KAKO U SEBI NAJLAKŠE PRIMETITI DEMONSKO I PROTIV TOGA SE BORITI: Strac Jefrem Arizonski o skrivenom zlu u ljudima
Srce, u pravoslavnom shvatanju, nije samo sedište emocija, već središte cele ličnosti.
Ništa se ne dešava bez Božijeg dopuštenja, govorio je starac Jefrem.
Noćni strahovi i osećaj uznemirenosti nisu retkost među vernicima, a mnogi se pitaju kako da ih prevaziđu i sačuvaju unutrašnji mir.
Pravoslavna crkva uči da odgovor nije u prepuštanju strahu, već u jačanju vere, molitvi i pouzdanju u Božije prisustvo.
O tome je govorio i starac Jefrem Arizonski, ističući da čovek ne treba da se plaši kada je svestan da se ništa ne događa bez Božijeg promisla.
- Što se tiče straha koji te obuzima tokom noći, znaj da on dolazi od kušača. Porazićeš ga verom u Boga. Drugim rečima, moraš pomisliti da je Bog svuda prisutan. U Bogu živimo i krećemo se (Dela ap. 17;28) i ništa se ne dešava bez Božijeg dopuštenja.
- Čak i ako se nađemo među divljim zverima, Bog je i tu prisutan! Niti đavo, niti divlje zveri ne mogu nam naškoditi ako im Bog nije dao vlast da to učine. Zašto bismo se onda lišavali spasonosne istine o Božijem proviđenju i plašili se, kad ne postoji ništa što bi trebalo da nas plaši?
- Kako mi nešto može naškoditi, kad Bog ima vlast i nad đavolom i nad zlim čovekom, i nad svim što mi može naškoditi? I kako će čovekov anđeo čuvar, koji se po promislu Božijem nikada ne odvaja od njega, dozvoliti da mu nešto naškodi, ako već od Gospoda nije primio zapovest da to dopusti?
- Budi hrabar, čedo moje, i kad taj strah dođe na tebe, reci: "Koga ću se uplašiti? Ko može da mi naškodi, kad nad svima vlada Bog? Da pođem i dolinom sena smrtnoga, neću se bojati zla; jer si ti sa mnom, štap tvoj i palica tvoja teši me" (Ps. 23;4). Istovremeno izgovori Isusovu molitvu i ničega se ne plaši. Čvrsto veruj u istine vere.
Srce, u pravoslavnom shvatanju, nije samo sedište emocija, već središte cele ličnosti.
Sve što stvara anksioznost nikada ne može biti od Boga, zaključuje mitropolit.
Sotona čoveka ne navodi na greh naglo i otvoreno, već postepeno, kroz misli, osećanja i navike koje deluju bezazleno.
Kako uče Sveti oci, nije strašan sam kraj života, već stanje duše u kojem čovek dočekuje taj trenutak.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Pravoslavna vera uči da čovek nikad nije prepušten sam sebi, naročito u trenucima najtežih iskušenja.
Služenje Bogu ne znači samo oblačenje svetih odeždi i nežno recitovanje refrena akatista, istakao je otac Andrej.
Među sabranim narodom bilo je dosta bolesnih i nemoćnih, koji su u ovu svetinju došli na molitvu.
Pouka ruskog svetitelja govori o trenutku kada nas povreda i ljutnja potpuno savladaju, a sopstvena snaga više nije dovoljna da zaustavi ono što se događa u nama.
Reč greh dolazi od starog biblijskog izraza koji doslovno znači "promašiti cilj" ili pogrešiti put.
Iako krsni znak predstavlja univerzalni simbol hrišćanske vere, način na koji se vernici osenjuju njime razlikuje se među hrišćanskim tradicijama.
Služenje Bogu ne znači samo oblačenje svetih odeždi i nežno recitovanje refrena akatista, istakao je otac Andrej.
Reč greh dolazi od starog biblijskog izraza koji doslovno znači "promašiti cilj" ili pogrešiti put.
Iako krsni znak predstavlja univerzalni simbol hrišćanske vere, način na koji se vernici osenjuju njime razlikuje se među hrišćanskim tradicijama.
Među sabranim narodom bilo je dosta bolesnih i nemoćnih, koji su u ovu svetinju došli na molitvu.
Služenje Bogu ne znači samo oblačenje svetih odeždi i nežno recitovanje refrena akatista, istakao je otac Andrej.
U besedi za 16. nedelju po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje zbog čega je spasenje ljudi za Gospoda bilo poput hrane bez koje ne može da bude.
Pored posta, vernici se uzdržavaju i od različitih oblika telesnog zadovoljstva i luksuza, među kojima su intimni odnosi, upotreba kozmetike i parfema, kao i nošenje kožne odeće.
Reči optinskog starca govore o smirenju, samoprekoru i oproštaju, ali i o tome kako da čovek spreči da povreda preraste u gnev i osudu.