Detaljan plan kretanja litije od Vaznesenjskog hrama do Hrama Svetog Save, uz privremene obustave i izmene u saobraćaju, uz očekivano prisustvo velikog broja učesnika i prolazak kroz najprometnije gradske ulice.
Beograd će i ove godine na Spasovdan, praznik Vaznesenja Gospodnjeg, biti mesto litijskog hoda kroz samo središte grada, od Vaznesenjskog hrama do Hrama Svetog Save. Uz duhovni značaj događaja, objavljena je i detaljna organizacija trase, kao i privremene izmene u režimu saobraćaja koje će važiti tokom prolaska povorke.
Na konferenciji za medije protojerej Đorđe Stojisavljević saopštio je tok kretanja litije i naglasio da se zadržava već ustaljena gradska ruta.
- Litija će, kao i prethodnih godina, krenuti iz hrama Vaznesenja Gospodnjeg, iz Kneza Miloša, nastaviće Ulicom Kralja Milana, potom će se kretati kružnim tokom desnom stranom Slavije, zatim Bulevarom oslobođenja do Svetosavskog platoa, a preko Karađorđevog parka stići do zapadnog ulaza u Hram Svetog Save - naveo je otac Đorđe.
On je posebno istakao da će patrijarh Porfirije lično iz Vaznesenjskog hrama preneti veliku svetinju, Pojas Presvete Bogorodice pod baldahin - "nebo", koje će biti postavljeno na raskrsnici ulica Kneza Miloša i Kralja Milana. Od tog mesta litija započinje svoje kretanje, u svečanom poretku i jasno uređenoj liturgijskoj strukturi.
Foto: SPC
Patrijarh Porfirije će lično iz Vaznesenjskog hrama preneti Pojas Presvete Bogorodice pod baldahin - "nebo", koje će biti postavljeno na raskrsnici ulica Kneza Miloša i Kralja Milana
U povorci će, kako je navedeno, učestvovati arhijereji, sveštenici i đakoni, ali i pripadnici Garde Vojske Srbije, vojni kadeti, učenici Vojne gimnazije, članovi kulturno-umetničkih društava, bogoslovi, orkestar policije, horovi, predstavnici institucija, gosti i verni narod.
Zbog prolaska litije, gradski prevoz biće privremeno prilagođen. Prema saopštenju GSP Beograd, pojedine linije biće obustavljene u periodu od 18.00 do 19.45 časova na trasama kojima se kreće povorka.
Litija će prolaziti ulicama Kralja Milana, preko Trga Slavija, zatim Bulevarom oslobođenja do Hrama Svetog Save, uz stalnu asistenciju saobraćajne policije. Vozila javnog prevoza, u zavisnosti od trenutne situacije na terenu, biće zadržavana na presečnim tačkama dok se ne uspostavi redovan režim saobraćaja.
Potpuna obustava saobraćaja planirana je od 16.00 do 19.00 časova u Ulici Admirala Geprata, na potezu od Balkanske do Kneza Miloša, kao i u Dobrinjskoj ulici, kako bi se omogućilo formiranje i bezbedan početak litije.
Formiranje povorke počinje u 18.00 časova u Ulici Kralja Milana, odakle će litija krenuti ka Hramu Svetog Save, u svečanom i jasno uređenom poretku.
Ovogodišnja Spasovdanska litija tako ponovo oblikuje ritam grada na nekoliko sati, spajajući liturgijski poredak, prisustvo brojnih učesnika i privremenu promenu svakodnevice prestonice kroz njen najprometniji deo.
Čudotvorni pojas svečano je dočekan u porti Vaznesenjske crkve u Beogradu, uz najviše crkvene počasti i more vernika koje je ispunilo centar prestonice.
Zašto se u jednom tekstu Svetog pisma govori o trenutnom uznesenju, a u drugom o četrdeset dana, i kako je Luka od ovog događaja oblikovao jednu od najvažnijih teoloških priča hrišćanstva.
Praznik Svetog Jovana Bogoslova, koji se svake godine obeležava 21. maja, ove godine poklopio se sa Spasovdanom, velikim pokretnim praznikom i jednim od 12 najvećih hrišćanskih praznika, pa danas mnogi vernici istovremeno slave dve slave.
Kroz svetu tajnu ispovesti, razgovore, savete o molitvi i postu, duhovnik bi trebalo da pomogne čoveku da prepozna sopstvene slabosti, pobedi greh i napreduje u hrišćanskom životu.
U besedi za nedelju 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava šta apostol Filip nije mogao da vidi i zašto telesne oči nisu dovoljne da čovek prepozna Božije prisustvo.
Od dolaska svetinje iz manastira Vatoped do litije i poklonjenja u Hramu Svetog Save - poznat je raspored događaja, kao i način na koji će vernici moći da priđu i dobiju blagoslov tokom njenog višednevnog boravka u prestonici.
Od Vaznesenjske crkve do Hrama Svetog Save slivala se nepregledna reka vernog naroda, dok je jedna od najvećih svetinja pravoslavlja prvi put posle više vekova proneta ulicama prestonice.
Sabranost i snažan duhovni prizor obeležili su jutarnje okupljanje, uz dolazak vernika iz svih krajeva grada i atmosferu koja je ispunila hram i njegovu portu.
Čudotvorna relikvija ispraćena je iz luke manastira Vatopeda, a u prestonicu dolazi u pratnji igumana Jefrema i svetogorske bratije, dok se u Vaznesenjskoj crkvi očekuje svečani doček i dolazak hiljada vernika.
Obeležavanje godišnjice okupilo je predstavnike Srbije i Severne Makedonije, pripadnike Vojske Srbije i brojne Srbe, uz molitvu za 1.321 vojnika koji počivaju na bitoljskom vojničkom groblju.
Razgovor u Novom Sadu obuhvatio je i pitanje vrednosti koje mladi usvajaju tokom školovanja, kao i budućnost visokoškolske ustanove koja bi nosila ime prvog srpskog arhiepiskopa.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Poslednji ispraćaj Maise i Meri Daoud okupio je porodicu, prijatelje i vernike u Hramu Svetog Porfirija u Gazi, dok je Jerusalimska patrijaršija uputila molitvu za pokoj njihovih duša i utehu najbližima.
Jedan od Sedamdesetorice nije pred rimskom vlašću branio samo sebe, već je sastavio odbranu hrišćanske vere i zatražio da se vernici ne gone bez stvarne krivice.