NISMO ONO ŠTO MISLIMO DA JESMO: Vladika Nikolaj šta dolazi posle
U besedi za 3. utorak po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički naglašava da čovekova budućnost zavisi od duhovne blizine Onome kome pripada.
U besedi za petak 5. sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički opisuje paradoks: ljudi odbacuju izvor života, a zatim ulažu napor da pronađu smisao u onome što ih dodatno iscrpljuje.
Između izvora koji ne prestaje da teče i bunara koji jedva zadržavaju ono što u njih dospe, vladika Nikolaj Velimirović postavlja razliku koja se ne tiče samo drevnog vremena, već svake ljudske odluke. U njegovoj besedi za petak 5. sedmice po Vaskrsu, zapis proroka Jeremije postaje slika unutrašnjeg izbora: kome se čovek okreće kada traži smisao, oslonac i ispunjenje. Jedan put vodi ka Izvoru koji ne presušuje, drugi ka naporu da se život zahvati iz onoga što se već raspada i curi. U toj napetosti između dara i zamene, otkriva se i mera čovekove zablude, ali i njegova mogućnost povratka. Nikolajev glas zato ne ostaje u ravni opomene, već se pretvara u poziv da se prepozna gde se zaista gasi žeđ – i šta je to što je uopšte može ugasiti.
"Čudite se tome, nebesa… veli Gospod, jer dva zla učini moj narod: ostaviše mene, izvor žive vode, i iskopaše sebi bunare, bunare isprovaljivane, koji ne mogu da drže vodu." (Jerem. 2, 12–13)
Je li ovo rečeno samo za onda, ili i za danas? Izvesno, i za danas. Je li ovo rečeno samo za narod jevrejski, ili i za naš narod? Izvesno, i za naš narod. Kao što je rečeno: ne ubij, ne ukradi, ne svedoči lažno, ne samo za ono vreme nego i za sva vremena, i ne samo za jevrejski narod nego za sve narode, tako i ovo. I ovo važi i danas i uvek, za svaki narod i za svakog čoveka, koji god okreće leđa izvoru vode žive u dvorištu svome i kopa bunar, da iz njega pije kišnicu.
Izvor žive vode je sam Gospod, nepresušan, obilat i sladak. Bunar je svaki posao ljudski, koji se radi nasuprot Boga i Božjeg zakona, i od koga ljudi očekuju napredak i sreću i utoljenje svoje gladi i žeđi. Takav je bunar bezboštvo, i srebroljublje, i proždrljivost, i razvrat, i vlastoljublje, i sujeta, i poklonjenje idolima, i gatarstvo, i sve ostalo što ima đavola za savetnika, greh za kopača, a lažnu nadu za vodonošu. Čudite se tome, nebesa, i zgrozite se i upropastite se! veli Gospod (Jeremija 2, 12), kako se izbezumi čovek, i poče da ostavlja živu vodu i da kopa bunar u vrelom ugljevlju, koje mu još više raspaljuje žeđ!
O braćo, i naš narod učini dva zla, jer zaboravi Gospoda kao izvor svakoga dobra, i jer pođe da traži sebi dobra u zlu i kroz zlo. Može li se naći voda u ognju? i pšenica u pesku? Ne može, ne može, braćo. Još manje se može naći mira, i sreće, i zadovoljstva, i radosti, i života, i ma kakvog dobra, u bunarima greha i bezboštva.
O Gospode, besmrtni izvore svakoga dobra što srce ljudsko može poželeti i što um ljudski može zamisliti, smiluj se nama grešnim i nedostojnim. Odvrati nas moćnom desnicom Tvojom od bezbožnih i uzaludnih poslova naših, i napoj nas slatkom i živom vodom Tvojom. Tebi slava i hvala vavek. Amin.
U besedi za 3. utorak po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički naglašava da čovekova budućnost zavisi od duhovne blizine Onome kome pripada.
Kroz slike ognja i malja, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako Božja poruka u jednima budi utehu i snagu, a u drugima razotkriva unutrašnju tvrdoću i pokreće duboko preispitivanje.
U besedi za nedelju treće sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o Mojseju, Muhamedu i prirodi kao osloncima koje mnogi prihvataju, ali ih stavlja pred potpuno drugačiji sud.
U besedi Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za četvrtak pete sedmice po Vaskrsu otkriva se slika reči koja ne miluje, već razotkriva: pred njom se vidi da li čovek postaje mekši ili se još jače zatvara u sebe.
Prema tumačenju Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog, apostol Pavle ne govori o simbolici, već o stvarnom stanju čoveka koji bez Hristove svetlosti ostaje "bez života".
U besedi za utorak 5. sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o Hristovoj ljubavi koja ne prolazi kroz filter ljudskog razuma i pokazuje šta se u čoveku zapravo opire onome što bi ga moglo preobraziti.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za ponedeljak 5. sedmice po Vaskrsu otvara pitanje zašto se Božje lice nekome otkriva kao dugotrajna čežnja, a nekome kao neposredan susret.
U besedi za Nedelju četvrtu po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o tome kako vera čoveka ne odvaja od iskušenja, već ga kroz njih vodi ka duhovnoj pobedi.
U vremenu sve češćih izliva gneva i narušenih odnosa, učenje Svetog Josifa pokazuje put ka smirenju koji počinje iznutra, a ne promenom okolnosti.
Ljubav prema novcu ne ostaje samo na materijalnom planu, već postepeno menja čovekovu narav, briše zahvalnost i otvara prostor za duhovno otvrdnuće koje vodi u neočekivane krajnosti.
Mladenović je prepešačio put od Gračanice do manastira Ostrog, a njegov dolazak nije kraj hodočašća, već početak nove borbe za život male Jane Tirkajlo i poziv koji ne ostavlja ravnodušnim nijedno srce.
Crkva uči da strah nije dat čoveku da ga porazi, već da kroz njega nauči da se još više približi Bogu.
Svečani početak Sabora označen je nakon liturgije tradicionalnim "prizivom Duha Svetog" u kripti Hrama Svetog Save.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
Maramice ostaju na ovom mestu sedam dana, a zatim se zakopavaju i muka večno ostaje u zemlji.
U Verskom dobrotvornom starateljstvu odvija se velika akcija pakovanja darova koji će biti podeljeni posle litije, dok je dolazak srpskog patrijarha dodatno obeležio rad volontera i naglasio značaj zajedničkog služenja i sabornosti.
U slojevima mesa, testenine i zapečenog sira krije se jelo koje je nastajalo u danima kada nema posta, skromno, zasitno i duboko ukorenjeno u ritam života ravnice.
U Galeriji SANU od 15. maja do 19. jula biće prikazan Karejski tipik, uz ikone, relikvije i umetnička dela koja osvetljavaju duhovni i istorijski trag Svetog Save kroz osam vekova srpske istorije.