Srpska pravoslavna crkva saopštila je da će jedna od najvećih svetinja pravoslavnog sveta, na molbu patrijarha Porfirija i uz blagoslov igumana manastira Vatoped, u Hramu Svetog Save ostati duže nego što je planirano.
Čudotvorni Pojas Presvete Bogorodice ostaće u Beogradu duže nego što je prvobitno bilo planirano. Umesto do 29. maja, kako je ranije najavljeno, svetinja će u Hramu Svetog Save biti izložena do ponedeljka, 1. juna 2026. godine.
Odluka je doneta nakon što su prethodnih dana desetine hiljada vernika iz Srbije i regiona dolazile na Vračar kako bi se poklonile jednoj od najvećih svetinja pravoslavnog sveta. Dugi redovi vernika formirali su se još od ranih jutarnjih sati, a mnogi su satima čekali da uđu u hram.
Srpska pravoslavna crkva saopštila je da je produženje boravka odobreno na molbu patrijarha srpskog Porfirija, uz blagoslov igumana svetogorskog manastira Vatoped, arhimandrita Jefrema.
Foto: SPC
Vernici celivaju Pojas Presvete Bogorodice u Hramu Svetog Save
- Na molbu patrijarha srpskog Porfirija, uvidevši veliku ljubav srpskog naroda, posvedočenu desetinama hiljada vernih koji već danima u nepreglednim kolonama pritiču Čudotvornom pojasu Majke Božje u zavetnom Hramu Svetog Save na Vračaru, visokoprepodobni arhimandrit Jefrem, iguman svetogorskog manastira Vatopeda, blagoslovio je da ova svetinja produži svoj boravak u Beogradu do ponedeljka, 1. juna 2026. godine“, navodi se u saopštenju Srpske pravoslavne crkve.
Pojas Presvete Bogorodice čuva se u manastiru Vatoped na Svetoj gori i smatra se jednom od najpoštovanijih relikvija u pravoslavlju. Vernici mu prilaze sa molitvama za zdravlje, porod i porodični mir, zbog čega njegov dolazak u Srbiju ima poseban duhovni značaj.
Boravak svetinje u Beogradu obeležio je dane pred Spasovdan, kao i sam praznik Vaznesenja Hristovog, a u Srpskoj pravoslavnoj crkvi ističu da veliko interesovanje vernika predstavlja snažno svedočanstvo vere i privrženosti Crkvi.
U Bogosloviju je došao jedan od najpoštovanijih svetogorskih duhovnika, donoseći blagoslov iz manastira Vatopeda i snažne poruke o veri, molitvi i putu Svetog Save.
Dušan Ubović otkrio je šta je ekipa RTS-a snimila na Svetoj gori, kako je iguman Jefrem govorio o Srbiji i Kosovu, ali i zbog čega je susret sa kivotom Presvete Bogorodice doživeo kao nešto što prevazilazi svako ljudsko objašnjenje.
Među vernim narodom koji je primio blagoslov sa Svete Gore otvorilo se pitanje pravilnog ophođenja prema osveštanoj trakici, a sveštenici iznose pojašnjenje u skladu sa crkvenom praksom.
Svetogorski starac podseća da pravoslavni duhovni život ne podrazumeva bekstvo od iskušenja, već istrajnost u borbi protiv greha, pokajanje i neprestano okretanje Bogu.
Prijave se podnose isključivo elektronski, uz obaveznu dokumentaciju i preporuku parohijskog sveštenika, a rezultati konkursa biće objavljeni krajem novembra 2026. godine.
Paroh budvanski objašnjava zašto odlazak na groblje nije najvažniji čin, kako molitva povezuje žive i upokojene i zbog čega na ovaj dan nema mesta sujeverju i pravilima koja nemaju uporište u crkvenom učenju.
Kolona duža od kilometar i po proteže se vračarskim ulicama, dok poklonici iz Srbije, Republike Srpske i Crne Gore poručuju da nijedno čekanje nije teško kada među srpski narod stigne ovakva svetinja.
Dok hiljade ljudi i dalje čekaju u redovima ispred Hrama Svetog Save, poklonicima se nakon blagoslova Pojasom Presvete Bogorodice uručuju ikonice sa molitvom na poleđini, dok najmlađi dobijaju molitvenike.
U svetinji u Ilajnu, gde su ga dočekali monasi i brojni vernici, poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o Božjem promislu, duhovnim korenima Srba u Australiji i svetinjama koje čuvaju veru daleko od otadžbine.
Dok jedni prvi put dolaze na Gazimestan, drugi mu se vraćaju godinama, a prizor stotina Srba koji u tišini i molitvi odaju počast knezu Lazaru i kosovskim junacima svedoči da sećanje na stradale ne bledi.
U svetinji u Ilajnu, gde su ga dočekali monasi i brojni vernici, poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o Božjem promislu, duhovnim korenima Srba u Australiji i svetinjama koje čuvaju veru daleko od otadžbine.