Sveti apostol Toma, koji se obeležava 19. oktobra, u mnogim srpskim domovima proslavlja se kao krsna slava, a uz slavski kolač, žito i sveću, važan deo tradicije predstavljaju i običaji dočekivanja gostiju i rasporeda sedenja za stolom.
Krsna slava u srpskoj pravoslavnoj tradiciji nije samo svečani ručak, već porodični praznik koji okuplja rodbinu, prijatelje i kumove.
Posebno mesto u slavskim običajima imaju gostoprimstvo, poštovanje prema starijima i način na koji domaćin dočekuje one koji dolaze da čestitaju praznik. Prema običajima opisanim na sajtu Svetosavlje, i sam susret domaćina i gostiju ima ustaljen red.
Kako domaćin dočekuje goste na slavi
Prema običaju opisanom na sajtu Svetosavlje, domaćin goste dočekuje pred kućom ili na pragu svog doma, svečano obučen i raspoložen.
Gostima se upućuju reči dobrodošlice, dok oni domaćinu čestitaju krsnu slavu.
AI Gemini
Domaćin dočekuje goste na vratima
- Najsvečanije obučen i svečarski raspoložen, domaćin goste dočekuje rečima: "Dobro došli!" Gosti čestitaju slavu rečima: "Srećna slava domaćine, tebi i tvom domu i tvojim ukućanima, mnogo godina u zdravlju i veselju".
Domaćin im, kako je navedeno, na to odgovara: "Hvala dobro došli i vama neka Bog i … (kaže ime slave) pomognu da dosta godina dolazite, i da slavimo u zdravlju i veselju.
Gosti ulaze u kuću, i po stareštvu sedaju za sto gde se obavlja slavski ručak, ili u neku drugu prostoriju gde sede do početka ručka.
Za slavskom trpezom poštuje se "stareštvo"
Foto: Gemini
Za slavskom trpezom se sedi po stareštvu
Izraz da gosti po starešinstvu (stareštvu) sedaju za sto znači da se raspored sedenja određuje prema godinama života, društvenom statusu, ugledu ili porodičnoj hijerarhiji.
U tradicionalnoj kulturi i bontonu, ovo pravilo iskazuje poštovanje prema starijima i najvažnijim gostima. Evo kako to izgleda u praksi:
Najstariji ili najugledniji gosti sedaju prvi: Njima pripadaju počasna mesta na čelu stola ili na sredini stola (ako je sto duguljast).
Domaćini i počasni gosti: Domaćin obično sedi na čelu stola, a najstariji ili najvažniji gost (npr. deda, kum, gost koji je došao izdaleka) seda sa njegove desne strane.
Mlađi sedaju na kraju: Kako se ide ka krajevima stola ili dalje od čelnih pozicija, mesta zauzimaju mlađi članovi porodice ili mlađi gosti.
Poštovanje važnije
Sedenje po stareštvu predstavlja deo tradicionalnog bontona kojim se iskazuje poštovanje prema godinama, iskustvu i porodičnoj hijerarhiji. Ipak, raspored mesta može se razlikovati od doma do doma, u skladu sa prostorom, brojem gostiju i porodičnim navikama.
Na slavi je domaćin taj koji dočekuje goste, poziva ih za trpezu i nastoji da se svi osećaju dobrodošlo. Gosti, sa svoje strane, poštuju domaćina, čestitaju praznik i uvažavaju starije.
Tako se običaji dočekivanja i sedenja za slavskom trpezom prenose sa generacije na generaciju, kao deo srpske porodične tradicije i kulture gostoprimstva.
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
Ruski svetitelj, oslanjajući se na reči Svetog Vasilija Velikog, otkriva zašto nam je Bog dao slobodu da biramo između dobra i onoga što nas udaljava od Njega.
Peticija je predata crnogorskim državnim zvaničnicima, dok istorijski navodi i pismo mitropolita Amfilohija svedoče o starom hramu Svete Trojice i litijskoj tradiciji koja je vekovima okupljala vernike na vrhu Rumije.
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Filipa, đakona, po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog velikomučenika Aretu. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Antonija Mariju Klareta, dok Jevreji proslavljaju Šabat, a muslimani nemaju veći praznik.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
Jerej Hrama Svetog Ilije u Mirijevu objašnjava zašto su vera i praštanje važniji od raskošne trpeze i velikih troškova i kako porodično okupljanje može da pomiri i one koji godinama ne razgovaraju.
Od Začeća Svetog Jovana Preteče do Svetog Luke, porodični praznici nižu se tokom celog meseca, a jedan od najpoznatijih datuma ove godine pada u sredu i obeležava se uz post na ulju.
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
Jerej Hrama Svetog Ilije u Mirijevu objašnjava zašto su vera i praštanje važniji od raskošne trpeze i velikih troškova i kako porodično okupljanje može da pomiri i one koji godinama ne razgovaraju.