Iguman Manastira Vatope poručio da ova velika svetinja donosi utehu, isceljenje, snagu i jedinstvo narodu koji joj prilazi s verom i molitvom.
Navečerje praznika Spasovdana u Beogradu nije ličilo na uobičajen praznični skup. Još pre zalaska sunca ulice oko Vaznesenjska crkva bile su ispunjene ljudima koji su u tišini čekali dolazak jedne od najvećih svetinja pravoslavnog sveta - Pojasa Presvete Bogorodice.
Neki su u rukama držali brojanice, neki male ikone, dok su mnogi samo ćutali, kao da je i sama tišina postala deo molitve.
Hiljade vernika okupilo se u porti hrama i okolnim ulicama kako bi dočekali svetinju koja se vekovima čuva u Manastiru Vatoped na Svetoj gori.
Čudesni Pojas u hram je uneo patrijarh Porfirije zajedno sa igumanom vatopedskim Jefrem i bratijom, uz prisustvo arhijereja, sveštenstva i brojnih vernika.
Pred svetinjom koja je potom položena u središnji deo hrama patrijarh Porfirije obratio se okupljenima rečima koje su snažno odjeknule među narodom:
- Visokoprepodobni oče arhimandrite, igumane sveštene obitelji vatopedske, gospodine i brate Jefreme, dobro nam došao u prestoni grad Beograd! Dobro nam došao u Srbiju! Dobro došao među svoju rođenu braću i sestre, Srbe i Srpkinje! Dobro došao i neka te Gospod blagoslovi, jer si sobom doneo veru pravoslavnu, jer si sobom doneo pečat Svete gore i blagoslov Vrta Bogorodičinog! Doneo si sobom i pravoslavni jelinski narod!
Njegove reči nisu bile samo izraz dobrodošlice. U njima se ogleda duboka povezanost srpskog naroda sa Svetom gorom, ali i svest da dolazak ove svetinje za vernike predstavlja događaj posebne duhovne težine.
Poruke igumana Jefrema Srbima
Posebnu pažnju vernika privuklo je obraćanje igumana Jefrema, koji je iz Manastira Vatoped doneo svetinju u Beograd.
Njegove reči bile su istovremeno zahvalnost srpskom narodu, podsećanje na duhovne vrednosti i poziv na unutrašnje preispitivanje čoveka.
- Vaša Svetosti, blagodarimo vam na ovim rečima kojima ste izrazili pobožnost srpskog naroda. Kao što sam rekao i na aerodromu, dolazeći u Srbiju sa Pojasom Presvete Bogorodice mi uznosimo blagodarstvene reči Svetom Lazaru, koji je bio istinski čovek Božji.
Govoreći o istorijskom putu srpskog naroda, iguman Jefrem podsetio je da su najveće vrednosti uvek bile one koje prevazilaze prolaznu slavu i zemaljsku moć:
- Srpski narod je pokazao da pored ovozemaljskih vrednosti i ljudske slave postoji nešto više i vrednije, a to je osvećenje čoveka, što su nam upravo pokazali Sveti Sava, Sveti Simeon i Sveti knez Lazar, koji je to posvedočio stradavši za Hrista i svoju veru.
Posebno snažno odjeknule su njegove reči o značaju same svetinje:
- Mi se ovde veoma radujemo, jer smo doneli Časni Pojas koji je zaista izvor isceljenja duša i tela naših. Evo, Vaša Svetosti, mi upravo objavljujemo drugi tom knjige u kome će biti zapisana sva čuda koja su se desila u celom svetu.
Veza Srbije i Svete gore koja traje vekovima
Iguman Jefrem govorio je i o snažnoj vezi Srbije sa Svetom gorom, podsećajući na darove koje je Sveti knez Lazar ostavio Manastiru Vatopedu.
- Donosim vam jednu ikonu sa Svete gore koju su sačinila naša braća, na kojoj vidimo kako Sveti knez Lazar našem manastiru daruje Pojas Presvete Bogorodice. Vizantijski car Jovan Kantakuzin je darovao prvi deo Časnog Pojasa Presvete Bogorodice, a Sveti knez Lazar je uz drugi deo Časnog Pojasa našem manastiru darovao i delić Časnog Krsta. Ovo povezuje Svetu goru sa Srbijom.
U tim rečima nije bilo samo istorijskog podsećanja, već i potvrde da se duhovna veza srpskog naroda sa svetogorskim manastirima vekovima čuva i obnavlja.
