Vladimir LukićMihajlo je došao iz Bitolja, da bi prisustvovao velikom sabranju u manastiru Tumane
U prvu nedelji posle Spasovdana, manastir Tumane domaćin je jedinstvenog sabranja – liturgije, litije i osvećenja novog konaka, događaja koji je spojio predanje, veru i živu potrebu savremenog čoveka za mirom i isceljenjem.
U duhu drevne liturgijske tradicije pravoslavne crkve, rano jutro u manastiru Tumane obasjano je molitvenim tihovanjem i koracima hiljada hodočasnika. Već od svitanja, kolone vernika iz svih krajeva srpskih zemalja i rasejanja slivaju se ka ovoj svetinji, nošeni verom, nadom i dubokim poštovanjem prema Svetom Zosimu Tumanskom, čudotvorcu i zaštitniku ovog svetog mesta.
Vladimir Lukić
Vernici u porti manastira Tumane
Povod okupljanja jeste jedan od najsvečanijih i najuzvišenijih dana u liturgijskom životu manastira – presvlačenje moštiju Svetog Zosima Tumanskog i sveta litija sa njegovim moštima do isposnice. Ovaj događaj, koji se svake godine održava prve nedelje posle Spasovdana, ima duboko duhovno značenje i ukorenjen je u predanju i veri.
Vladimir Lukić
Dežurni lekar Ivan Milenković sa timom iz Doma zdravlja Golubac
Kako kažu iz Doma zdravlja Golubac, od jutros nije bilo intervencija
– Ekipe su spremne da reaguju uz nekoliko ambulantnih vozila i tim koji je u pripravnosti – istakao je za portal religija.rs dežurni lekar Ivan Milenković.
Vladimir Lukić
Patrijarh porfirije služi liturgiju uz sasluženje više arhijereja
Prvi put su ga uveli ruski monasi još pre Drugog svetskog rata, a obnovljen je 2017. godine, dolaskom novog bratstva koje je, svojim trudom i revnošću, Tumane učinilo jednim od najposećenijih mesta hodočašća u Srbiji. Od tada, ova nedelja postala je dan koji vernici upisuju u svoja srca kao praznik utehe, isceljenja i molitve.
Vladimir Lukić
Reka vernika u porti manastira Tumane
U tišini jutra, kada priroda ćuti, a duše gore u molitvi, počela je sveta liturgija, koju je ove godine služio patrijarh srpski Porfirije, uz sasluženje mnogih arhijereja Srpske pravoslavne crkve: šumadijskog Jovana, timočkog Ilariona, osečkopoljskog i baranjskog Heruvima, valjevskog Isihija, šabačkog Jeroteja, pariskog i zapadnoevropskog Justina, topličkog Petra i stobijskog Jakova iz Pravoslavne ohridske arhiepiskopije.
– Najpre odlazite u svoje hramove, a ovde ste uvek dobrodošli. Nije blagodat Božija veća ovde nego u nekom drugom hramu, na drugom kraju sveta, ali se ovde projavljuje kroz molitve Svetog Jakova i Svetog Zosima. Oni su osveštali ovo sveto mesto, neumorno primajući narod sa svih strana. Zato mi pričinjava veliku radost što dolazite sa svih strana i zajedno stvaramo zajednicu, Crkvu Božiju. Duhovno se snaži svaki čovek koji ovde dođe, zajedno sa patrijarhom i mnogim arhijerejima koji su danas ovde – poručio je iguman Dimitrije sabranima, najavljujući svetu liturgiju, a potom je dodao:
– Posle liturgije uslediće pauza da bi se kroz narod pronela sveta voda i blagoslovena hrana – rekao je iguman Dimitrije, naglašavajući da bez vere nema ni moštiju koje nas mogu isceliti.Liturgija, kao srce crkvenog života, spojila je nebo i zemlju, prošlost i sadašnjost, čineći vidljivim nevidljivo – blagodat Božiju koja silazi među narod okupljen u ljubavi i veri. U molitvenom jedinstvu sa patrijarhom i arhijerejima, hodočasnici su učestvovali u svetoj tajni Evharistije, primajući Telo i Krv Hristovu kao izvor života večnoga i lek besmrtnosti.
Vladimir Lukić
Iguman Dimitrije
– Došao sam iz Bitolja. O ovom mestu sam čuo divne priče. Bio sam ranije u Ostrogu, a sada sam, preko jedne organizacije, došao sa vernicima da se poklonim moštima svetitelja. Religiozan sam i ova poseta mi mnogo znači – kazao je za portal religija.rs Mihailo (71).
