Reči optinskog starca govore o smirenju, samoprekoru i oproštaju, ali i o tome kako da čovek spreči da povreda preraste u gnev i osudu.
Kada nas neko povredi ili razočara, prva reakcija često je da krivicu tražimo u drugome. Prepodobni Amvrosije Optinski savetuje da se u takvim trenucima najpre zagledamo u sebe, jer smirenje i samoprekor mogu da sačuvaju čoveka od gneva i osude.
- Ljubav prema Bogu pokazuje se ljubavlju i milosrđem prema bližnjem, a milost, blagodat i snishodljivost prema bližnjem, kao i oproštaj njihovih nedostataka, stiču se kroz smirenje i samoprekor, kada u svim tužnim i neprijatnim situacijama krivicu preuzimamo na sebe, a ne svaljujemo na druge, zato što nismo postupili kako treba, zbog čega je nastala neprijatnost i tuga. Ako tako razmišljamo, bićemo manje uznemireni i manje skloni gnevu, što ne ispunjava Božju Istinu - govorio je Prepodobni Amvrosije Optinski.
Ova pouka ne znači da treba da opravdavamo tuđu nepravdu, već da pre osude drugoga ispitamo sopstveni postupak. Kada umesto pitanja "Ko je kriv?" postavimo pitanje "Šta je do mene?", lakše ćemo sačuvati mir i pronaći snagu za oproštaj.
Čitanje Jevanđelja za nedelju 16. sedmice po Duhovima
Shutterstock/KaellaPictures
Jevanđelje
Druga Poslanica Svetog apostola Pavla Korinćanima, začalo 181 (6,1-10)
1. A sarađujući s Njim, molimo vas da ne primite uzalud blagodat Božiju; 2. Jer govori: "U vreme pogodno poslušah te, i u dan spasenja pomogoh ti. Evo sad je najpogodnije vreme, evo sad je dan spasenja!" 3. Nikako ni u čemu ne dajući spoticanje, da se služba ne kudi, 4. nego se u svemu pokazujmo kao sluge Božije: u trpljenju mnogom, u nevoljama, u bedama, u teskobama;
5. u ranama, u tamnicama, u bunama, u trudovima, u bdenjima, u postovima, 6. u čistoti, u znanju, u dugotrpljenju, u blagosti, u Duhu Svetome, u ljubavi nelicemernoj, 7. u reči istine, u sili Božijoj, sa oružjem pravednosti desnim i levim, 8. u slavi i sramoti, u grdnji i pohvali, kao varalice i istiniti, 9. kao neznani i poznati, kao oni koji umiru a evo živimo, kao kažnjavani ali ne ubijani, 10. kao žalošćeni a uvek radosni, kao siromašni a mnoge bogateći, kao oni koji ništa nemaju a sve poseduju.
Jevanđelje po Mateju, začalo 105. (25,14-30)
14. Jer kao što čovek polazeći na put dozva sluge svoje i predade im blago svoje; 15. i jednome dade pet talanata, a drugome dva, a trećemu jedan, svakome prema njegovoj moći; i odmah otide. 16. A onaj što primi pet talanata otide te radi s njima, i dobi još pet talanata. 17. Tako i onaj što primi dva, dobi i on još dva. 18. A koji primi jedan, otide te ga zakopa u zemlju i sakri srebro gospodara svoga. 19. A posle dugog vremena dođe gospodar ovih sluga, i stade svoditi račun sa njima.
20. I pristupivši onaj što je primio pet talanata, donese još pet talanata govoreći: "Gospodaru, predao si mi pet talanata; evo još pet talanata koje sam dobio s njima." 21. A gospodar njegov reče mu: "Dobro, slugo dobri i verni, u malome si bio veran, nad mnogim ću te postaviti; uđi u radost gospodara svoga." 22. A pristupivši i onaj što je primio dva talanta reče: "Gospodaru, predao si mi dva talanta; evo još dva talanta koja sam dobio s njima." 23. A gospodar njegov reče mu: "Dobro, slugo dobri i verni, u malome si bio veran, nad mnogim ću te postaviti; uđi u radost gospodara svoga."