Govoreći o blagoslovu koji vernici očekuju, vatopedski iguman je poručio:
- Stoga se molimo sa velikom smirenošću da se Presveta Bogorodica moli za vas, da bude sa vama, da dobijete blagodat, da vam trakice osvećene na Njenom Čudesnom Pojasu donesu utehu, da vam daju snagu i da vas teše u vašim borbama, da vas leče od bolesti, da vam daruje jedinstvo i blagodat.
Pred svetinjom kojoj narod prilazi sa verom
Dolazak Pojasa Presvete Bogorodice u Beograd za mnoge vernike predstavlja retku priliku da se poklone svetinji koja se smatra jednim od najvećih blaga pravoslavlja.
Zato ni dugi redovi ni višesatno čekanje nisu umanjili strpljenje ljudi okupljenih oko Vaznesenjske crkve.
Dok su zvona odzvanjala prestonicom uoči Spasovdana, među okupljenima se osećao dubok mir i utisak da se pred ovom svetinjom susreću vekovi, molitve i živa vera jednog naroda.
U Verskom dobrotvornom starateljstvu odvija se velika akcija pakovanja darova koji će biti podeljeni posle litije, dok je dolazak srpskog patrijarha dodatno obeležio rad volontera i naglasio značaj zajedničkog služenja i sabornosti.
Pojas Presvete Bogorodice sutra će predvoditi Spasovdansku litiju, a vrata Vaznesenjske crkve i Hrama Svetog Save ostaće otvorena cele noći za vernike koji žele da se poklone ovoj velikoj svetinji.
Čudotvorni pojas svečano je dočekan u porti Vaznesenjske crkve u Beogradu, uz najviše crkvene počasti i more vernika koje je ispunilo centar prestonice.
Odluka da krsno znamenje ponese učenik Matematičke gimnazije Andrej Drobnjaković, višestruki osvajač međunarodnih medalja na najvećim svetskim naučnim takmičenjima, izazvala je veliko interesovanje javnosti u Srbiji.
Ova velika svetinja, donesena sa Svete Gore od strane hilandarskih monaha predvođenih visokoprepodobnim igumanom Metodijem, naišla je na veličanstven prijem kod vernog naroda sa gotovo svih krajeva regije.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.
Iz srpske svetinje ukazuju na razliku između prvobitnih navoda o šest srušenih objekata i podataka sa terena o najmanje devet porušenih kuća, uz salu Svete Trojice koja je godinama bila mesto okupljanja meštana.
Sabrat Osovice upokojio se svega nekoliko sati nakon što je služio Svetu božanstvenu liturgiju, a njegov monaški i sveštenički put bio je neraskidivo vezan za ovu svetinju.
U vatrenoj stihiji na Vračaru dugogodišnji upravnik Patrijaršijskog dvora zadobio je opekotine na oko 30 odsto tela i teško oštećenje pluća usled udisanja dima
I pored vere u vaskrsenje i život posle smrti, mnogi ljudi se plaše trenutka kada će morati da napuste ovaj svet, ali po svoj prilici, za to nemaju razloga.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Ova velika svetinja, donesena sa Svete Gore od strane hilandarskih monaha predvođenih visokoprepodobnim igumanom Metodijem, naišla je na veličanstven prijem kod vernog naroda sa gotovo svih krajeva regije.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Svetinja koja se vekovima čuva u manastiru Vatoped biće doneta u prestonicu i nošena na čelu litije, dok će vernici potom imati priliku da joj se poklone u hramu Svetog Save.
Od Vaznesenjske crkve do Hrama Svetog Save slivala se nepregledna reka vernog naroda, dok je jedna od najvećih svetinja pravoslavlja prvi put posle više vekova proneta ulicama prestonice.
Sabranost i snažan duhovni prizor obeležili su jutarnje okupljanje, uz dolazak vernika iz svih krajeva grada i atmosferu koja je ispunila hram i njegovu portu.
Čudotvorna relikvija ispraćena je iz luke manastira Vatopeda, a u prestonicu dolazi u pratnji igumana Jefrema i svetogorske bratije, dok se u Vaznesenjskoj crkvi očekuje svečani doček i dolazak hiljada vernika.
Ova velika svetinja, donesena sa Svete Gore od strane hilandarskih monaha predvođenih visokoprepodobnim igumanom Metodijem, naišla je na veličanstven prijem kod vernog naroda sa gotovo svih krajeva regije.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Ova velika svetinja, donesena sa Svete Gore od strane hilandarskih monaha predvođenih visokoprepodobnim igumanom Metodijem, naišla je na veličanstven prijem kod vernog naroda sa gotovo svih krajeva regije.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.