"ISPUŠTALA JE NADLJUDSKE ZVUKE, LJUDIMA SE PALILA SVEĆA U RUKAMA" Iguman Dimitrije o neobičnim dešavanjima u Manastiru Tumane
Manastir Tumane je najposećeniji manastir 21. veka i iz godine u godinu privlači sve veći broj vernika.
Netaknuta priroda i isposnica Svetog Zosima nalaze se u jedinstvenoj celini koja sada dobija i dodatnu međunarodnu važnost.
Tišina oko manastira Tumane nije samo monaška i molitvena. Ona pripada i vodi koja se sliva preko naslaga bigra, mahovini koja prekriva stene i prirodi koja je vekovima ostala sačuvana. Upravo takav sklad bio je razlog da država dodatno zaštiti jedinstveno područje poznato kao bigrena akumulacija kod Tumana – mesto gde se prirodna retkost susreće sa živim pravoslavnim predanjem.
Na predlog Ministarstva zaštite životne sredine, Vlada Republike Srbije donela je uredbu kojom je povećana kategorija zaštite Spomenika prirode „Bigrena akumulacija kod manastira Tumane“. Ovom odlukom područje je proglašeno prirodnim dobrom od regionalnog, odnosno velikog značaja, čime se dodatno štite njegov biodiverzitet i geološke osobenosti.
Zaštićena prirodna celina prostire se na 5,85 hektara na teritoriji opštine Golubac. Područje je poznato po svojim biološkim i ekološkim vrednostima, ali i po tome što tradicionalni način života lokalnog stanovništva nije narušio prirodni poredak. Zbog toga bigrena akumulacija predstavlja retko očuvan primer prirode koja je ostala u ravnoteži sa čovekom.
Ministarka zaštite životne sredine Sara Pavkov naglasila je značaj nove uredbe, ističući da se na taj način štiti izuzetno vredno prirodno dobro.
- Izuzetno mi je drago što je, na predlog Ministarstva, Vlada donela Uredbu kojom se kao dobro II kategorije stavlja pod zaštitu Spomenik prirode 'Bigrena akumulacija kod manastira Tumane', kako bi se dodatno zaštitio biodiverzitet i geodiverzitet ovog posebno ekološki značajnog područja - rekla je Pavkov, prenosi Tanjug.
Ona je posebno ukazala na osobenost ovog mesta gde se, kako je navela, „u savršenoj harmoniji prepliću priroda, geologija i čovek“. Tumansko područje ima i snažnu duhovnu dimenziju – u samoj bigrenoj akumulaciji nalazi se isposnica Svetog Zosima Tumanskog, retka svetinja uklopljena u prirodnu stenu od bigra, jedinstvena pojava u Srbiji.
Zaštićenim područjem upravlja manastir Tumane, što jasno pokazuje koliko su prirodno nasleđe i pravoslavna duhovnost ovde povezani.
Ministarka je istakla i da je povećanje nivoa zaštite važno i zato što je bigrena akumulacija deo Đerdap UNESCO globalnog geoparka, prvog takvog geoparka u Srbiji, čime ovo područje dobija i međunarodni značaj.
- Ponosna sam što smo kategoriju zaštite SP 'Bigrena akumulacija kod manastira Tumane' podigli na viši nivo i zbog činjenice da je bigrena akumulacija deo Đerdap UNESKO globalnog geoparka - rekla je Pavkov.
Prema njenim rečima, država će nastaviti da širi mrežu zaštićenih područja, jer se time doprinosi stabilnijim ekosistemima i odgovornom korišćenju prirodnih resursa.
- Mi smo u 2026. godinu ušli sa 10,73 odsto teritorije Srbije pod zaštitom, što je od velike važnosti za očuvanje prirodnih resursa, jačanje biodiverziteta, ali i za odgovorno upravljanje prirodnim dobrima. Da smo u toj nameri odlučni pokazuje i budžet Ministarstva za 2026. godinu za brigu o zaštićenim područjima, kojim je izdvojeno najviše sredstava do sada, čak 730 miliona dinara - zaključila je Pavkov.
U slučaju tumanske bigrene akumulacije, zaštita prirode ne znači udaljavanje ovog prostora od ljudi, već očuvanje onakvog kakav je vekovima postojao. Ovde se molitva i priroda susreću na najprirodniji način – monasi su ovaj kraj čuvali mnogo pre nego što su postojali propisi, a nova uredba samo potvrđuje koliko je važno sačuvati prirodu oko Tumana za buduće naraštaje.
