OVO JE NAJVEĆA RANA NA DUŠI JEDNOG ČOVEKA! Starac Pajsije o najboljoj terapiji za bol koji mnoge razdire!
Ljubav je, prema pravoslavlju, podvig.
Ljubav je, prema pravoslavlju, podvig.
Reči svetitelja razotkrivaju zašto ono što vas danas muči nije ni približno veliko kao što izgleda i kako da povratite unutrašnji mir, bez obzira na okolnosti
Tuga može biti opomena da je čovek izgubio unutrašnji mir, ali i prilika da ga ponovo pronađe.
U vremenu unutrašnjeg pritiska i nevidljivih lomova, pravoslavno učenje otkriva dve potpuno suprotne duhovne sile koje deluju gotovo isto, ali vode u različitim pravcima.
U pravoslavnom duhovnom iskustvu, posebna pažnja posvećuje se stanju duše.
Doktorka kaže da je na osnovu priče monahinje Teodore napisala i tekst "Zidanje kamena radosti".
Optinski podvižnik objašnjava zašto neki ljudi moraju da odu od nas i kako da u tome pronađemo mir umesto gorčine.
Pouka svetogorskog starca otkriva kako prepoznati lažnu tugu, kako je ne prihvatiti i otkriti snagu u pokajanju koje oslobađa i ispunjava život smislom.
Zašto ni spoljašnji mir ni uređeni život ne donose spokoj duši – snažne reči velikog pravoslavnog podvižnika razotkrivaju skrivene strasti koje čoveka udaljavaju od Boga i upozoravaju na najopasniji greh među njima.
U pravoslavlju se greh ne posmatra samo kao prekršaj Božjeg zakona, već i kao rana u odnosu.
Šetnja, bašta, muzika, molitva i Sveto pismo - kombinacija koja deluje kao tajno oružje protiv unutrašnje praznine i obeshrabrenja.
Reči svetogorskog starca razotkrivaju skriveni smisao bolesti i patnje i nude odgovor koji menja pogled na život, veru i ličnu borbu.
Svečani početak Sabora označen je nakon liturgije tradicionalnim "prizivom Duha Svetog" u kripti Hrama Svetog Save.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
Maramice ostaju na ovom mestu sedam dana, a zatim se zakopavaju i muka večno ostaje u zemlji.
Sveti Jovan Kronštatski još pre više od jednog veka opisao je zamku koja danas određuje jutra miliona ljudi - od prvog pogleda u ekran do osećaja teskobe, umora i unutrašnje praznine koja nas prati tokom celog dana.
U besedi za petak 5. sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički opisuje paradoks: ljudi odbacuju izvor života, a zatim ulažu napor da pronađu smisao u onome što ih dodatno iscrpljuje.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Atanasija Velikog po novom i Prepodobnog Pahomija Velikog po starom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Izidora, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.