ŠTA UČINITI DA VAM BOG POKAŽE PRAVI PUT KAD SE NAĐETE U DILEMI?Jerej Georgije kaže da je ovo jedini sigurni način
U pravoslavnom hrišćanstvu molitva nije samo traženje pomoći i ostvarenja ličnih želja, već i nastojanje da se prepozna volja Božija.
Njihovo ime posebno se spominje kada se neko suoči sa bolešću, bolom, strahom ili neizvesnošću.
Srpska pravoslavna crkva i vernici 14. novembra proslavljaju praznik Svetih Vrača, besrebrenika i čudotvoraca Kozme i Damjana, svetitelja koji se vekovima poštuju kao zaštitnici bolesnih i svih koji prolaze kroz teške životne trenutke.
Sveti Kozma i Damjan bili su rođena braća, lekari koji su, prema crkvenom predanju, isceljivali ljude snagom Božjom, ne tražeći zauzvrat nikakvu nagradu. Upravo zbog toga nazvani su besrebrenicima, jer su svoj dar lečenja koristili isključivo iz ljubavi prema bližnjima i veri u Hrista.
Njihovo ime posebno se spominje kada se neko suoči sa bolešću, bolom, strahom ili neizvesnošću. Vernici im se mole za ozdravljenje, duševni mir, zaštitu od nevolja i snagu da izdrže iskušenja koja život donosi.

Na današnji praznik mnogi se zato obraćaju Svetim Vračima posebnom molitvom, tražeći njihov zagovor pred Gospodom. U njoj se ne traži samo telesno zdravlje, već i oproštaj grehova, izbavljenje od patnje, mirna duša i pomoć na putu spasenja.
Molitva svetim besrebrenicima i čudotvorcima Kozmi i Damjanu
"K vama, sveti besrebrenici i čudotvorci Kozmo i Damjane, kao brzim pomoćnicima i toplim molitvenicima za spasenje naše, kolena preklonivši, pritičemo i, klanjajući se, usrdno vapimo: ne prezrite moljenja nas grešnih i nemoćnih, koji smo u mnoga bezakonja zapali i svakoga dana i časa sagrešujemo. Umolite Gospoda da nama, nedostojnim slugama Svojim, podari velika i obilna milosrđa Svoja.
Izbavite nas od svake patnje i bolesti, jer ste od Gospoda i Spasa našega Isusa Hrista primili izobilnu blagodat isceljenja, radi čvrste vere, besplatnog lečenja i mučeničke končine vaše. Uslišite nas koji se molimo i bogougodnim posredništvom vašim izmolite kod Hrista Boga pravoslavnim upraviteljima zdravlje, blagostanje, spasenje, pobedu nad neprijateljima i blagoslov Božji.
Opet se klanjajući, usrdno molimo da nam od Gospoda isprosite sve što je od koristi u ovom privremenom životu, a posebno što je potrebno za večno spasenje, da se udostojimo da molitvama vašim dobijemo hrišćanski kraj, bez bolesti, nepostidan, miran, i da se izbavimo od prevara đavolskih i večnih muka, da naslednici bezgraničnog i blaženog Carstva Nebeskog budemo.
A vi, ugodnici Božji, ne prestajte da se molite za one koji vam sa verom pristupaju; čak i ako, po mnoštvu grehova svojih, nismo dostojni milosrđa vašeg, budući istinski podražavaoci čovekoljublja Božjeg, učinite da donesemo rod dostojan pokajanja i u večni pokoj stignemo, hvaleći i blagosiljajući divnog u svetima Svojim Gospoda i Boga i Spasa našega Isusa Hrista i Prečistu Majku Njegovu, i vašu toplu zaštitu, sada i uvek i u vekove vekova. Amin.”
Bonus video
U pravoslavnom hrišćanstvu molitva nije samo traženje pomoći i ostvarenja ličnih želja, već i nastojanje da se prepozna volja Božija.
Božija dobrota i oproštaj ne znače da čovek neće snositi posledice svojih postupaka.
