KAD UPADNETE U TOLIKI OČAJ DA NEMATE SNAGE NI ZA MOLITVU, SAMO OVO URADITE! Starac Tadej kaže da će vas Bog tad sigurno pogledati!
Posebno težak može biti osećaj da je čovek izgubio i ono poslednje na šta se oslanjao.
Duhovi zla u ljudski um unose misli koje podstiču strah, očajanje, mržnju, zavist, gordost i beznađe.
U pravoslavnom učenju, duhovi zla predstavljaju pale anđele, odnosno demone koji su se svojom pobunom protiv Boga odvojili od njega i postali protivnici čoveka i njegovog spasenja.
Crkva uči da njihovo delovanje nije usmereno samo na spoljašnja iskušenja, već pre svega na čovekove misli, osećanja i slabosti, kroz koje pokušavaju da ga udalje od Boga.
Duhovi zla nastoje da čoveka navedu na greh tako što u njegov um unose misli koje podstiču strah, očajanje, mržnju, zavist, gordost i beznađe. Čovek koji takvim mislima počne da veruje može postepeno izgubiti unutrašnji mir, udaljiti se od molitve i prestati da traži pomoć od Boga.
U težim slučajevima, dugotrajno prepuštanje grehu može čoveka odvesti u duboku duhovnu pometnju i udaljavanje od crkvenog života.
Pravoslavlje, međutim, ne uči da čovek treba da živi u strahu od demonskog delovanja. Naprotiv, vernik se poziva na budnost, molitvu i poverenje u Boga. Duhovi zla nemaju vlast nad čovekom koji se slobodno okreće Gospodu, već iskušenja predstavljaju poziv na još čvršću veru i oslanjanje na Božiju pomoć.
Zato Crkva posebno upozorava na značaj molitve, ispovesti, pričešća i života u zajednici sa Bogom. Kada čovek prepozna misli koje ga vode ka grehu, ne treba da ih prihvati kao svoje, već da im se suprotstavi molitvom i da se obrati Gospodu.
U tom duhovnom podvigu važnu ulogu ima i smirenje, jer čovek ne pokušava da se sopstvenom snagom izbori sa svakim iskušenjem, već svoju nemoć poverava Bogu.
O duhovnoj borbi i snazi obraćanja Gospodu govorio je i starac Tadej, ukazujući da iskrena molitva menja čovekovo unutrašnje stanje i da se zlo ne pobeđuje strahom, već okretanjem Bogu:
"Ako se obratimo Gospodu srcem, duhovi zla odmah nestaju".
BONUS VIDEO
Posebno težak može biti osećaj da je čovek izgubio i ono poslednje na šta se oslanjao.
Prošlost čoveku nije data da je iznova živi.
Često upravo insistiranje na sopstvenoj volji postaje izvor nemira.
Poverenje u Boga jedno je od najvažnijih uporišta u trenucima kada se ne vidi izlaz.
Budi deo Religija.rs zajednice.
Nepravda i tuđa zloba mogu da probude bes i želju za osvetom, ali pouka velikog svetitelja našeg vremena pokazuje kako da sačuvamo unutrašnji mir i ne dozvolimo da tuđi postupci upravljaju našim srcem.
Iako je zbog svoje učenosti i duhovnosti bio veoma poštovan, u vreme progona hrišćana pod carem Maksimijanom, suočio se sa teškim mučenjima, koja je podneo ne odričući se Hrista.
U Jevanđelju se vernicima skreće pažnja na to da pred Bogom nije najvažnije koliko je čovek naučio i koliko godina ima, već kakvo mu je srce.
Mleveno meso, kiseli kupus i suva rebra slažu se red po red, a zatim se sve polako krčka dok se ukusi ne sjedine.
Vernik može redovno da odlazi u crkvu, da se pridržava posta i da izgovara molitve, a da istovremeno u svakodnevnim odnosima bude opterećen nemirom, nezadovoljstvom i teškoćom da pronađe mir.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Sa nežnom korom, žutom glazurom i bogatim filom od čokolade i oraha, ovaj provereni recept donosi ukus kolača koji je nekada krasio svečane trpeze.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Jedan od najpoštovanijih svetitelja novijeg doba ostavio je duboku pouku o blagorodnosti kao najvišem obliku unutrašnje lepote duše.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
Božija dobrota i oproštaj ne znače da čovek neće snositi posledice svojih postupaka.
Pred Bogom ne moramo da prikrivamo svoje slabosti niti da tražimo savršene reči kojima bismo opisali ono što osećamo.
Svetac podseća šta treba da sačuvamo u srcu kada od Gospoda tražimo utehu, pomoć i odgovor.
Očajanje može da nas udalji od molitve, ali Sveti Jovan Kronštatski podseća zašto upravo tada ne treba odustati od Gospoda.
Nepravda i tuđa zloba mogu da probude bes i želju za osvetom, ali pouka velikog svetitelja našeg vremena pokazuje kako da sačuvamo unutrašnji mir i ne dozvolimo da tuđi postupci upravljaju našim srcem.
U Jevanđelju se vernicima skreće pažnja na to da pred Bogom nije najvažnije koliko je čovek naučio i koliko godina ima, već kakvo mu je srce.
Vernik može redovno da odlazi u crkvu, da se pridržava posta i da izgovara molitve, a da istovremeno u svakodnevnim odnosima bude opterećen nemirom, nezadovoljstvom i teškoćom da pronađe mir.
Prepodobna mati Paraskeva, koja se smatra se i zaštitnicom žena i nemoćnih, jedna je od najpoštovanijih svetiteljki u srpskom narodu.
Vernik može redovno da odlazi u crkvu, da se pridržava posta i da izgovara molitve, a da istovremeno u svakodnevnim odnosima bude opterećen nemirom, nezadovoljstvom i teškoćom da pronađe mir.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Prepodobna mati Paraskeva, koja se smatra se i zaštitnicom žena i nemoćnih, jedna je od najpoštovanijih svetiteljki u srpskom narodu.
Uzbudljiva priča o Tari i njenim drugarima, neobičnoj tajni na krovu zgrade i pouci Prepodobne mati Paraskeve da se prava ljubav prema Bogu pokazuje brigom za druge.
Od molbi za zdravlje i duševni mir do molitava za porodicu i pokoj upokojenih, donosimo tri molitve Prepodobnoj mati Paraskevi, kao i video-snimak molitve koju sveštenici čitaju nad njenim moštima.
Uzbudljiva priča o Tari i njenim drugarima, neobičnoj tajni na krovu zgrade i pouci Prepodobne mati Paraskeve da se prava ljubav prema Bogu pokazuje brigom za druge.
Vitovnički duhovnik objasnio je zašto krštenje i krsna slava nisu dovoljni ako se ne menjamo iznutra i ne trudimo se da živimo u skladu sa hrišćanskim učenjem.