Odluka da krsno znamenje ponese učenik Matematičke gimnazije Andrej Drobnjaković, višestruki osvajač međunarodnih medalja na najvećim svetskim naučnim takmičenjima, izazvala je veliko interesovanje javnosti u Srbiji.
Na Spasovdanskoj litiji u Beogradu ove godine na njenom čelu biće mladić čije se ime već godinama vezuje za izuzetne uspehe u nauci, ali i za tiho i dosledno svedočenje o radu, znanju i disciplini. Među ikonama, Jevanđeljem i Pojasom Presvete Bogorodice, koji će biti nošeni ulicama prestonice, Časni krst biće poveren učeniku Matematičke gimnazije u Beogradu - Andrej Drobnjaković.
Ovu odluku je na konferenciji za medije saopštio protojerej Đorđe Stojisavljević, šef Kabineta patrijarha srpskog, ističući značaj i simboliku ovog događaja:
- U središnjem poretku, ispred samog Pojasa Presvete Bogorodice, nalaziće se sveto Jevanđelje, ikona Presvete Bogorodice koja drži Časni pojas, specijalno naslikana od naših umetnika za ovu priliku, zatim ikona Vaznesenja Gospodnjeg, slave grada Beograda, dok će na čelu litije Časni krst nositi Andrej Drobnjaković, učenik Matematičke gimnazije, višestruko nagrađivan na takmičenjima širom sveta - rekao je protojerej Đorđe Stojisavljević.
Mladi talenat koji prevazilazi školske granice
Ovim izborom u prvi plan dolazi mladić čije ime odavno prevazilazi granice školskih učionica i takmičarskih sala. Andrej Drobnjaković je učenik četvrtog razreda Matematičke gimnazije u Beogradu i, kako se često ističe, jedan od najistaknutijih mladih talenata u Srbiji.
Njegov put obeležen je nizom priznanja koja se iz godine u godinu ređaju kao potvrda izuzetnog rada i istrajnosti. Još kao osnovac dobio je Svetosavsku nagradu za izuzetno postignut uspeh, a u prošloj godini na tri naučne olimpijade osvojio je šest zlatnih i jednu srebrnu medalju. Za te rezultate dodeljena mu je i Zlatna medalja za zasluge na Sretenje.
Singapur, Prag i niz zlatnih medalja
Posebnu pažnju javnosti privukao je trenutak kada je na naučnoj olimpijadi u Singapuru osvojio pet zlatnih medalja u jednom danu. Taj rezultat svrstao ga je među najuspešnije mlade takmičare tog nivoa.
Ovogodišnji niz uspeha nastavio je osvajanjem zlatne medalje iz fizike u Pragu, čime je dodatno potvrdio kontinuitet svojih rezultata i visok nivo znanja.
- Kada uđete u salu, sa hiljadama ljudi koji svi žele to prvo mesto koliko i vi, iako se čini da je taj osećaj kod nekih manji nego kod nas koji ga osvojimo, to je sasvim drugačiji doživljaj. Tada dobijete neku posebnu snagu kada shvatite gde se nalazite, među takvim ljudima. A posebno kada stanete na podijum i primite nagradu, to postaje potvrda celog tog rada - rekao je ranije Andrej Drobnjaković za RTS.
Matematička gimnazija
Andrej Drobnjaković
Na dodelu Zlatne medalje za zasluge na Sretenje nije uspeo da stigne, jer je u tom trenutku učestvovao na takmičenju u Pragu, gde je osvojio još jedno zlato.
Poruka mladog naučnika i šira slika njegovog puta
- Velika mi je čast što sam nosilac te zlatne medalje. To je još jedan u nizu velikih uspeha koje sam ostvario ovih godina, i zaista mi znači što je država prepoznala moj rad, trud i želju da promovišem nauku i podstičem mlade da se njome bave. To su ljudi koji će graditi sutrašnjicu i važno je da budu svesni koliko nam nauka pomaže u svakodnevnom životu i da ona nije samo skup dosadnih zadataka ili računa - rekao je Andrej Drobnjaković, naglašavajući važnost nauke i podsticanja mladih da se njome bave.
Njegov uspeh ne završava se na jednoj oblasti. Iako je prepoznat kao izuzetan talenat u prirodnim naukama, ističe se i u društvenim disciplinama. Prošle godine boravio je u Briselu, gde je predstavio svoj esej o budućnosti obrazovanja.
Matematička gimnazija, škola iz koje dolazi, već decenijama važi za instituciju koja oblikuje najuspešnije mlade ljude, ali i sredinu u kojoj se talenat ne posmatra kao kraj, već kao početak ozbiljnog naučnog puta.
Spasovdanska litija kao spoj tradicije i savremenog trenutka
Spasovdanska litija, koja Beogradom prolazi kao molitveni hod u čast Vaznesenja Gospodnjeg, ove godine dobija dodatnu simboliku u liku mladog nosioca Časnog krsta. U poretku ikona i tišini koraka, ime Andrej Drobnjaković postaje deo šire priče u kojoj se susreću nauka, tradicija i osećaj odgovornosti prema budućnosti.
Za samo nekoliko nedelja smenjuju se Đurđevdan, Markovdan, Vasilije Ostroški, Spasovdan i niz drugih praznika, uz retka liturgijska poklapanja i gust raspored koji će mnogim porodicama promeniti uobičajene navike.
Pojas Presvete Bogorodice sutra će predvoditi Spasovdansku litiju, a vrata Vaznesenjske crkve i Hrama Svetog Save ostaće otvorena cele noći za vernike koji žele da se poklone ovoj velikoj svetinji.
Čudotvorna relikvija ispraćena je iz luke manastira Vatopeda, a u prestonicu dolazi u pratnji igumana Jefrema i svetogorske bratije, dok se u Vaznesenjskoj crkvi očekuje svečani doček i dolazak hiljada vernika.
I pored vere u vaskrsenje i život posle smrti, mnogi ljudi se plaše trenutka kada će morati da napuste ovaj svet, ali po svoj prilici, za to nemaju razloga.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
I pored vere u vaskrsenje i život posle smrti, mnogi ljudi se plaše trenutka kada će morati da napuste ovaj svet, ali po svoj prilici, za to nemaju razloga.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Ova velika svetinja, donesena sa Svete Gore od strane hilandarskih monaha predvođenih visokoprepodobnim igumanom Metodijem, naišla je na veličanstven prijem kod vernog naroda sa gotovo svih krajeva regije.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Od Vaznesenjske crkve do Hrama Svetog Save slivala se nepregledna reka vernog naroda, dok je jedna od najvećih svetinja pravoslavlja prvi put posle više vekova proneta ulicama prestonice.
Sabranost i snažan duhovni prizor obeležili su jutarnje okupljanje, uz dolazak vernika iz svih krajeva grada i atmosferu koja je ispunila hram i njegovu portu.
Detaljan plan kretanja litije od Vaznesenjskog hrama do Hrama Svetog Save, uz privremene obustave i izmene u saobraćaju, uz očekivano prisustvo velikog broja učesnika i prolazak kroz najprometnije gradske ulice.
I pored vere u vaskrsenje i život posle smrti, mnogi ljudi se plaše trenutka kada će morati da napuste ovaj svet, ali po svoj prilici, za to nemaju razloga.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Ova velika svetinja, donesena sa Svete Gore od strane hilandarskih monaha predvođenih visokoprepodobnim igumanom Metodijem, naišla je na veličanstven prijem kod vernog naroda sa gotovo svih krajeva regije.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.