Duhovna riznica 16.11.2026 | 08:30

Ovo gotovo niko ne radi na dan krsne slave, a trebalo bi: Otac Joil o velikoj grešci ljudi zbog koje slava gubi smisao

Ovo gotovo niko ne radi na dan krsne slave, a trebalo bi: Otac Joil o velikoj grešci ljudi zbog koje slava gubi smisao
Chat GPT/M.M.

Otac Joil Bulatović bio je izričit u stavu da je bolje slavu ne obeležavati nego je pretvoriti u nešto što nema veze sa njenim pravim značenjem.

U toku je period krsnih slava, jednog od najvažnijih porodičnih praznika u srpskom pravoslavnom narodu, koji se vekovima prenosi sa kolena na koleno.

Krsna slava nije samo okupljanje porodice i prijatelja oko svečane trpeze, već mnogo više od toga - ona predstavlja duhovnu vezu sa precima, dan posvećen svetitelju zaštitniku doma i svedočanstvo pripadnosti pravoslavnoj veri.

Iako se slava obeležava u gotovo svakom delu Srbije, običaji se razlikuju od kraja do kraja. Negde se posebna pažnja posvećuje načinu pripreme slavske trpeze, negde redosledu gostiju, dok se u pojedinim porodicama i dalje čuvaju stari običaji koji se prenose generacijama. Ipak, suština slave ne bi trebalo da se izgubi u spremanju hrane, velikom broju zvanica i višednevnim proslavama.

Foto: Magnific
Na dan krsne slave trebalo bi se pričestiti

 

Upravo na to upozoravao je otac Joil Bulatović, koji je govorio o pravilima kojih bi pravoslavni vernici trebalo da se pridržavaju prilikom obeležavanja krsne slave.

Kako je isticao, malo ljudi zna, a još manje njih praktikuje, da bi na dan porodičnog svetitelja trebalo otići na ispovest, ukoliko čovek ima nešto na savesti, i pričestiti se.

Otac Joil Bulatović bio je izričit u stavu da je bolje slavu ne obeležavati nego je pretvoriti u nešto što nema veze sa njenim pravim značenjem.

Ovo su crkvena pravila koja je otac Joil Bulatović izdvojio, kako bi trebalo proslaviti krsnu slavu:

Facebook
Otac Joil je govorio da je bolje ne slaviti nego to nakaradno raditi

 

  • Slavski kolač i žito treba prekaditi u crkvi, gde sveštenik treba i da preseče kolač
  • Porodica bi na dan slave trebalo da ode na ispovest, ukoliko ima nešto na savesti, i da se pričesti.
  • Goste treba pozivati svake godine, jer se može dogoditi da domaćin naredne godine više ne bude u prilici da ugosti iste ljude ili isti broj zvanica. Gosti treba da budu pobožni i pristojni, a broj pozvanih skroman, nikako prevelik
  • Za slavskom trpezom trebalo bi voditi duhovne razgovore, pevati duhovne pesme i troparе posvećene svetitelju koji se slavi, Gospodu i Bogorodici
  • Kandilo i slavska sveća treba da gore tokom celog dana slave
  • Domaćin treba sam da dvori goste, jer je to izraz poštovanja prema svetitelju i ljudima koji su došli da zajedno obeleže praznik
  • Ne treba preterivati sa jelom, a pijanstvo, pušenje, psovke, političke rasprave, razgovori o sportu i druge isprazne priče nemaju mesta na slavi
  • Goste ne treba primati u kasnim noćnim satima
  • Slava se obeležava samo na dan svetitelja. Drugi i treći dan posvećeni su drugim svetiteljima i ne bi trebalo produžavati slavlje kao da je reč o istom prazniku
  • Prijatelji, kolege i drugari mogu se ugostiti nekog drugog dana u godini, pa čak i kum ukoliko nije u mogućnosti da dođe baš na dan krsne slave

Bonus video