Detaljan plan kretanja litije od Vaznesenjskog hrama do Hrama Svetog Save, uz privremene obustave i izmene u saobraćaju, uz očekivano prisustvo velikog broja učesnika i prolazak kroz najprometnije gradske ulice.
Beograd će i ove godine na Spasovdan, praznik Vaznesenja Gospodnjeg, biti mesto litijskog hoda kroz samo središte grada, od Vaznesenjskog hrama do Hrama Svetog Save. Uz duhovni značaj događaja, objavljena je i detaljna organizacija trase, kao i privremene izmene u režimu saobraćaja koje će važiti tokom prolaska povorke.
Na konferenciji za medije protojerej Đorđe Stojisavljević saopštio je tok kretanja litije i naglasio da se zadržava već ustaljena gradska ruta.
- Litija će, kao i prethodnih godina, krenuti iz hrama Vaznesenja Gospodnjeg, iz Kneza Miloša, nastaviće Ulicom Kralja Milana, potom će se kretati kružnim tokom desnom stranom Slavije, zatim Bulevarom oslobođenja do Svetosavskog platoa, a preko Karađorđevog parka stići do zapadnog ulaza u Hram Svetog Save - naveo je otac Đorđe.
On je posebno istakao da će patrijarh Porfirije lično iz Vaznesenjskog hrama preneti veliku svetinju, Pojas Presvete Bogorodice pod baldahin - "nebo", koje će biti postavljeno na raskrsnici ulica Kneza Miloša i Kralja Milana. Od tog mesta litija započinje svoje kretanje, u svečanom poretku i jasno uređenoj liturgijskoj strukturi.
Foto: SPC
Patrijarh Porfirije će lično iz Vaznesenjskog hrama preneti Pojas Presvete Bogorodice pod baldahin - "nebo", koje će biti postavljeno na raskrsnici ulica Kneza Miloša i Kralja Milana
U povorci će, kako je navedeno, učestvovati arhijereji, sveštenici i đakoni, ali i pripadnici Garde Vojske Srbije, vojni kadeti, učenici Vojne gimnazije, članovi kulturno-umetničkih društava, bogoslovi, orkestar policije, horovi, predstavnici institucija, gosti i verni narod.
Zbog prolaska litije, gradski prevoz biće privremeno prilagođen. Prema saopštenju GSP Beograd, pojedine linije biće obustavljene u periodu od 18.00 do 19.45 časova na trasama kojima se kreće povorka.
Litija će prolaziti ulicama Kralja Milana, preko Trga Slavija, zatim Bulevarom oslobođenja do Hrama Svetog Save, uz stalnu asistenciju saobraćajne policije. Vozila javnog prevoza, u zavisnosti od trenutne situacije na terenu, biće zadržavana na presečnim tačkama dok se ne uspostavi redovan režim saobraćaja.
Potpuna obustava saobraćaja planirana je od 16.00 do 19.00 časova u Ulici Admirala Geprata, na potezu od Balkanske do Kneza Miloša, kao i u Dobrinjskoj ulici, kako bi se omogućilo formiranje i bezbedan početak litije.
Formiranje povorke počinje u 18.00 časova u Ulici Kralja Milana, odakle će litija krenuti ka Hramu Svetog Save, u svečanom i jasno uređenom poretku.
Ovogodišnja Spasovdanska litija tako ponovo oblikuje ritam grada na nekoliko sati, spajajući liturgijski poredak, prisustvo brojnih učesnika i privremenu promenu svakodnevice prestonice kroz njen najprometniji deo.
Čudotvorni pojas svečano je dočekan u porti Vaznesenjske crkve u Beogradu, uz najviše crkvene počasti i more vernika koje je ispunilo centar prestonice.
Zašto se u jednom tekstu Svetog pisma govori o trenutnom uznesenju, a u drugom o četrdeset dana, i kako je Luka od ovog događaja oblikovao jednu od najvažnijih teoloških priča hrišćanstva.
Praznik Svetog Jovana Bogoslova, koji se svake godine obeležava 21. maja, ove godine poklopio se sa Spasovdanom, velikim pokretnim praznikom i jednim od 12 najvećih hrišćanskih praznika, pa danas mnogi vernici istovremeno slave dve slave.
Ova velika svetinja, donesena sa Svete Gore od strane hilandarskih monaha predvođenih visokoprepodobnim igumanom Metodijem, naišla je na veličanstven prijem kod vernog naroda sa gotovo svih krajeva regije.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.
Iz srpske svetinje ukazuju na razliku između prvobitnih navoda o šest srušenih objekata i podataka sa terena o najmanje devet porušenih kuća, uz salu Svete Trojice koja je godinama bila mesto okupljanja meštana.
Sabrat Osovice upokojio se svega nekoliko sati nakon što je služio Svetu božanstvenu liturgiju, a njegov monaški i sveštenički put bio je neraskidivo vezan za ovu svetinju.
U vatrenoj stihiji na Vračaru dugogodišnji upravnik Patrijaršijskog dvora zadobio je opekotine na oko 30 odsto tela i teško oštećenje pluća usled udisanja dima
Nakon smrti patrijarha Aleksandra, verni narod je birao njegovog naslednika, a na njegovom mestu želeo je da vidi upravo Pavla, poznatog po vrlinama i pravoslavnom ispovedanju vere.
I pored vere u vaskrsenje i život posle smrti, mnogi ljudi se plaše trenutka kada će morati da napuste ovaj svet, ali po svoj prilici, za to nemaju razloga.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Od dolaska svetinje iz manastira Vatoped do litije i poklonjenja u Hramu Svetog Save - poznat je raspored događaja, kao i način na koji će vernici moći da priđu i dobiju blagoslov tokom njenog višednevnog boravka u prestonici.
Od Vaznesenjske crkve do Hrama Svetog Save slivala se nepregledna reka vernog naroda, dok je jedna od najvećih svetinja pravoslavlja prvi put posle više vekova proneta ulicama prestonice.
Sabranost i snažan duhovni prizor obeležili su jutarnje okupljanje, uz dolazak vernika iz svih krajeva grada i atmosferu koja je ispunila hram i njegovu portu.
Čudotvorna relikvija ispraćena je iz luke manastira Vatopeda, a u prestonicu dolazi u pratnji igumana Jefrema i svetogorske bratije, dok se u Vaznesenjskoj crkvi očekuje svečani doček i dolazak hiljada vernika.
Ova velika svetinja, donesena sa Svete Gore od strane hilandarskih monaha predvođenih visokoprepodobnim igumanom Metodijem, naišla je na veličanstven prijem kod vernog naroda sa gotovo svih krajeva regije.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Ova velika svetinja, donesena sa Svete Gore od strane hilandarskih monaha predvođenih visokoprepodobnim igumanom Metodijem, naišla je na veličanstven prijem kod vernog naroda sa gotovo svih krajeva regije.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.