U vremenu u kojem su ljudi sve nervozniji, uvrede, rasprave i sukobi postali su deo svakodnevice. Dovoljna je jedna teška reč, jedan pogled ili nepravda da se u čoveku probudi gnev, koji lako preraste u ogorčenje.
Mnogi danas nose u sebi tihe borbe, ne toliko sa drugima, koliko sa sopstvenim mislima, povređenim ponosom i željom da uzvrate istom merom.
Pravoslavlje, međutim, uči da prava snaga nije u tome da čovek pobedi drugoga, već sebe. Najteže bitke vode se u srcu, onda kada treba savladati bes, prećutati uvredu i ne dozvoliti da mržnja ovlada dušom.
Sveti oci govorili su da čovek koji uspe da obuzda svoj jezik i svoje pomisli čini veliki duhovni podvig, jer upravo tada ne dopušta zlu da pusti koren u njemu.
U takvim trenucima Crkva ne savetuje raspravu, osvetu niti dokazivanje po svaku cenu, već molitvu i unutrašnji mir.
Isusova molitva vekovima je bila utočište monaha i vernika u trenucima iskušenja, jer smiruje srce i vraća čoveka sebi i Bogu. Kada se izgovara sa verom i pažnjom, ona postaje štit protiv gneva, nervoze i unutrašnjeg nemira.
Mnogi ljudi misle da je ćutanje slabost, ali pravoslavna duhovnost uči suprotno - potrebno je mnogo više snage da čovek prećuti nego da planu u njemu bes i teške reči. Onaj ko uspe da sačuva mir u trenutku kada je povređen, čuva i svoju dušu od tame koja lako ulazi kroz gordost i razdražljivost.
O tome je govorio i arhimandrit Jefrem Vatopedski:
- Ako se desi da ti se neko zameri, s pravom ili iz nepoštovanja, suzdrži se, suzbij svoje unutrašnje ogorčenje, zatvori usta i počni u tišini da izgovaraš molitvu "Gospode Isuse Hriste, pomiluj me" i videćeš kako se zver odmah guši! Ali za svaku pobedu je potreban podvig.
Gnev se u svetootačkom učenju smatra jednom od najrazornijih strasti, jer pomračuje um, uznemirava srce i razbija mir duše.
Razdražljivost u savremenom svetu postaje gotovo prihvaćeno stanje, a gnev se često opravdava umorom, brigama, bolešću ili spoljašnjim okolnostima.
Pravoslavno predanje ne gleda na gnev samo kao na prolaznu emociju, već kao na duhovni ispit.
Sveto pismo nudi dublji i celovitiji pogled na zdrav način života - onaj koji obuhvata i telo i dušu, ali pre svega unutrašnje stanje čoveka.
Čovekovo srce stvoreno je za mir, čistotu i blagost, dok gnev izvire iz gordosti.
Kroz jednostavnu priču o učitelju i njegovim učenicima, patrijarh Pavle je pokazao je da uzrok vike ne leži besu, već u razdvojenosti među ljudima.
Bolest ne nastaje samo zbog telesnih slabosti, već i zbog stanja ljudske duše.
U besedi za subotu 4. sedmice po Duhovima, Sveti Vladika Nikolaj Ohridski i Žički ukazuje na razliku između prolazne slave i one koja dolazi od Boga.
Probajte kečigu u vinu po receptu iz "Pravoslavnog posnog kuvara", pročitajte kratke jutarnje molitve i pouku Svetog Filareta Moskovskog.
U sekundi posle greha, prema starcu Nikonu Voborjevu, odlučuje se unutrašnji ishod, a jedna kratka molitva menja tok onoga što sledi.
Svetiteljka je govorila o vremenu velikih nevolja, mogućem svetskom ratu i moralnom posrnuću ljudi, ali je njena najvažnija poruka bila da se čovek spasava ljubavlju, smirenjem, trpljenjem i čvrstom verom u Boga.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Kada je mali Vukan odlučio da pomogne čoveku kome je pomoć bila potrebna, nije ni slutio da će njegovo delo pokrenuti stari zvonik i promeniti srca svih ljudi oko njega.
Raketa američkog PVO sistema "patriot" pogodila je kompleks Kijevsko-pečerske lavre, tvrdi Ministarstvo odbrane Rusije.
Pravoslavni vernici čvrsto veruju da mošti svetaca u Kijevsko-pečerskoj lavri imaju snažno isceljujuće dejstvo.
Gospod i pre nego što ga zamolimo sve čuje i sve zna, opominjao je starac Ilija.
Iz knjige "Ko posti, dušu gosti" monahinje Atanasije stiže recept za mirisno i zasitno jelo od povrća, pripremljeno bez komplikovanja, a sa svim čarima domaće posne kuhinje.
Posetioci će 27. i 28. juna moći besplatno da vide najstariju sačuvanu srpsku ćiriličnu rukopisnu knjigu, dragoceni spomenik duhovnosti, pismenosti i umetnosti koji se retko izlaže javnosti.