ZBOG OVOGA LJUDI OBOLEVAJU! Sveti Serafim Sarovski o poreklu bolesti, kako ih sprečiti, ali i lečiti kad se pojave!
Bolest ne nastaje samo zbog telesnih slabosti, već i zbog stanja ljudske duše.
Čovekovo srce stvoreno je za mir, čistotu i blagost, dok gnev izvire iz gordosti.
U pravoslavnom učenju gnev se ubraja među sedam smrtnih grehova i posmatra kao razorna demonska sila koja potkopava temelje duhovnog života.
Sveti oci uče da gnev nije deo izvorne ljudske prirode, već posledica njenog pada - stanje koje pomračuje razum, udaljava čoveka od smirenja i otvara vrata drugim strastima. Čovekovo srce stvoreno je za mir, čistotu i blagost, dok gnev izvire iz gordosti.
Crkva naglašava da vernik nema pravo da se ljuti ni na jednog čoveka. Svaka ljutnja prema drugome rađa osudu, a osuda razara ono što je najvažnije u hrišćanskom životu - ljubav.
Umesto da se prepusti unutrašnjem neredu, čovek je pozvan da gnev prepozna kao sopstvenu slabost i da ga savlada molitvom, ćutanjem, poniznošću i trudom da u svakom čoveku vidi ikonu Božiju.
Pravoslavna duhovnost kroz vekove podseća da se gnev može savladati samo smirenjem - jedinom silom koja može da obuzda srce i vrati ga u stanje mira. Zbog toga duhovnici savetuju da se u trenutku kada gnev nadolazi čovek povuče iz priče, utiša misli i obrati se Bogu, jer ljutnja nikada ne može voditi ka dobru.
U savremenoj duhovnoj praksi često se citira pouka shiigumana Save Ostapenka, koji je jasno govorio o tome da postoji samo jedan izuzetak u kome je gnev dopušten.
- Imaš pravo da se gneviš samo na onoga ko želi da te odvoji od Boga.
Bolest ne nastaje samo zbog telesnih slabosti, već i zbog stanja ljudske duše.
Nije bitno samo kako se majka u trudnoći hrani, vrlo je važno i kako se oseća jer ona svoja osećanja prenosi fetusu, tvrdio je profesor Jerotić.
U svojoj knjizi o unutrašnjem miru otac Simeon Kragiopulos ne nudi utehu, već put do slobode od nevidljivog pritiska koji vlada životom modernog čoveka.
Strasti izobličavaju čovekovu volju, menjaju način na koji posmatra svet, a neretko i način na koji vidi sebe i druge.
Gnev zamućuje rasuđivanje, pomračuje srce i udaljava čoveka od smirenja - vrline koja se u pravoslavlju smatra ključem spasenja.
Oprost ne znači zaboraviti sve što se dogodilo niti opravdati zlo koje je učinjeno, već osloboditi srce mržnje i prepustiti sud Bogu.
Pravoslavno predanje ne gleda na gnev samo kao na prolaznu emociju, već kao na duhovni ispit.
Umerenost, ćutanje i trpljenje smatraju se izrazima snage, a ne slabosti.
Potpredsednik Sjedinjenih Američkih Država kaže da bi NLO-i mogli biti demoni ili anđeli, ali da nije imao uvid u tajna dokumenta koja bi to potvrdila.
Poglavar Jerusalimske patrijaršije istakao da verske vođe imaju duhovni i moralni autoritet da pomognu u prevazilaženju sukoba i otvore put ka pomirenju.
Anđeli su, po blagodati božijoj besmrtni, i razlikuju se po slavi, dostojanstvu i službi
Jeromonah Nazarije Basilaja poručuje da Crkva ne sme da zaboravi stradanje monaštva i pozvao je na molitvu da se progon i nasilje nad hrišćanima više nikada ne ponove.
Hristovo učenje nije bilo i nije ni danas prilagođeno ljudskim željama, već je pozivalo i poziva na promenu iznutra, što savremenom čoveku nimalo ne odgovara.
Njegova majka Ana dugo nije mogla da ima dece, pa je u molitvi od Boga izmolila sina i zavetovala se da će ga posvetiti Gospodu.
On primećuje promenu, prepoznaje bol i pokušava da pomogne čak i onda kada druga osoba nema snage da zatraži pomoć.
Verni narod okupio se u porti novobeogradskog hrama, gde je patrijarh Porfirije uputio snažne poruke o veri, smirenju, radosti, pokajanju i miru, a bogat program okupio je i brojne izvođače duhovne i etno muzike.
Sušene pečurke i nekoliko običnih namirnica, uz posebnu tehniku pripreme, daju jelu bogat ukus, a jedan detalj iz ruske manastirske kuhinje pravi najveću razliku.
U besedi za sredu 14. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva kako je zemlja nekadašnjih idola postala dom velikih monaha, mučenika i podvižnika čiji je podvig ostavio dubok trag u istoriji hrišćanstva.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog proroka Samuila po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti mučenik Mamant. Katolička crkva obeležava spomendan Blaženih mučenika septembarskih progona iSvetog Salomona Leklerka, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.