Crkva uči da škrt čovek zapravo ne poseduje novac, već novac poseduje njega.
U pravoslavnoj tradiciji škrtost se smatra ozbiljnom manom, jer proističe iz srebroljublja - strasti koja vezuje čoveka za materijalno i udaljava ga od vere u Božiji promisao. Ona stoji nasuprot milosrđu i veliki je greh.
Crkva uči da škrt čovek zapravo ne poseduje novac, već novac poseduje njega. Takav odnos prema bogatstvu zatvara srce, lišava čoveka saosećanja i pretvara ga u slugu sopstvenog straha i pohlepe.
Ipak, istovremeno, pravoslavlje nikada nije izjednačavalo štednju sa škrtošću. U duhovnim tekstovima svetih otaca jasno se razlikuje razborita briga od strastvenog gomilanja. Pitanje koje se često postavlja - da li je greh štedeti novac?“ - u pravoslavlju dobija suptilan, ali jasan odgovor: nije greh štedeti, ali jeste greh taložiti iz straha, pohlepe ili neverja.
Starac Pajsije Svetogorac, jedan od najcenjenijih duhovnika savremenog doba, upravo je na ovu temu govorio sa posebnom jasnoćom.
BearFotos/Shutterstock
Starac Pajsije tvrdi da su roditelji u obavezi da štede pare za budućnost svoje dece
Po njegovom učenju, roditeljska briga i razumna štednja zarad budućnosti dece ne samo da nisu greh, nego predstavljaju i obavezu.
Čovek je pozvan da bude odgovoran, da radi, stvara i obezbeđuje porodicu - ali bez robovanja materijalnom.
Njegove reči to jasno potvrđuju:
- Otac i majka odgovaraće pred Bogom ako se ne budu starali o svojoj deci i o njihovoj budućnosti. Kada otac i majka usrdno rade i skupljaju novac "za crne dane", da bi pomogli deci u najvažnijim stvarima, to – ne samo da nije greh, nego su oni i pozvani da tako postupaju, zato što oni roditelji koji se ne brinu o deci – nisu dobri roditelji i odgovaraće za to.
Printscreen/YouTube
Starac Pajsije
Ipak, starac Pajsije objašnjava kad je štednja greh.
- Greh je kada se sabira novac iz strasti, iz srebroljublja, zbog otsustva vere u Božanski promisao ili zbog lakomislenih ciljeva. Neophodno je da roditelji obezbede decu. Ako su deca zanemarena od roditelja, decu, razume se, čeka Božanska pomoć. Ali, roditelji će biti osuđeni zato što su ostavili decu nezbrinutu - zaključio je on.
Pravoslavna crkva ne govori o gordosti samo kao o pogrešnom stavu, već kao o smrtnom grehu - duhovnom stanju koje, ako se ne leči, vodi čoveka ka propasti.
Sveti Pajsije Svetogorac objašnjava kako pojanje tropara oslobađa dušu od teskobe, donosi spokoj i pomaže da se prevaziđu iskušenja svakodnevnog života
Recept za bozu iz kuvara „Ko posti dušu gosti“ nudi jednostavan način da prirodno poboljšate otpornost organizma i uživate u autentičnom ukusu manastirskih tradicija.
Čuveni onah manastira Optinska pustinja objašnjava zašto sitna razdražljivost, potreba da povredimo druge i beg od molitve nisu bezazlene slabosti karaktera, već alarm duše koji pravoslavna duhovnost shvata krajnje ozbiljno.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Iako deluju mirno i srećno u ranom detinjstvu, mnoga deca kasnije postaju buntovna i izgubljena. Starac Pajsije objašnjava zašto pravila, red i perfekcionizam ne mogu zameniti toplinu vere, nežnost i majčinsku molitvu.
Tokom posete manastiru u Suroti, Elena Georgiadou zabeležila je neobjašnjivu svetlost iznad groba jednog od najvoljenijih svetitelja našeg vremena. Njena objava na društvenoj mreži rasplamsala je veru i izazvala snažne emocije među pravoslavnim vernicima.
Čuveni onah manastira Optinska pustinja objašnjava zašto sitna razdražljivost, potreba da povredimo druge i beg od molitve nisu bezazlene slabosti karaktera, već alarm duše koji pravoslavna duhovnost shvata krajnje ozbiljno.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Zajednička molitva rimskog pape Lava i patrijarha Vartolomeja na Fanaru izazvala je žestoku osudu bratstva manastira Esfigmen, koje tvrdi da je time načinjeno napuštanje svetih kanona.