OVIM LJUDIMA UVEK MORATE DA POMOGNETE: Starac Stefan Karuljski otkriva da se time stiče neverovatna zaštita
Posebno mesto u pravoslavnom shvatanju milostinje zauzima briga o bolesnima i nemoćnima.
Molitva nije rezervisana samo za teška vremena.
Molitva u pravoslavlju predstavlja živ i neposredan razgovor čoveka sa Bogom, susret srca sa onim koji ga je stvorio i koji ga najbolje poznaje. To nije samo izgovaranje reči, već unutrašnji vapaj duše, povratak izvoru ljubavi, mira i smisla.
Pravoslavna tradicija uči da molitva nije dužnost koju povremeno ispunjavamo, nego dah duhovnog života – kao što telo ne može bez vazduha, tako ni duša ne može bez molitve.
Ipak, u stvarnosti se često događa da se čovek seti Boga tek kada ga zadese nevolje. Kada zaboli, kada nastupi briga, kada se život zamrači, mnogi se tada iskreno obraćaju Bogu, mole, plaču, traže podršku i utehu.
Ali čim se problemi razreše, mnogi i zaborave na Boga, na molitvu, pa i na zahvalnost.
U miru i blagostanju često se čovek ušuška u osećaj samodovoljnosti i pomisli da više ne mora da se moli. Kao da je molitva samo za teška vremena, a ne i za trenutke radosti, zdravlja i uspeha.
Crkveni oci upozoravaju da je to velika duhovna greška, jer se istinska bliskost sa Bogom gradi svakodnevno – i u nevolji i u radosti.
Na ovu ljudsku slabost posebno je ukazivao Sveti Jovan Zlatousti:
"Nije sramota moliti kada te obuzmu problemi. Sramota je prestati kada se oni reše. Kako u nevolji kažeš: Bože pomozi! Tako u radosti reci: Bože hvala ti! Nema ničeg ravnog molitvi, nema ničeg jačeg od vere."
Posebno mesto u pravoslavnom shvatanju milostinje zauzima briga o bolesnima i nemoćnima.
Njegova volja nije uvek ono što očekujemo, ali uvek vodi ka onome što nam je potrebno i što će nas oblikovati i učvrstiti u veri.
Duhovni oci podsećaju da molitva traži trud, sabranost i istrajnost, jer tek kad je srce uključeno, molitva postaje istinska veza sa Bogom.
Pravoslavna duhovnost ističe da molitva pročišćava um, smiruje srce i daje duši snagu da izdrži životne teškoće.
Crkva poziva vernike da budu pažljivi u rečima, blagi u sudovima i istrajni u molitvi, jer se samo kroz smirenje i ljubav čuva zajedništvo među ljudima.
Posebno težak može biti osećaj da je čovek izgubio i ono poslednje na šta se oslanjao.
Otac Dejan upozorava da mnogi vernici prave grešku očekujući neki natprirodi znak, zbog čega neretko odlažu donošenje važnih odluka.
Čovek koji živi molitvom ne postaje ravnodušan prema svetu, već slobodan od robovanja okolnostima.
Pouka velikog svetitelja našeg vremena pokazuje kako iskrena molitva i dobra namera mogu doneti utehu i snagu čoveku koji prolazi kroz težak period i pomoći mu da se približi Bogu
Zbog visokih temperatura i suve vegetacije, plamen sveće može za samo nekoliko trenutaka da izazove požar, upozoravaju iz JKP "Šumadija".
Iako traje samo dve nedelje, ovaj period donosi priliku da učvrstimo iskustvo stečeno tokom Petrovskog posta, prepoznamo sopstvene slabosti, zamislimo se nad prolaznošću života i otvorimo srce za istinsku duhovnu radost.
Pravo pokajanje nikada ne isključuje preuzimanje odgovornosti za učinjeno zlo, ističe otac Dejan.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Posle novih tvrdnji o navodnom izdvajanju Boke Kotorske iz sastava Mitropolije crnogorsko-primorske, poglavar Srpske pravoslavne crkve otvoreno je govorio o celoj priči i upozorio na posledice širenja neproverenih informacija među pravoslavnim vernicima.
Porodica Maraš prošlog leta došla je u manastir sa željom da dobije dete, a nekoliko nedelja kasnije Milena je saznala da je trudna. Dečaku su dali ime po Svetom Jakovu Tumanskom, a danas su ga doveli da primi Svetu tajnu krštenja.
Kada Pavle i Lenka pronađu neobičnu kutiju sa krstom i krenu za tragovima koje je ostavila njihova tetka Snežana, otkriće da se najveće blago ne krije u kutiji, već u srcu čoveka.
Gradimir Stanić ostavio je dubok trag u crkvenom izdavaštvu i saradnji sa najznačajnijim srpskim duhovnicima, a iza njega su ostala brojna izdanja posvećena veri, predanju i kulturnom nasleđu.
Svetogorski starac podseća da odricanje nema puni smisao ako čovek istovremeno ne pronađe više mesta za molitvu, ljubav, praštanje i mir u odnosima sa drugima.
Krompir, šargarepa i luk pretvaraju se u zasitan obrok, a jednostavan način pripreme posebno odgovara danima posta na vodi.