CRKVENI KALENDAR ZA MAJ 2026.
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za peti mesec 2026. leta Gospodnjeg, sa detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima.
Za samo nekoliko nedelja smenjuju se Đurđevdan, Markovdan, Vasilije Ostroški, Spasovdan i niz drugih praznika, uz retka liturgijska poklapanja i gust raspored koji će mnogim porodicama promeniti uobičajene navike.
U pravoslavnom kalendaru svake godine niz praznika i krsnih slava oblikuje ritam porodičnog i crkvenog života, ali maj 2026. godine posebno se izdvaja po svojoj gustini i rasporedu prazničnih dana. U tom mesecu sabira se čak osam krsnih slava, uz nekoliko liturgijskih podudarnosti koje mu daju dodatnu slojevitost.
Već početak maja donosi jedan od najrasprostranjenijih praznika u srpskom narodu. Sveti velikomučenik Georgije - Đurđevdan obeležava se 6. maja, pri čemu ovaj datum pada u sredu, pa se praznik obeležava kao posan, uz trpezu sa ribom. Đurđevdan tradicionalno nosi snažnu simboliku novog početka u prirodi, ali i duboko ukorenjenu porodičnu dimenziju, zbog čega zauzima posebno mesto u narodnoj pobožnosti.
Uz to, istog dana Crkva obeležava I Prepolovljenje, praznik koji se slavi u sredu četvrte nedelje po Vaskrsu, na polovini puta između Vaskrsa i Spasovdana.
Samo dva dana kasnije, 8. maja, proslavlja se Sveti apostol i jevanđelist Marko – Markovdan, koji se ove godine takođe obeležava uz posnu trpezu, jer pada u petak, čime se nastavlja niz praznika sa izrazitim liturgijskim karakterom u prvoj polovini meseca.
Sredinom maja dolazi Sveti Vasilije Ostroški Čudotvorac, čiji se praznik 12. maja 2026. godine obeležava kao mrsna slava. Ovaj veliki svetitelj zauzima posebno mesto u savremenoj pravoslavnoj pobožnosti, a manastir Ostrog ostaje jedno od najposećenijih hodočasničkih mesta.
Dva dana kasnije, 14. maja, praznuje se Sveti prorok Jeremija, dok se praznični niz nastavlja ka jednoj od liturgijski zanimljivijih tačaka u mesecu.

6. maj: Sveti velikomučenik Georgije – Đurđevdan, post – riba
8. maj: Sveti apostol i jevanđelist Marko – Markovdan, post – riba
12. maj: Sveti Vasilije Ostroški Čudotvorac, mrs
14. maj: Sveti prorok Jeremija, mrs
21. maj: Spasovdan i Sveti apostol i jevanđelist Jovan Bogoslov, mrs
22. maj: Prenos moštiju Svetog oca Nikolaja, post – ulje
24. maj: Sveti Kirilo i Metodije, mrs
Posebnu pažnju privlači 21. maj, kada se u isto vreme obeležavaju Spasovdan i Sveti apostol i jevanđelist Jovan Bogoslov. U 2026. godini ovo poklapanje dobija dodatnu težinu jer Spasovdan, kao pokretni Gospodnji praznik, i praznik Svetog Jovana Bogoslova, koji je fiksan, padaju na isti dan. Takva podudarnost u crkvenom kalendaru retko se javlja i uvek se doživljava kao liturgijski snažan trenutak, jer povezuje sećanje na Vaznesenje Hristovo i lik jednog od najbližih Hristovih učenika.
Nastavak prazničnog ciklusa donosi 22. maj, kada se obeležava Prenos moštiju Svetog oca Nikolaja, uz posnu trpezu sa uljem, što dodatno pokazuje raznovrsnost pravila posta i tipova obeležavanja u okviru istog meseca.
Samo dva dana kasnije, 24. maja, proslavljaju se Sveti Kirilo i Metodije, ravnoapostolni učitelji Slovena, čiji praznik prevazilazi isključivo liturgijski okvir i dobija snažno kulturno i prosvetno značenje.
Kraj maja i početak juna nastavljaju isti duhovni kontinuitet. U junu, 3. dana meseca, obeležavaju se Sveti car Konstantin i carica Jelena, dok 28. juna dolazi Vidovdan, dan duboko utisnut u istorijsko i duhovno pamćenje srpskog naroda, kada se proslavlja Sveti mučenik knez Lazar i svi mučenici srpski.
