ĐURĐEVDAN U ŠUMADIJI: Sveti Georgije okupio vernike i potomke Karađorđevića
Liturgije, večernja bogosluženja i čestice svetih moštiju spojili su duhovnost, istoriju i tradiciju u nezaboravnom slavlju ovog praznika.
Ovaj duhovni običaj ustanovili su ruski monasi u manastiru Tumane još pre Drugog svetskog rata, a obnovljen je 2017. godine dolaskom novog bratstva. Od tada, nedelja po Spasovdanu tradicionalno okuplja mnoštvo vernika.
U nedelju, 1. juna 2025. godine, u manastiru Tumane biće održano tradicionalno presvlačenje moštiju Svetog Zosima Tumanskog Čudotvorca i litija sa moštima do njegove isposnice.
- Ovo je značajan, lep i blagosloven događaj, pa vas pozivamo da zajedno uzmemo učešće u njemu. Sveta arhijerejska liturgija počeće u 08:30 časova, nakon čega će uslediti presvlačenje Svetitelja, litija sa moštima do isposnice, kao i molitve za zdravlje i svaki blagoslov. Dobrodošli na najveće sabranje naše pomesne Crkve u godišnjem krugu, u manastiru Tumane - istakao je arhimandrit Dimitrije, iguman manastira Tumane.
Nakon svete liturgije, mošti Svetog Zosima biće svečano presvučene i delovi starog odjejanija podeljeni prisutnim vernicima na blagoslov. Potom će mošti u molitvenoj litiji biti prenete do isposnice, gde će tokom čitavog dana vernici moći da ih celivaju.
Ovaj duhovni običaj ustanovili su ruski monasi u manastiru Tumane još pre Drugog svetskog rata, a obnovljen je 2017. godine dolaskom novog bratstva. Od tada, nedelja po Spasovdanu tradicionalno okuplja mnoštvo vernika.
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
U okviru ovog sabranja biće osvećen i novoizgrađeni gostinjski konak manastira Tumane, građen u periodu od 2021. do 2025. godine. Konak raspolaže kapacitetom od 90 mesta u dvokrevetnim, četvorokrevetnim i petokrevetnim sobama, opremljenim kupatilima i klimatizacijom. U samom konaku nalaziće se i biblioteka sa 50.000 naslova, a njen prostor biće korišćen za održavanje naučnih, teoloških i drugih prigodnih skupova.
- Manastir je jedno živo mesto koje ne vraća ljude samo u istoriju, već snagom Hristovog vaskrsenja i ljubavi sve novo tvori. A to novo uvek treba da se osloni na osveštanu, drevnu i prepoznatljivu tradiciju - rekao je arhimandrit Dimitrije, iguman manastira Tumane.
BONUS VIDEO: OVO JE ČUDOTVORNA IKONA MANASTIRA TUMANE: Pred Bogorodicom Kurskom se dešavaju čuda
Liturgije, večernja bogosluženja i čestice svetih moštiju spojili su duhovnost, istoriju i tradiciju u nezaboravnom slavlju ovog praznika. Izgradnja konaka trajala je od 2021. do 2025. godine, a objekat je opremljen dvokrevetnim, četvorokrevetnim, petokrevetnim i višekrevetnim sobama. Sve sobe imaju sopstvena kupatila i klimatizaciju. Portal Religija.rs imao je privilegiju da među prvima, još pre zvaničnog otvaranja zakazanog za 1. jun ove godine, poseti novi konak manastira Tumane. Za oca Zosima, monaha u Manastiru Tumane, ova ikona je najveća svetinja.
ĐURĐEVDAN U ŠUMADIJI: Sveti Georgije okupio vernike i potomke Karađorđevića
MANASTIRT TUMANE OTVORIO VRATA: Evo kada će biti otvoren konak pri svetinji i koliko spratova ima
VINSKI PODRUM, MODERNI APARTMANI, LIFT I SALA ZA KONFERENCIJU: Evo šta se sve nalazi u konaku manastira Tumane (FOTO/VIDEO)
OVO JE ČUDOTVORNA IKONA BOGORODICE KURSKE U TUMANU: Dvojac pokušao da je ukrade, pa ih stigla strašna kazna, a sad se pred njom dešavaju čuda (VIDEO)
Kada se gradila hidrocentrala Đerdap, dvojica kradljivaca iz okoline Golupca ukrali su ikonu da bi je prodali na Zapadu kao dragocenu relikviju.
Iguman Dimitrije, je za sajt religija.rs izneo detalje o pojedinostima konak navodeći koliko gosti najduže mogu ostati.
Prema zvaničnom izveštaju nadležnih kroz manastir je prošlo više 25.000 ljudi.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Selo Divejevo u Nižegorodskoj oblasti i manastir prepodobnog Serafima Sarovskog čuva priče o Svetoj kanavki, duhovnoj stazi za koju vernici veruju da je zaštićena od zla.
U Ovčarsko-kablarskoj klisuri, kraj Zapadne Morave, postoji svetinja u kojoj se istorija, predanje i sudbine vladarskih porodica prepliću oko jednog svetog drveta i jedne neugasle svetlosti koja svedoči o veri jačoj od vremena.
Crkva Hristovog Rođenja jedna je najstarijih sačuvanih hrišćanskih crkava na svetu, podignuta u 4. veku, u vreme cara Konstantina.
Na uzvišenju kod Novog Pazara nalazi se drevni hram čiji slojeviti zidovi, jedinstvena osnova i živopis pamte odricanje vladara, rađanje monaštva i kontinuitet vere duži od jednog milenijuma.
Bez znanja bratstva prepisani groblje i temelji crkve, dok se zemljište nadomak manastira prodaje za izgradnju hotela i motela.
Episkop istočnoamerički uzneo je snažnu molitvu za zaštitu nerođene dece, a prisutni, od članova Kongresa do vernika, priznaju da su njegove reči ostavile snažan trag.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Snaga majki dece sa posebnim potrebama nije u rečima, već u svakom ustajanju kada su već slomljene, u svakom koraku koji prave umesto svog deteta i u ljubavi koja ne zna za granice.
U "Srbskom kuvaru" iz 19. veka jeromonah Jerotej Draganović ostavio je zapis o čorbi od rasola koja je bila više od jela - deo svakodnevice tokom zimskih meseci.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Atanasija Velikog po starom kalendaru i Svete besrebrenike Kira i Jovana po novom kalendaru, dok katolici slave Svetog Ivana Boska, dok u judaizmu i islamu nema velikog verskog praznika.