Detaljan plan kretanja litije od Vaznesenjskog hrama do Hrama Svetog Save, uz privremene obustave i izmene u saobraćaju, uz očekivano prisustvo velikog broja učesnika i prolazak kroz najprometnije gradske ulice.
Beograd će i ove godine na Spasovdan, praznik Vaznesenja Gospodnjeg, biti mesto litijskog hoda kroz samo središte grada, od Vaznesenjskog hrama do Hrama Svetog Save. Uz duhovni značaj događaja, objavljena je i detaljna organizacija trase, kao i privremene izmene u režimu saobraćaja koje će važiti tokom prolaska povorke.
Na konferenciji za medije protojerej Đorđe Stojisavljević saopštio je tok kretanja litije i naglasio da se zadržava već ustaljena gradska ruta.
- Litija će, kao i prethodnih godina, krenuti iz hrama Vaznesenja Gospodnjeg, iz Kneza Miloša, nastaviće Ulicom Kralja Milana, potom će se kretati kružnim tokom desnom stranom Slavije, zatim Bulevarom oslobođenja do Svetosavskog platoa, a preko Karađorđevog parka stići do zapadnog ulaza u Hram Svetog Save - naveo je otac Đorđe.
On je posebno istakao da će patrijarh Porfirije lično iz Vaznesenjskog hrama preneti veliku svetinju, Pojas Presvete Bogorodice pod baldahin - "nebo", koje će biti postavljeno na raskrsnici ulica Kneza Miloša i Kralja Milana. Od tog mesta litija započinje svoje kretanje, u svečanom poretku i jasno uređenoj liturgijskoj strukturi.
Foto: SPC
Patrijarh Porfirije će lično iz Vaznesenjskog hrama preneti Pojas Presvete Bogorodice pod baldahin - "nebo", koje će biti postavljeno na raskrsnici ulica Kneza Miloša i Kralja Milana
U povorci će, kako je navedeno, učestvovati arhijereji, sveštenici i đakoni, ali i pripadnici Garde Vojske Srbije, vojni kadeti, učenici Vojne gimnazije, članovi kulturno-umetničkih društava, bogoslovi, orkestar policije, horovi, predstavnici institucija, gosti i verni narod.
Zbog prolaska litije, gradski prevoz biće privremeno prilagođen. Prema saopštenju GSP Beograd, pojedine linije biće obustavljene u periodu od 18.00 do 19.45 časova na trasama kojima se kreće povorka.
Litija će prolaziti ulicama Kralja Milana, preko Trga Slavija, zatim Bulevarom oslobođenja do Hrama Svetog Save, uz stalnu asistenciju saobraćajne policije. Vozila javnog prevoza, u zavisnosti od trenutne situacije na terenu, biće zadržavana na presečnim tačkama dok se ne uspostavi redovan režim saobraćaja.
Potpuna obustava saobraćaja planirana je od 16.00 do 19.00 časova u Ulici Admirala Geprata, na potezu od Balkanske do Kneza Miloša, kao i u Dobrinjskoj ulici, kako bi se omogućilo formiranje i bezbedan početak litije.
Formiranje povorke počinje u 18.00 časova u Ulici Kralja Milana, odakle će litija krenuti ka Hramu Svetog Save, u svečanom i jasno uređenom poretku.
Ovogodišnja Spasovdanska litija tako ponovo oblikuje ritam grada na nekoliko sati, spajajući liturgijski poredak, prisustvo brojnih učesnika i privremenu promenu svakodnevice prestonice kroz njen najprometniji deo.
Čudotvorni pojas svečano je dočekan u porti Vaznesenjske crkve u Beogradu, uz najviše crkvene počasti i more vernika koje je ispunilo centar prestonice.
Zašto se u jednom tekstu Svetog pisma govori o trenutnom uznesenju, a u drugom o četrdeset dana, i kako je Luka od ovog događaja oblikovao jednu od najvažnijih teoloških priča hrišćanstva.
Praznik Svetog Jovana Bogoslova, koji se svake godine obeležava 21. maja, ove godine poklopio se sa Spasovdanom, velikim pokretnim praznikom i jednim od 12 najvećih hrišćanskih praznika, pa danas mnogi vernici istovremeno slave dve slave.
Tumačeći proročanske reči Isaije, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o prolaznosti telesnog izgleda, ali još više upozorava na ono što se događa sa dušom kada je čovek zapostavi zarad raskoši, gordosti i telesnih uživanja.
Probajte tikvice punjene pirinčem po receptu iz „Pravoslavnog posnog kuvara“, pročitajte molitvu Presvetoj Bogorodici za četvrtak i duhovno se nadahnite poukom Svetog Jovana Šangajskog.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnogučenika Dometija po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti prorok Samuilo. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Bernarda, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Od Vaznesenjske crkve do Hrama Svetog Save slivala se nepregledna reka vernog naroda, dok je jedna od najvećih svetinja pravoslavlja prvi put posle više vekova proneta ulicama prestonice.
Na obeležavanju Spasovdana u Starom dvoru episkop toplički Petar poručio je da Beograd vekovima čuva identitet grada svetinja, stradanja i pravoslavnog zaveta.
Odluka da krsno znamenje ponese učenik Matematičke gimnazije Andrej Drobnjaković, višestruki osvajač međunarodnih medalja na najvećim svetskim naučnim takmičenjima, izazvala je veliko interesovanje javnosti u Srbiji.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o Hristovoj svetlosti na gori Tavor i podsetio vernike da vera nije samo svedočanstvo o prošlom događaju, već poziv da dopustimo Božjoj ljubavi da preobražava, izbavlja i isceljuje naš život.
Iz manastira odbacuju tvrdnje o lošim uslovima, navode da su osnovne potrebe obezbeđene i objašnjavaju šta se zapravo dešava sa novim priključkom za pumpu i reorganizacijom parohije.
U svetinji kod Priboja mitropolit mileševski služio je Svetu zaupokojenu Liturgiju i monaško opelo, a potom besedio o tihom podvigu, smirenju i putu jedne sluškinje Božije koja je dane provodila daleko od zemaljske slave.
Nove pesme mitropolita zvorničko-tuzlanskog posvećene su svetiteljima, Presvetoj Bogorodici, monaškom životu, veri i duhovnom podvigu, a nastale su prema njegovim autorskim stihovima.
Pevačica je tokom privatne posete manastiru Varlam provela tri sata, upoznala se sa monaškim životom i zatražila savet o duhovnim pitanjima od starešine ovog drevnog središta Pravoslavne crkve.
Kada su se Mihajlo i Ana izgubili u šumi, neobičan drveni krstić i zvuk crkvenog zvona poveli su ih putem na kojem su otkrili da pomoć ponekad stiže onda kada joj se najmanje nadamo.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o Hristovoj svetlosti na gori Tavor i podsetio vernike da vera nije samo svedočanstvo o prošlom događaju, već poziv da dopustimo Božjoj ljubavi da preobražava, izbavlja i isceljuje naš život.
Od osvećenih plodova i litija do neobičnih običaja u različitim zemljama, iza ovog praznika krije se priča mnogo dublja od onoga što se vidi na prvi pogled.