24. A pristupivši i onaj što je primio jedan talant reče: "Gospodaru, znao sam da si ti tvrd čovek: žanješ gde nisi sejao, i skupljaš gde nisi vijao; 25. pa se pobojah i otidoh te sakrih talant tvoj u zemlju; i evo ti tvoje." 26. A gospodar njegov odgovarajući reče mu: "Zli i leni slugo, znao si da žanjem gde nisam sejao, i skupljam gde nisam vijao. 27. Trebalo je zato moje srebro da daš menjačima; i došavši, ja bih uzeo svoje sa dobitkom. 28. Uzmite, dakle, od njega talant, i podajte onome što ima deset talanata. 29. Jer svakome koji ima daće se, i preteći će mu; a od onoga koji nema, i što ima uzeće se od njega. 30. A nevaljaloga slugu bacite u tamu najkrajnju; onde će biti plač i škrgut zuba.
Nepravda, uvreda i omalovažavanje mogu u čoveku pokrenuti potrebu da se brani i uzvrati, ali jedna pouka velikog ruskog duhovnika otvara sasvim drugačije pitanje: šta se u takvom trenutku događa sa našim srcem?
Ponekad izgovaramo svete reči dok nam misli lutaju na sve strane, a veliki svetitelj našeg vremena ostavio je jednostavan savet kako da se čovek sabere i sa ljubavlju obrati Hristu.
Kratka, ali snažna pouka svetitelja govori o nečemu što je mnogo dublje od običnog spokojstva i otkriva zbog čega unutrašnja tišina ima posebno mesto u hrišćanskom životu.
Episkop Jerotej je u svom pozdravnom slovu zahvalio arhijerejima, sveštenstvu, sestrinstvu manastira, gostima i vernom narodu na radosti evharistijskog sabranja, a prazničnu besedu "proizneo" je vladika Heruvim.
Neka se one lepo trude, pa će ih i Bog nagrađivati i ukrepljavati u sve dane života njihovog, rekao je mitropolit Janikije posle monašanja tri dosadašnje iskušenice.
Govoreći o duhovnim uzrocima ovakvog stanja, arhimandrit Jovan Jelenkov ističe da tuga može biti povezana sa odsustvom vere, kada čovek u svojoj nemoći prestaje da vidi svetlost i izlaz.
Neka od najpoznatijih pravila vezanih za sahranu i period žalosti nemaju nikakvo hrišćansko uporište, a stručnjaci upozoravaju da sujeverje može dodatno otežati proces prihvatanja gubitka.
Neka se one lepo trude, pa će ih i Bog nagrađivati i ukrepljavati u sve dane života njihovog, rekao je mitropolit Janikije posle monašanja tri dosadašnje iskušenice.
Brak i sveštenička služba u Pravoslavnoj crkvi uređeni su preciznim pravilima koja određuju kada je brak moguć, a kada više nije dozvoljen, a odgovor se nalazi u drevnim kanonima Crkve.
Episkop Jerotej je u svom pozdravnom slovu zahvalio arhijerejima, sveštenstvu, sestrinstvu manastira, gostima i vernom narodu na radosti evharistijskog sabranja, a prazničnu besedu "proizneo" je vladika Heruvim.
Neka se one lepo trude, pa će ih i Bog nagrađivati i ukrepljavati u sve dane života njihovog, rekao je mitropolit Janikije posle monašanja tri dosadašnje iskušenice.
U besedi za subotu 16. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava šta znači kada telo preuzme primat nad duhom i zašto je preporod moguć sve do poslednjeg trenutka života.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Čudo Svetog arhangela Mihaila po starom, dok se po novom kalendaru obeležavaju Sveti mučenici Trofim, Savatije i Dorimedont. Katolička crkva obeležava Svetog Januarija, dok Jevreji danas obeležavaju osmi dan meseca tišrija, a muslimani nastavljaju mesec rebiul-ahir.