Manastir Tumane je najposećeniji manastir 21. veka i iz godine u godinu privlači sve veći broj vernika. Na ovom sabranju mitropolit Ignatije služio liturgiju, uručio odlikovanja i pozvao vernike da se sabiraju u svojim parohijskim hramovima, podsećajući da samo Gospod daruje život večni. U redovima za pričešže čekalo se više od sat vremena, vernici su dobili blagoslov i poruku igumana Dimitrija da je Tumane postalo duhovna bašta u vremenu smutnje i otuđenosti. Tribina o AI tehnologiji u Crkvi izazvala je oštre reakcije monaha svetinje kraj Golupca, koji tvrde da su kritike zlonamerne i da dodatno remete crkveno jedinstvo.
Mesto gde su monasi čuvali prirodu mnogo pre zakona
"ISPUŠTALA JE NADLJUDSKE ZVUKE, LJUDIMA SE PALILA SVEĆA U RUKAMA" Iguman Dimitrije o neobičnim dešavanjima u Manastiru Tumane
ČUDA TUMANSKIH SVETACA PONOVO OKUPILA NAROD IZ CELE SRBIJE: Petorica vladika služili liturgiju na veliki praznik u Tumanu (FOTO)
NAROD PREPLAVIO TUMANE NA MALU GOSPOJINU: Na proslavi jubileja, 15.000 vernika poklonilo se ikoni koja donosi čuda i isceljenja (FOTO, VIDEO)
TUMANKO IZAZVAO PODELE U SRPSKOJ CRKVI: Manastir Tumane poručuje da misionari šire poluistine, gore od laži
U jedinstvenoj liturgijskoj svečanosti, popred presvlačenja moštiju Svetog Zosima Tumanskog, patrijarh srpski u nadahnutoj besedi poručio da bez vere nema ni znanja, ni zajednice, ni života – jer vera otvara vrata čudima i večnosti.
U prvu nedelji posle Spasovdana, manastir Tumane domaćin je jedinstvenog sabranja – liturgije, litije i osvećenja novog konaka, događaja koji je spojio predanje, veru i živu potrebu savremenog čoveka za mirom i isceljenjem.
U prisustvu arhijereja i vernog naroda, srpski patrijarh je danas u manastiru Tumane blagoslovio novoizgrađeni konak sa bibliotekom od 50.000 knjiga. Sutra se očekuje svečano presvlačenje moštiju svetitelja i celodnevno poklonjenje u isposnici.
Manastir Tumane postao je duhovno središte koje svake godine, u nedelju nakon Spasovdana, okuplja narod iz Srbije i rasejanja. Uoči presvlačenja moštiju čudotvorca i osvećenja novog konaka, ovo sveto mesto pretvorilo se u svetionik nade, utehe i vere.
Mnogi podvizi koji se u hrišćanskom životu smatraju uzvišenim - post, molitva, milostinja - mogu izgubiti svoju suštinu ukoliko postanu sredstvo za zadobijanje ljudskog priznanja.
Od prvog znaka krsta na ulazu do pričešća i izlaska iz hrama, svaki pokret ima svoje značenje – zašto su tišina, pažnja i unutrašnja sabranost ključni i šta vernici najčešće rade pogrešno, a da toga nisu ni svesni.
U besedi za utorak 2. sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači reči apostola Pavla o vaskrsenju, uz sliku novog života koji ne briše čoveka, već ga preobražava u nešto što nadilazi truležnost i kraj.
U kratkom savetu svetogorski podvižnik objasnio je kako jedan naizgled običan trenutak prolaska pored bolnice postaje ogledalo našeg odnosa prema patnji, zahvalnosti i sopstvenoj savesti.
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Mitropolit dabrobosanski govori o odlasku mladih, tišini koja postaje opasna, zloupotrebi vlasti i prizorima iz Jerusalima koji bude nelagodu.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Hram ispunjen do poslednjeg mesta, deca u prvom planu, osveštana jaja kao dar radosti i liturgija koju je služio protojerej Dejan Vojisavljević učinili su da praznični dan preraste u snažno iskustvo zajedništva i vere.
Oproštaj od poštovanog monaha biće upriličen 21. aprila u Petrovaradinu, gde će biti služene zaupokojena Liturgija i opelo, dok će njegovo telo biti položeno u manastiru Grgeteg, uz prisustvo vernika, sveštenstva i monaštva.
Pre nego što je beba prevezena u bolnicu, sveštenik je tražio da se zove Huan Fransisko, odnosno dao mu je ime koje je, kako je rekao, nosio u srcu i pre nego što će dete dobiti zvaničan identitet.
Protojerej-stavrofor Žarko Uskoković podizao je svetinje i u godinama rata čuvao narod i nadu, ostajući na svom mestu onda kada je bilo najteže i najneizvesnije.