Molitva nije rezervisana samo za trenutke velike nevolje, bolesti ili straha, već predstavlja važan deo svakodnevnog života hrišćanina.
Kađenje je blagosiljanje i osvećenje prostora, a ne obaveza da se svaki kvadratni metar kuće na isti način kadi, objasnio je sveštenik.
Budi deo Religija.rs zajednice.
Njihovo ime posebno se spominje kada se neko suoči sa bolešću, bolom, strahom ili neizvesnošću.
Kada se kolač podeli, gost deo iz leve ruke spušta na sto, pored sveće i žita, dok četvrtinu koju drži u desnoj ruci podiže i predaje domaćici.
Poznati kao besrebrenici i čudotvorci, lečili su bolesne ne tražeći zauzvrat novac niti bilo kakvu nagradu, zbog čega su dobili ime bezmezdni lekari.
Hrišćansko učenje poziva čoveka da se čuva mržnje i osvete, jer zlopamćenje ne donosi mir duši, već je još više opterećuje.
Broj 13 u pojedinim predanjima povezuje se sa Tajnom večerom, na kojoj je, prema hrišćanskom predanju, bilo 13 učesnika, dok se petak dovodi u vezu sa danom Hristovog stradanja.
Pojedini među njima postali su episkopi i revnosno brinuli o poverenim hrišćanskim zajednicama, dok su neki za svoju veru podneli mučeničku smrt.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Priprema se bez komplikovanih postupaka, a najvažniji korak dolazi kada se izvadi iz rerne i prelije mirisnom mešavinom peršuna, ulja i belog luka.
Svetogorski starac Emilijan Simonopetrit u jednoj svojoj pouci nudi drugačiji pogled na bolest i objašnjava kako i najteže iskušenje može postati prilika za duhovni rast.
Bratstvo Sabornog hrama poziva vernike na večernje bogosluženje 18. septembra, uoči praznika Čuda Svetog arhangela Mihaila u Honi, dok će sutradan biti služena sveta liturgija.
Sveti Filotej Zervakos tvrdio da je svaki roditelj treba da "zakrsti" svoje dete kad ga opterećuju zdravstvene tegobe.
Reči ruskog duhovnika ne govore o odricanju od lekarske pomoći, već o promeni koja mora da počne od samog čoveka, uz molitvu i spremnost da se napusti ono što dušu sve dublje vezuje za greh.
Kada se kolač podeli, gost deo iz leve ruke spušta na sto, pored sveće i žita, dok četvrtinu koju drži u desnoj ruci podiže i predaje domaćici.
Hrišćansko učenje poziva čoveka da se čuva mržnje i osvete, jer zlopamćenje ne donosi mir duši, već je još više opterećuje.
Broj 13 u pojedinim predanjima povezuje se sa Tajnom večerom, na kojoj je, prema hrišćanskom predanju, bilo 13 učesnika, dok se petak dovodi u vezu sa danom Hristovog stradanja.
Posebna opasnost leži u tome što čovek često ne primećuje koliko je nekoj strasti dozvolio da ovlada njime.
Njihovo ime posebno se spominje kada se neko suoči sa bolešću, bolom, strahom ili neizvesnošću.
Kada se kolač podeli, gost deo iz leve ruke spušta na sto, pored sveće i žita, dok četvrtinu koju drži u desnoj ruci podiže i predaje domaćici.
Hrišćansko učenje poziva čoveka da se čuva mržnje i osvete, jer zlopamćenje ne donosi mir duši, već je još više opterećuje.
Pojedini među njima postali su episkopi i revnosno brinuli o poverenim hrišćanskim zajednicama, dok su neki za svoju veru podneli mučeničku smrt.
Celivanje pokojnika je duboko ukorenjen hrišćanski, pre svega pravoslavni, običaj koji simbolizuje poslednji pozdrav, izraz ljubavi, opraštanja i vere u večni život i vaskrsenje.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.
Sveštenik podseća da Bog nije ograničen stranama sveta i da mu se čovek može moliti bilo gde.