ONI SU, HODEĆI SVETOM, MNOGE LJUDE PREVELI U HRIŠĆANSTVO: Danas obeležavamo Svete apostole Karpa i Alfeja!
Svetitelji su pripadali grupi Sedamdesetorice apostola.
Njegovo vreme na čelu Crkve obeležile su velike političke i verske borbe.
Srpska pravoslavna crkva 15. juna obeležava praznik Svetog mučenika Nikifora Ispovednika, patrijarha carigradskog, jednog od velikih branitelja pravoslavne vere koji je zbog svog nepokolebljivog stava prema poštovanju svetih ikona podneo progonstvo, stradanje i dugogodišnje zatočeništvo.
Sveti Nikifor poticao je iz ugledne i pobožne carigradske porodice. Njegov otac Teodor bio je visoki činovnik na carskom dvoru, poznat po bogatstvu i blagočestivom životu. I sam Nikifor služio je nekoliko godina na dvoru, ali je, videvši prolaznost zemaljske slave i sujetu sveta, odlučio da napusti visoki položaj i posveti se duhovnom životu.
Povukao se sa obala Bosfora, gde je podigao manastir koji je ubrzo postao dom brojnim monasima. Iako je upravljao bratstvom i bio uzor svima po vrlinama, dugo nije želeo da primi monaški čin, smatrajući sebe nedostojnim takve časti.
Još kao mirjanin učestvovao je na Sedmom vaseljenskom saboru, gde je svojim izuzetnim poznavanjem Svetog pisma dao značajan doprinos odbrani pravoslavnog učenja. Posle smrti patrijarha Tarasija, izabran je za carigradskog patrijarha protiv svoje volje. Tada je primio monaštvo i ostale crkvene činove, da bi 806. godine bio ustoličen u crkvi Svete Sofije.
Njegovo vreme na čelu Crkve obeležile su velike političke i verske borbe.
Nakon smene nekoliko careva, na vlast je došao Lav Jermenin, koji je ubrzo pokazao da podržava ikonoboračku jeres. Po tadašnjem običaju, novi car trebalo je da potpiše ispovedanje pravoslavne vere i obaveže se da će je čuvati, ali je Lav to odbio.
Kada je postalo jasno da želi da obnovi progon poštovalaca svetih ikona, Sveti Nikifor je hrabro ustao u odbranu pravoslavlja. Pokušavao je da cara vrati istini i odvrati od jeresi, ali bez uspeha. Zbog svoje vernosti Hristu i učenju Crkve, nasilno je svrgnut sa patrijaraškog trona i prognan na ostrvo Prokonis.
U teškim uslovima, lišen udobnosti i slobode, proveo je čak trinaest godina. Ipak, ni u zatočeništvu nije odustao od borbe za veru. Njegova istrajnost i spremnost da strada za istinu učinile su ga jednim od velikih ispovednika Crkve. Upokojio se 827. godine, nakon devet godina provedenih na prestolu patrijarha i trinaest godina u progonstvu.
Istina stvari objavi te stadu tvome kao pravilo vere, obrazac krotosti i učitelja uzdržanja. Zbog toga si smirenjem stekao visoke počasti, a siromaštvom bogatstva: Oče Nikifore, moli Hrista Boga da spase duše naše.
Svetitelji su pripadali grupi Sedamdesetorice apostola.
Za života je bio poznat po brojnim čudesima.
Stradala je kao mučenica oko 308. godine, postavši jedan od najsvetlijih primera svedočanstava ranohrišćanske postojanosti i vere.
Prepodobni Isakije Ispovednik upokojio se oko 383. godine, ostavivši za sobom primer nepokolebljive vere, hrabrosti i spremnosti da istinu brani bez obzira na cenu.
Prekretnica u njegovom životu dogodila se kada je, po Božjem promislu, upoznao jednog starca.
Posebno mesto u hrišćanskoj tradiciji zauzima njegovo delo "Pastir", koje je nastalo prema otkrovenjima anđela Božjeg.
Pošto je nepokolebljivo odbijao da se odrekne Hrista, mučitelji su ga, posle stravičnih i dugotrajnih muka, na kraju zaklali 259. godine.
Kada je Jovan posečen, Irodijada je naredila da mu se glava ne sahranjuje zajedno sa telom, jer se bojala da on ne vaskrsne.
Od Oksforda i Atine do manastira Ćelije kod Valjeva, Blagoje Popović izabrao je život bez priznanja i komfora, ostavivši delo koje i danas snažno oblikuje pravoslavno mišljenje u Srbiji i izvan nje.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Justina Filosofa i Prepodobnog Justina Ćelijskog po novom i Svetog proroka Jeliseja po starom kalendaru. Katolička Crkva obeležava spomen Svetog Rufina, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Prekretnica u njegovom životu dogodila se kada je, po Božjem promislu, upoznao jednog starca.
Posebno mesto u hrišćanskoj tradiciji zauzima njegovo delo "Pastir", koje je nastalo prema otkrovenjima anđela Božjeg.
U crkvi Uspenja Presvete Bogorodice jubilej je proslavljen kroz liturgiju, zvuke hilandarskih pojaca i sabranje koje je pokazalo duboku vezu ovog prostora sa svetogorskim nasleđem i živim predanjem Crkve.
Arhimandrit Jefrem poručio je da prisustvo Časnog Pojasa nije slučajno, govorio je o „milion poklonika“, zavetu kneza Lazara i duhovnoj vezi koja ostaje i posle odlaska svetinje u Vatoped.
Na Vračaru, pred odlazak Časnog pojasa Presvete Bogorodice, emotivni prizori i molitvena tišina obeležili su ispraćaj koji je, uz suze patrijarha i sabranost vernika, zatvorio 17 dana hodočašća kroz Hram Svetog Save.
Svetinja je u molitvenoj tišini ispraćena iz srpske prestonice ka manastiru Vatoped, u kojem se vekovima čuva.
U Ježevici, nadomak Čačka, srednjovekovni zidovi i živo narodno sabranje stapaju se u istu priču, od predanja o 1330. godini do današnjih okupljanja vernika i praznika koji i dalje pune manastirsku portu.
U besedi za 2. nedelju po Duhovima, Sveti Nikolaj Velimirović pokazuje zašto se i najveće znanje gubi bez pravog početka i kako se tek tada otvara prostor za istinsku mudrost koja ne zavisi od količine informacija.
Svakodnevni vodič kroz Petrovski post sa predlozima posnih obroka, molitvama i duhovnim poukama velikih svetitelja pravoslavlja.