ŠTA JE "MALA SLAVA" I MOŽE LI ONA DA ZAMENI KRSNU SLAVU?! Otac Dejan o nedoumici koja naročito muči i zbunjuje mlađu generaciju!
Preslava se u praksi slavi jednostavnije od krsne slave, naglasio je otac Dejan.
Otac Joil Bulatović bio je izričit u stavu da je bolje slavu ne obeležavati nego je pretvoriti u nešto što nema veze sa njenim pravim značenjem.
U toku je period krsnih slava, jednog od najvažnijih porodičnih praznika u srpskom pravoslavnom narodu, koji se vekovima prenosi sa kolena na koleno.
Krsna slava nije samo okupljanje porodice i prijatelja oko svečane trpeze, već mnogo više od toga - ona predstavlja duhovnu vezu sa precima, dan posvećen svetitelju zaštitniku doma i svedočanstvo pripadnosti pravoslavnoj veri.
Iako se slava obeležava u gotovo svakom delu Srbije, običaji se razlikuju od kraja do kraja. Negde se posebna pažnja posvećuje načinu pripreme slavske trpeze, negde redosledu gostiju, dok se u pojedinim porodicama i dalje čuvaju stari običaji koji se prenose generacijama. Ipak, suština slave ne bi trebalo da se izgubi u spremanju hrane, velikom broju zvanica i višednevnim proslavama.

Upravo na to upozoravao je otac Joil Bulatović, koji je govorio o pravilima kojih bi pravoslavni vernici trebalo da se pridržavaju prilikom obeležavanja krsne slave.
Kako je isticao, malo ljudi zna, a još manje njih praktikuje, da bi na dan porodičnog svetitelja trebalo otići na ispovest, ukoliko čovek ima nešto na savesti, i pričestiti se.
Otac Joil Bulatović bio je izričit u stavu da je bolje slavu ne obeležavati nego je pretvoriti u nešto što nema veze sa njenim pravim značenjem.
Ovo su crkvena pravila koja je otac Joil Bulatović izdvojio, kako bi trebalo proslaviti krsnu slavu:
Bonus video
Preslava se u praksi slavi jednostavnije od krsne slave, naglasio je otac Dejan. Obeležavanje svetitelja zaštitnika porodice kroz vekove je sačuvalo svoje mesto u životu srpskih porodica, ali su se uz molitvu, slavski kolač i sveću razvili i brojni narodni običaji koji nisu deo crkvenog učenja Slavski kolač nije obična pogača, naglašava sveštenik. Među datumima koje pravoslavni vernici treba da zapamte nalaze se i neke od najpoznatijih srpskih slava, a kraj meseca donosi početak Božićnog posta, zbog čega će poslednja novembarska slavska trpeza biti posna. Budi deo Religija.rs zajednice.
ŠTA JE "MALA SLAVA" I MOŽE LI ONA DA ZAMENI KRSNU SLAVU?! Otac Dejan o nedoumici koja naročito muči i zbunjuje mlađu generaciju!
KRSNA SLAVA U RASKORAKU IZMEĐU VERSKOG ČINA I NARODNIH VEROVANJA: Crkva i običaji, 1. deo
SAMO OVAKO SE PRAVI SLAVSKI KOLAČ, SVE OSTALO JE BEZ DUŠE I BLAGOSLOVA: Sveštenik Dejan Krstić upozorio vernike pred početak sezone krsnih slava
U NOVEMBRU NAS ČEKA DEVET KRSNIH SLAVA: Evo kada se proslavljaju Mitrovdan, Aranđelovdan, Đurđic, Mratindan i ostali praznici
Otac Joil Bulatović bio je izričit u stavu da je bolje slavu ne obeležavati nego je pretvoriti u nešto što nema veze sa njenim pravim značenjem.
Đurđic se obeležava kao uspomena na prenos moštiju Svetog Georgija iz Nikomidije u Lidu Palestinsku.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Greh nije samo ono što je kažnjivo pred zakonom ili što izaziva osudu okoline.
Njihovo stradanje postalo je svedočanstvo vere i za one koji su do tada progonili hrišćane.
Prema hrišćanskom učenju, čovek je pozvan da čuva svoj jezik od zlih reči, osude i proklinjanja, a roditeljska ljubav ne bi trebalo da se pretvori u ponižavanje i osuđivanje deteta.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Priprema se bez komplikovanih postupaka, a najvažniji korak dolazi kada se izvadi iz rerne i prelije mirisnom mešavinom peršuna, ulja i belog luka.
Greh nije samo ono što je kažnjivo pred zakonom ili što izaziva osudu okoline.
Kada se kolač podeli, gost deo iz leve ruke spušta na sto, pored sveće i žita, dok četvrtinu koju drži u desnoj ruci podiže i predaje domaćici.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Otac Goran Panjkov objasnio je da takvo tumačenje nema nikakvo uporište u crkvenom učenju.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Greh nije samo ono što je kažnjivo pred zakonom ili što izaziva osudu okoline.
Prema hrišćanskom učenju, čovek je pozvan da čuva svoj jezik od zlih reči, osude i proklinjanja, a roditeljska ljubav ne bi trebalo da se pretvori u ponižavanje i osuđivanje deteta.
Njihovo ime posebno se spominje kada se neko suoči sa bolešću, bolom, strahom ili neizvesnošću.
Otac Joil Bulatović bio je izričit u stavu da je bolje slavu ne obeležavati nego je pretvoriti u nešto što nema veze sa njenim pravim značenjem.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Greh nije samo ono što je kažnjivo pred zakonom ili što izaziva osudu okoline.
Njihovo stradanje postalo je svedočanstvo vere i za one koji su do tada progonili hrišćane.
Kađenje je blagosiljanje i osvećenje prostora, a ne obaveza da se svaki kvadratni metar kuće na isti način kadi, objasnio je sveštenik.
Sveti oci upozoravali su da se čovek ne sme vezivati za rđave pomisli niti im pridavati preveliku pažnju, već da treba da se okrene molitvi i veri.
U pravoslavnom učenju reč ima posebnu težinu, a od čoveka se očekuje da je koristi za dobro, a ne za povređivanje drugih.