Vladimir Lukić
Mihajlo je došao iz Bitolja, da bi prisustvovao velikom sabranju u manastiru Tumane
– Dolazila sam više puta, ni sama više ne znam koliko tačno. Nije nam bilo teško da se za ovaj dan dovezemo iz Banjaluke. Za mene je ovaj manastir izuzetno važan jer sam doživela isceljenje i bila njegov svedok. Moj brat je bolovao od retkog karcinoma oka. Posle prvog dolaska ovde, urađena mu je operacija i – hvala Bogu ozdravio je. I ja sam se ranije lečila od karcinoma, a svaki dolazak ovde za mene je duhovni i telesni preporod. Nije mi teško palo ni to što su gužve i što se dugo čeka u redovima, ništa nam nije teško na ovaj dan – rekla je za portal religija.rs Svetlana.
Vladimir Lukić
Svetlana svedoči o čudotvornom isceljenju
– Dolazim iz Šapca i, po ugledu na mog oca koji redovno obilazi svetinje, odlučila sam da danas dođem sa verenikom i našim prijateljima u Tumane. Dan smo namenski odabrali. Ovo mi je prvi put, i zaista je neverovatno – kaže za portal religija.rs Jelena (25)
Vladimir Lukić
Jelena sa verenikom i prijateljima
Veče uoči liturgije, patrijarh Porfirije je osveštao novoizgrađeni manastirski konak, izražavajući blagodarnost Bogu za novo dobročinstvo u vinogradu Gospodnjem. Ovaj konak, građen sa ljubavlju i pažnjom od 2021. do 2025. godine, ne samo da svedoči o živom prisustvu Crkve u savremenom vremenu, već postaje utočište za duhovnu okrepu, sa 90 mesta u moderno opremljenim sobama. Njegova bogata biblioteka sa 50.000 naslova predstavlja poseban dar – prostor gde se vera sreće sa znanjem, a tišina sa smirenom mišlju.
Tako je, kroz svetu liturgiju, litiju i molitveno sabranje, manastir Tumane još jednom zasijao kao svetionik nade i duhovne obnove, potvrđujući da je tamo gde se sabira Crkva – tu prisustvuje sam Gospod, a svetlost Njegova obasjava put svakom pokajniku, tragaču i bogotražitelju.
Izgradnja konaka trajala je od 2021. do 2025. godine, a objekat je opremljen dvokrevetnim, četvorokrevetnim, petokrevetnim i višekrevetnim sobama. Sve sobe imaju sopstvena kupatila i klimatizaciju.
Ovaj duhovni običaj ustanovili su ruski monasi u manastiru Tumane još pre Drugog svetskog rata, a obnovljen je 2017. godine dolaskom novog bratstva. Od tada, nedelja po Spasovdanu tradicionalno okuplja mnoštvo vernika.
U prisustvu arhijereja i vernog naroda, srpski patrijarh je danas u manastiru Tumane blagoslovio novoizgrađeni konak sa bibliotekom od 50.000 knjiga. Sutra se očekuje svečano presvlačenje moštiju svetitelja i celodnevno poklonjenje u isposnici.
Mala Lutfije džamija, poznata i kao „Odbegla džamija“, skriva više od jednog veka istorije i vere, dok šum vode ispod temelja stvara jedinstvenu atmosferu koju turisti i vernici pamte zauvek.
Bogosluženje ovog dana označava prelomni trenutak Velikog posta - vreme kada se pogled vernih sa ličnog pokajanja usmerava ka tajni Krsta i radosti Vaskrsenja, koja se sve jasnije nazire kako se praznik približava.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Među parohijanima u Augsburgu najveći bol izazvalo je skrnavljenje svetog prostora, dok je parohija pozvala zajednicu da na ovaj događaj odgovori molitvom i razboritošću.
Po blagoslovu patrijarha Porfirija, svetinja velikog pravoslavnog iscelitelja doneta je među male pacijente, njihove roditelje i lekare, a mnogi su sa verom celivali mošti tražeći utehu, snagu i nadu u borbi za zdravlje.
Govoreći o ulozi Časnog Krsta u Vaskršnjem postu, službenik EUO Mitropolije crnogorsko-primorske poručio je da hrišćanski put podrazumeva odricanje, praštanje i smirenje – vrednosti koje savremeno društvo sve češće potiskuje.
Duhovni vođa srpskog naroda traži hitnu intervenciju međunarodne zajednice kako bi se sprečila primena zakona koji preti školama, bolnicama i opstanku srpskog naroda.
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Dok istraživanja beleže rast broja onih koji se izjašnjavaju kao vernici, otac Vasilije podseća na razliku između spoljašnje discipline i istinskog preobražaja i pobožnosti.
Na univerzitetu u Kjotu napravljen je humanoid Budaroid koji odgovara na pitanja ljudi, učestvuje u obredima i prilagođava svoje odgovore svakom sagovorniku.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Teodota Kirinejskog po starom kalendaru i Svetog mučenika Agapija po novom kalendaru. Katolici slave spomendan Svete Luize de Marijak, muslimani su u mesecu ramazana, dok Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.