Posmatrano u celini, maj 2026. godine pokazuje koliko pravoslavni kalendar ne funkcioniše samo kao niz datuma, već kao živa mreža sećanja u kojoj se smenjuju praznici Hristovog života, apostolska predanja, veliki svetitelji i porodične krsne slave. Njihov raspored u ovom mesecu stvara ritam koji istovremeno oblikuje i liturgijski i porodični život, bez jasne granice između crkvenog i svakodnevnog.
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za peti mesec 2026. leta Gospodnjeg, sa detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Jovana Vethopeščernika po starom i Svetog Atanasija Velikog po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Atanasija Velikog, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Budi deo Religija.rs zajednice.
U crkvenom kalendaru za 31. oktobar upisana su dva velika svetitelja, ali uz različite oznake praznika.
U nedelju, 1. novembra, posle svete Liturgije u Sabornom hramu Svetog velikomučenika Georgija biće služen pomen stradalima na Železničkoj stanici.
On je naglasio da ne smemo dozvoliti da deca, umesto da se uče molitvi, dobroti i svetosti, uče da se igraju sa onim što je Hristos pobedio, sa mrakom, strahom i smrću.
U besedi za subotu 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća na Hristovo ćutanje pred Pilatom i objašnjava zašto je ponekad mudrije prećutati provokaciju nego dokazivati istinu onome ko ne želi da je čuje.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola i jevanđelistu Luku po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svete apostole iz Sedamdesetorice. Katolička crkva spominje Svetog Alfonsa Rodrigeza, dok Jevreji obeležavaju Šabat, a muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Veliki ruski svetitelj objašnjava zašto ne možemo sve što nam se događa pripisati unapred određenom putu i kako odluke naših predaka, ali i naši lični izbori, utiču na život.
Sa nežnom korom, žutom glazurom i bogatim filom od čokolade i oraha, ovaj provereni recept donosi ukus kolača koji je nekada krasio svečane trpeze.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Sveća i dalje gori, kolač se lomi, ali su gosti često na ekranu – dok jedni žale za starim običajima, drugi tvrde da se suština nije pomerila ni za korak i da slava i dalje okuplja, samo na drugačiji način.
Jedna je od najvećih slava kod Srba i veliki prolećni praznik kojim se odvaja novi, letnji period godine od zimskog.
Srpska pravoslavna crkva 6. maja slavi Đurđevdan – dan mučenika koji nije uzmakao ni pred carem ni pred smrću, već je verom i ljubavlju prema Hristu pobedio tamu ovog sveta i postao večni saputnik vernih kroz molitvu i čudotvornu blagodat.
Dok jedni žito pripremaju od mlevene pšenice, drugi ostavljaju cela zrna. Sveštenici objašnjavaju da li Crkva propisuje kako slavsko žito treba da izgleda.
U crkvenom kalendaru za 31. oktobar upisana su dva velika svetitelja, ali uz različite oznake praznika.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola i jevanđelistu Luku po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svete apostole iz Sedamdesetorice. Katolička crkva spominje Svetog Alfonsa Rodrigeza, dok Jevreji obeležavaju Šabat, a muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Bio je lekar, izučavao je grčku filozofiju, propovedao Hristovu reč i, prema crkvenom predanju, naslikao prve ikone Majke Božje.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog proroka Osiju po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svetog sveštenomučenika Zinovija i njegovu sestru, Svetu mučenicu Zinoviju. Katolička crkva spominje Svetog Alfonsa Rodrigeza, dok se Jevreji pripremaju za Šabat, a muslimani klanjaju džuma-namaz.
Prva i najčešća greška odnosi se na trenutak Svete liturgije kada sveštenik poziva oglašene da priklone glave Gospodu.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Prepodobna mati Paraskeva, koja se smatra se i zaštitnicom žena i nemoćnih, jedna je od najpoštovanijih svetiteljki u srpskom narodu.
Uzbudljiva priča o Tari i njenim drugarima, neobičnoj tajni na krovu zgrade i pouci Prepodobne mati Paraskeve da se prava ljubav prema Bogu pokazuje brigom za druge.
Bio je lekar, izučavao je grčku filozofiju, propovedao Hristovu reč i, prema crkvenom predanju, naslikao prve ikone Majke Božje.
General Aleksus G. Grinkevič i komandant KFOR-a Robert Vergori razgovarali su sa mitropolitom o bezbednosti srpskog naroda, očuvanju manastira Visoki Dečani i uslovima za trajni mir na Kosovu i Metohiji.
U vatrenoj stihiji na Vračaru dugogodišnji upravnik Patrijaršijskog dvora zadobio je opekotine na oko 30 odsto tela i teško oštećenje pluća usled udisanja dima