REČI KOJI NADVLADAVAJU I SAMU SMRT! Ovo je "zapovest" koja se čak 365 puta ponavlja u Bibliji i to nije slučajno!
Strah je prirodna ljudska reakcija, ali on postaje opasan kada nam zarobi dušu i udalji nas od Boga.
"Pomaže Bog“ nije samo forma pozdravljanja pri susretu sa drugim čovekom, već izraz koji ima dublje značenje.
Pozdrav "pomaže Bog", na koji se otpozdravljalo sa "Bog ti pomogao“, nekada je bio opštepoznat i svakodnevno upotrebljavan među srpskim narodom.
Vremenom je, međutim, počeo da se sve ređe koristi, a u svakodnevnom govoru ustalili su se pozdravi poput "dobro jutro", "dobar dan" i "dobro veče".
Ipak, "pomaže Bog“ nije samo forma pozdravljanja pri susretu sa drugim čovekom, već izraz koji ima dublje značenje. Naime, on u sebi sublimira jedno od osnovnih postulata hrišćanstva, a to su briga i ljubav prema bližnjima.

Otac Goran Panjkov na svom profilu objasnio je zašto je "pomaže Bog" više od pozdrava, i samim tim, zašto bi ga češće trebalo uvesti u upotrebu.
- Kada čoveku kažeš "pomaže Bog“, to mu ne želiš samo dobar dan. Tu mu želiš Božju pomoć, onda kada mu ljudska pomoć nije dovoljna - rekao je otac Goran Panjkov.
Ovaj pozdrav, kako objašnjava, istovremeno treba da podseti čoveka da i sam može biti onaj kroz koga će njegovom bližnjem biti pružena pomoć.
- Ali razmisli, možda si baš ti onaj čovek kroz koga Bog želi da pomogne tom čoveku - poručuje otac Goran.
Zato, prema njegovim rečima, "pomaže Bog“ ne treba samo izgovarati, već je potrebno da ga prate i postupci prema bližnjima.
- Zato nemoj samo da izgovaraš "pomaže Bog". Potrudi se da svojim rečima i delima Bog zaista pomogne bližnjima - rekao je otac Goran Panjkov.
Bonus video
Strah je prirodna ljudska reakcija, ali on postaje opasan kada nam zarobi dušu i udalji nas od Boga.
Posebno je opasno podsmevati se drugome kada mislimo da smo u nečemu bolji, uspešniji ili moralniji.
Na prvi pogled deluju gotovo isto, ali se iza ova dva pojma kriju različiti odgovori na jedno od najvećih pitanja čoveka: šta možemo da znamo o Bogu?
Duhovi zla u ljudski um unose misli koje podstiču strah, očajanje, mržnju, zavist, gordost i beznađe.
Nije najveća nesreća umoriti se od života, već jednoga dana shvatiti da smo bili toliko zauzeti živeći, da život nismo ni primetili, upozorava iguman.
Napuštanje boli posebno onda kada dolazi od osobe kojoj smo verovali.
Otac Dejan upozorava da mnogi vernici prave grešku očekujući neki natprirodi znak, zbog čega neretko odlažu donošenje važnih odluka.
Uprkos pritiscima tadašnje vlasti i cara Ahava, kao i carice Jezavelje, koja je progonila proroke, Sveti Ilija nije odstupio od istine.
U besedi za 16. nedelju po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje zbog čega je spasenje ljudi za Gospoda bilo poput hrane bez koje ne može da bude.
Reči optinskog starca govore o smirenju, samoprekoru i oproštaju, ali i o tome kako da čovek spreči da povreda preraste u gnev i osudu.
Odlaskom kod vidovnjaka čovek pokazuje da nema poverenja u Boga i njegovu promisao, već pomoć traži od demona, a ne od Tvorca.
Neka se one lepo trude, pa će ih i Bog nagrađivati i ukrepljavati u sve dane života njihovog, rekao je mitropolit Janikije posle monašanja tri dosadašnje iskušenice.
Pored posta, vernici se uzdržavaju i od različitih oblika telesnog zadovoljstva i luksuza, među kojima su intimni odnosi, upotreba kozmetike i parfema, kao i nošenje kožne odeće.
Živeo je po Božjim zapovestima i svoju veru nije čuvao samo za sebe, već je svoje vršnjake i drugove poučavao hrišćanskom životu.
Episkop Jerotej je u svom pozdravnom slovu zahvalio arhijerejima, sveštenstvu, sestrinstvu manastira, gostima i vernom narodu na radosti evharistijskog sabranja, a prazničnu besedu "proizneo" je vladika Heruvim.
Neka se one lepo trude, pa će ih i Bog nagrađivati i ukrepljavati u sve dane života njihovog, rekao je mitropolit Janikije posle monašanja tri dosadašnje iskušenice.
Brak i sveštenička služba u Pravoslavnoj crkvi uređeni su preciznim pravilima koja određuju kada je brak moguć, a kada više nije dozvoljen, a odgovor se nalazi u drevnim kanonima Crkve.
Čovek teži smirenju, a istovremeno teško priznaje da je pogrešio.
Recept koji su stari Srbi iz Like poneli sa sobom u Vojvodinu, a jednostavne namirnice pretvorili u obilan ručak iz rerne.