CRKVENI KALENDAR ZA MAJ 2026.
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za peti mesec 2026. leta Gospodnjeg, sa detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima.
Za samo nekoliko nedelja smenjuju se Đurđevdan, Markovdan, Vasilije Ostroški, Spasovdan i niz drugih praznika, uz retka liturgijska poklapanja i gust raspored koji će mnogim porodicama promeniti uobičajene navike.
U pravoslavnom kalendaru svake godine niz praznika i krsnih slava oblikuje ritam porodičnog i crkvenog života, ali maj 2026. godine posebno se izdvaja po svojoj gustini i rasporedu prazničnih dana. U tom mesecu sabira se čak osam krsnih slava, uz nekoliko liturgijskih podudarnosti koje mu daju dodatnu slojevitost.
Već početak maja donosi jedan od najrasprostranjenijih praznika u srpskom narodu. Sveti velikomučenik Georgije - Đurđevdan obeležava se 6. maja, pri čemu ovaj datum pada u sredu, pa se praznik obeležava kao posan, uz trpezu sa ribom. Đurđevdan tradicionalno nosi snažnu simboliku novog početka u prirodi, ali i duboko ukorenjenu porodičnu dimenziju, zbog čega zauzima posebno mesto u narodnoj pobožnosti.
Uz to, istog dana Crkva obeležava I Prepolovljenje, praznik koji se slavi u sredu četvrte nedelje po Vaskrsu, na polovini puta između Vaskrsa i Spasovdana.
Samo dva dana kasnije, 8. maja, proslavlja se Sveti apostol i jevanđelist Marko – Markovdan, koji se ove godine takođe obeležava uz posnu trpezu, jer pada u petak, čime se nastavlja niz praznika sa izrazitim liturgijskim karakterom u prvoj polovini meseca.
Sredinom maja dolazi Sveti Vasilije Ostroški Čudotvorac, čiji se praznik 12. maja 2026. godine obeležava kao mrsna slava. Ovaj veliki svetitelj zauzima posebno mesto u savremenoj pravoslavnoj pobožnosti, a manastir Ostrog ostaje jedno od najposećenijih hodočasničkih mesta.
Dva dana kasnije, 14. maja, praznuje se Sveti prorok Jeremija, dok se praznični niz nastavlja ka jednoj od liturgijski zanimljivijih tačaka u mesecu.

6. maj: Sveti velikomučenik Georgije – Đurđevdan, post – riba
8. maj: Sveti apostol i jevanđelist Marko – Markovdan, post – riba
12. maj: Sveti Vasilije Ostroški Čudotvorac, mrs
14. maj: Sveti prorok Jeremija, mrs
21. maj: Spasovdan i Sveti apostol i jevanđelist Jovan Bogoslov, mrs
22. maj: Prenos moštiju Svetog oca Nikolaja, post – ulje
24. maj: Sveti Kirilo i Metodije, mrs
Posebnu pažnju privlači 21. maj, kada se u isto vreme obeležavaju Spasovdan i Sveti apostol i jevanđelist Jovan Bogoslov. U 2026. godini ovo poklapanje dobija dodatnu težinu jer Spasovdan, kao pokretni Gospodnji praznik, i praznik Svetog Jovana Bogoslova, koji je fiksan, padaju na isti dan. Takva podudarnost u crkvenom kalendaru retko se javlja i uvek se doživljava kao liturgijski snažan trenutak, jer povezuje sećanje na Vaznesenje Hristovo i lik jednog od najbližih Hristovih učenika.
Nastavak prazničnog ciklusa donosi 22. maj, kada se obeležava Prenos moštiju Svetog oca Nikolaja, uz posnu trpezu sa uljem, što dodatno pokazuje raznovrsnost pravila posta i tipova obeležavanja u okviru istog meseca.
Samo dva dana kasnije, 24. maja, proslavljaju se Sveti Kirilo i Metodije, ravnoapostolni učitelji Slovena, čiji praznik prevazilazi isključivo liturgijski okvir i dobija snažno kulturno i prosvetno značenje.
Kraj maja i početak juna nastavljaju isti duhovni kontinuitet. U junu, 3. dana meseca, obeležavaju se Sveti car Konstantin i carica Jelena, dok 28. juna dolazi Vidovdan, dan duboko utisnut u istorijsko i duhovno pamćenje srpskog naroda, kada se proslavlja Sveti mučenik knez Lazar i svi mučenici srpski.
Posmatrano u celini, maj 2026. godine pokazuje koliko pravoslavni kalendar ne funkcioniše samo kao niz datuma, već kao živa mreža sećanja u kojoj se smenjuju praznici Hristovog života, apostolska predanja, veliki svetitelji i porodične krsne slave. Njihov raspored u ovom mesecu stvara ritam koji istovremeno oblikuje i liturgijski i porodični život, bez jasne granice između crkvenog i svakodnevnog.
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za peti mesec 2026. leta Gospodnjeg, sa detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Jovana Vethopeščernika po starom i Svetog Atanasija Velikog po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Atanasija Velikog, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Sveća i dalje gori, kolač se lomi, ali su gosti često na ekranu – dok jedni žale za starim običajima, drugi tvrde da se suština nije pomerila ni za korak i da slava i dalje okuplja, samo na drugačiji način.
Treba da znamo da krsna slava nije ručak niti trpeza, već molitveno proslavljanje našeg svetitelja, naglašava sveštenik.
Suočen sa Dioklecijanom i smrtnim kaznama, Sveti velikomučenik Georgije je izabrao put koji ga je pretvorio u jednu od najmoćnijih figura hrišćanske tradicije.
Ova lepa slika porodične sloge, gde se tri brata ne samo okupljaju, već i pojedinačno domaćinski dočekuju goste, govori o snazi tradicije i zajedništva.
Prepodobna Makrina bila je najstarija sestra velikih crkvenih otaca – Svetog Vasilija Velikog i Svetog Grigorija Niskog.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Emilijana po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti mučenik Evdokim. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Ignacija Lojolskog, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Sveti Emilijan živeo je u vreme cara Julijana Odstupnika, jednog od najžešćih progonitelja hrišćana u Rimskom carstvu.
Ime Marina nosi drevno značenje povezano sa morem, ali i priču o 15-godišnjoj devojci iz Antiohije koja je zbog vere u Hrista pretrpela mučeničko stradanje koje vekovima čuva crkveno predanje.
Mnogi koji prolaze kroz Himaru zastaju da se pomole, zapale sveću i odaju poštovanje svetitelju čiji je život bio posvećen služenju Bogu i narodu.
Na mestu gde je Stefan Uroš IV Dušan Nemanjić prvobitno sahranjen, nakon manastirske slave služen je parastos prvom srpskom caru.
U porti manastira, nakon svete arhijerejske liturgije episkopa Teodosija, održan je program posvećen srpskoj kulturi i tradiciji, a umetnici su pesmom podsetili na duhovno nasleđe Kosova i Metohije.
Episkopa raško-prizrenskog Teodosija u drevnoj zadužbini cara Dušana dočekali su iguman Mihailo sa bratstvom i vernim narodom, nakon čega je počela sveta arhijerejska liturgija.
U vremenu kada se brak često posmatra kroz prolazna osećanja ili spoljašnje okolnosti, pravoslavna vera podseća da je njegova snaga u zavetu koji se daje pred Bogom.
Patrijarh Pavle posebno je naglašavao da čovek može podneti i najveća iskušenja kada zna njihov smisao.
Monahinja Atanasija Rašić zapisala je pripremu ovog neobičnog jela od pšenice koje vekovima prati duh jednostavnosti i posta.