DA LI JE GREH PLAKATI KAD NEKO UMRE: Sveti oci iznenadili odgovorom
U osnovi hrišćanske vere je nada u Vaskrsenje - verovanje da ćemo svi vaskrsnuti i živeti večni život u Carstvu nebeskom.
Bolest ne nastaje samo zbog telesnih slabosti, već i zbog stanja ljudske duše.
U poslednje vreme lekari širom sveta primećuju zabrinjavajući trend – sve više ljudi oboleva, a uzroci mnogih bolesti ostaju nejasni. Savremena medicina često ne može da objasni zašto se neki zdravstveni problemi javljaju kod potpuno zdravih osoba, niti zašto su mnoge hronične tegobe u porastu.
Međutim, ranije su sveti ljudi govorili o dubokim, duhovnim uzrocima bolesti. Jedan od njih bio je Sveti Serafim Sarovski.
Prema njegovim rečima, bolest ne nastaje samo zbog telesnih slabosti, već i zbog stanja ljudske duše. Svetitelj je učio da postoje tri glavna razloga zbog kojih čovek može oboleti.

Mnoge tegobe proizilaze iz činjenice da čovek postaje apatičan i tužan. "Treba se truditi da imamo radostan duh – radosna i srećna osoba može sve!", govorio je Sveti Serafim. Radosno srce, smatrao je, ima snagu da prebrodi i najteže okolnosti.
Možete se razboleti ako ste stalno ljuti i besni na druge. Negativna osećanja, upozoravao je svetitelj, truju dušu i telo. "Ne smete dozvoliti da ona uđu u vas – održavajte harmoniju i mir u sebi.“ Serafim Sarovski je rekao i čuvene reči: "Stekni mir u svojoj duši i hiljade oko tebe će se spasiti."
Njegovo učenje podseća da onaj ko ne uzvraća zlo zlom, ne osuđuje i ne reaguje na uvrede, čuva i sebe i druge od patnje.
Ako čovek čini nepravdu, neiskrenost ili bilo koji oblik zla, može, prema rečima svetitelja, doći do bolesti koja mu se daje ne da bi patio, već da bi imao priliku da se promeni. "Bog nije uzrok zla, nije On taj koji nam šalje tegobe. Češće se sami dovodimo u žalosno stanje", govorio je Sveti Serafim Sarovski.
Svetac je naglašavao da greh ne mora nužno biti neko strašno zlo, već može biti i neiskreni postupak.
U osnovi hrišćanske vere je nada u Vaskrsenje - verovanje da ćemo svi vaskrsnuti i živeti večni život u Carstvu nebeskom.
Pouka shi arhimandrita Ilije o duhovnom zdravlju razotkriva da svaka rana, ako se nosi sa verom, postaje znak Božje blizine, a ne kazne.
Tuga može da postane duhovno korisna ako čoveka vodi ka pokajanju, smirenju i molitvi, ali može i da postane pogubna ako ga odvede u očajanje i beznađe.
Sveti oci uče da tuga može da zarobi dušu jače nego bilo koja druga strast.
Pravoslavlje uči da prava snaga nije u tome da čovek pobedi drugoga, već sebe.
Pravoslavno predanje ne gleda na gnev samo kao na prolaznu emociju, već kao na duhovni ispit.
Gnev se u svetootačkom učenju smatra jednom od najrazornijih strasti, jer pomračuje um, uznemirava srce i razbija mir duše.
Čovekovo srce stvoreno je za mir, čistotu i blagost, dok gnev izvire iz gordosti.
Svetogorski starac govorio je o trenutku kada teret postane prevelik, a izlaz se ne traži u bekstvu, već u smirenju, veri i poverenju u Boga.
Dve nedelje pripreme za Uspenje Presvete Bogorodice donose stroga pravila ishrane, ali i dva velika praznika, Preobraženje i Iznošenje Časnog Krsta, kada se određena pravila ublažavaju.
Poglavar Carigradske patrijaršije kritikovao Moskvu zbog delovanja u Africi, a patrijarha Porfirija zbog izostanka posete Carigradskoj patrijaršiji.
Veliki svetitelj našeg vremena govorio je da se od čoveka ne traži ono što prevazilazi njegove mogućnosti, već iskren trud, istrajnost i poverenje u Boga, čak i onda kada se čini da je svaki korak težak.
Porodica Maraš prošlog leta došla je u manastir sa željom da dobije dete, a nekoliko nedelja kasnije Milena je saznala da je trudna. Dečaku su dali ime po Svetom Jakovu Tumanskom, a danas su ga doveli da primi Svetu tajnu krštenja.
Kada Pavle i Lenka pronađu neobičnu kutiju sa krstom i krenu za tragovima koje je ostavila njihova tetka Snežana, otkriće da se najveće blago ne krije u kutiji, već u srcu čoveka.
Šestorica osumnjičenih uhapšena su zbog incidenta u manastiru Svetog Jakova, dok hrišćanski predstavnici upozoravaju na sve učestalije nasilje nad vernicima i svetinjama u Jerusalimu.
Posebnu umetničku vrednost predstavlja ikonostas od orahovog drveta, izrađen 1833. godine.
Aleksandar Tkačenko objašnjava šta se zapravo može kriti iza onoga što nazivamo lenjošću i zašto je najvažnije otkriti pravi uzrok.
Naš odnos sa svetiteljima je isti kao i sa našim prijateljima, objasnio je otac Srba.
Drevna svetinja kod Zavidovića ponovo je zaživela: vernici su se okupili povodom manastirske slave, dok se nastavljaju radovi na obnovi hrama i izgradnji centralne kupole.