OVAKO SE MENJA SVET! Sveti Sofronije o pitanju koje muči sve ljude
Sveti oci nas uče da je čovek mali svet, mikrokosmos i kada se u njemu uspostavi mir, taj mir se širi i na druge.
Pravoslavna duhovnost ističe da molitva pročišćava um, smiruje srce i daje duši snagu da izdrži životne teškoće.
U pravoslavnom predanju molitva zauzima centralno mesto u duhovnom životu vernika. Ona nije samo pobožna navika, već živi odnos čoveka sa Bogom, neprekidni dijalog koji prožima svaki trenutak svakodnevice.
Pravoslavna duhovnost ističe da molitva pročišćava um, smiruje srce i daje duši snagu da izdrži životne teškoće. Zato se u manastirima, ali i u domovima običnih vernika, molitva smatra duhovnim disanjem – nečim što je nužno, prirodno i spasonosno.
Kroz vekove, svetitelji i podvižnici su podučavali da molitva nije rezervisana samo za trenutke potrebe ili žalosti, već i za trenutke radosti, zahvalnosti i svakodnevnog rada. Ona povezuje čoveka sa njegovim najdubljim bićem, vraća ga u tišinu u kojoj se čuje glas savesti i unutrašnji mir.
U molitvi se, kako se uči u Crkvi, duša oslobađa tereta i dobija novu snagu, čak i kada se spolja ništa ne promeni.
Upravo zbog toga, mnogi duhovnici ukazuju da je molitva najpouzdaniji put ka istinskom odmoru. Ne onom fizičkom, koji traje kratko, već odmoru duše, koji osvežava čoveka iznutra. Taj osećaj duboke obnovljenosti mnogi vernici opisuju kao blagi mir koji se spusti na srce posle iskrene molitve, bilo da je ona izgovorena rečima ili se tiho odvija unutra, u mislima.
Starac Pajsije Svetogorac, jedan od najpoštovanijih savremenih pravoslavnih staraca, na poseban način je naglašavao snagu molitve i njenu sposobnost da čoveka vrati u stanje unutrašnje ravnoteže.
"Kada želim da se odmorim, ja se molim. Shvatio sam da se čovek jedino tokom molitve može istinski odmoriti."
Sveti oci nas uče da je čovek mali svet, mikrokosmos i kada se u njemu uspostavi mir, taj mir se širi i na druge.
Posebno mesto u pravoslavnom shvatanju milostinje zauzima briga o bolesnima i nemoćnima.
Njegova volja nije uvek ono što očekujemo, ali uvek vodi ka onome što nam je potrebno i što će nas oblikovati i učvrstiti u veri.
Duhovni oci podsećaju da molitva traži trud, sabranost i istrajnost, jer tek kad je srce uključeno, molitva postaje istinska veza sa Bogom.
Duhovno iskustvo Crkve kroz vekove svedoči da Bog ne gleda samo na delo, već na nameru i stanje srca.
Pravoslavno predanje podseća da Bog uvek čuje molitvu, ali da odgovor ne dolazi uvek onako kako čovek očekuje.
Dirljiva priča o malom Hristiforu, o tišini koja je ušla u porodični dom, o odlasku u šidsku Lazaricu i o molitvi posle koje se dečakov glas vratio.
Sveti oci su opominjali da je uzaludno vapiti Bogu ako ne postoji trud da se sopstveni život uskladi sa zapovestima.
U razgovoru koji je zapisao Sergej Nilus, optinski starac dao je neobično jednostavno molitveno pravilo i poručio da se vernik ne boji nečistih napada, jer onaj ko se drži psalama i molitve zadobija sigurnost koju strah ne može da slomi.
Tokom narednih sedam nedelja, sve do Vaskrsa, verni su pozvani na uzdržanje, molitvu, pokajanje i dobra dela, kako bi u čistoti srca i misli dočekali najveći hrišćanski praznik.
Povlačenje sa internet foruma i društvenih mreža u tišinu nije znak slabosti, već ključ pobede nad strastima i grehom.
Netaknuta priroda i isposnica Svetog Zosima nalaze se u jedinstvenoj celini koja sada dobija i dodatnu međunarodnu važnost.
U bolnici u Bostonu, pred prognozom bez nade, roditelji su izabrali molitvu umesto očaja, a ono što je usledilo promenilo je pogled jednog racionalnog naučnika na granice medicine, vere i onoga što nazivamo nemogućim.
U trenutku očaja mislila je da je ostala sama, a onda je saznala da je patrijarh intervenisao kod Boga, a ne kod ljudi.
U selu Vasta crkva iz 12. veka odoleva vremenu i ljudskim rukama, dok njeni listovi i grane stvaraju neponovljiv spoj vere, prirode i istorije.
Dekan Bogoslovskog fakulteta u Foči upozorava da je reč o smišljenom potezu koji prevazilazi administraciju i zadire u samu suštinu vere i identiteta.
Netaknuta priroda i isposnica Svetog Zosima nalaze se u jedinstvenoj celini koja sada dobija i dodatnu međunarodnu važnost.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Vlasija po starom i Prvo i Drugo obretenje glave Svetog Jovana Krstitelja po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Svetog Modesta, muslimani su u mesecu ramazanu, dok u judaizmu danas nema velikog verskog praznika.
Pouka ave Doroteja otkriva zašto uzdržanje od hrane nema snagu ako jezik osuđuje, pogled luta, a dela ostaju bez kontrole i kako bez unutrašnje discipline nema istinskog podviga.