Printscreen/Youtube/misionarljubaviDomaćin ne sme da goste dočekuje u kući
Sveća, kolač i žito pripremaju se kao i obično, ističe Đurđević.
Krsna slava predstavlja jedinstven i duboko ukorenjen običaj Srpske pravoslavne crkve i srpskog naroda. Ona je porodični praznik kojim se obeležava dan svetitelja zaštitnika doma, prenosi se sa kolena na koleno i simbolizuje kontinuitet vere, identiteta i zajedništva porodice.
Za pravoslavne vernike je duhovni čin zahvalnosti Bogu i sećanja na krštenje predaka.
Posebno pitanje koje se često postavlja jeste da li se krsna slava obeležava u slučaju smrti bliskog srodnika.
Prema učenju Crkve, slava se ne prekida ni tada, jer ona nije praznik veselja, već molitveni dan.
Schutterstock
Sveća, kolač i žito pripremaju se uvek za slavu, pa i kad se upokoji bliski član porodice
Teolog Aleksandar Đurđević ističe da bi obeležavanje kad umre blizak član trebalo prilagoditi novonastalnoj situaciji, ali nikako prekidati, jer time jedna porodica pokazuje ljubav, veru, nadu i poverenje u Gospoda.
- Krsna slava je duboko ukorenjen porodični praznik koji se proslavlja čak i u teškim situacijama kao što je smrt bliskog člana porodice. Ako se bliska osoba upokoji neposredno pre slave, obeležavanje slave se ne prekida, ali se prilagođava situaciji - kaže on i objašnjava:
Republika
Teolog Aleksandar Đurđević
- Umesto uobičajenog slavlja, slava se proslavlja skromnije, sa manje gostiju ili pak, samo u krugu porodice, bez muzike i veselja. Kad malo bolje razmislimo, slava i treba da bude terevenka. Najvažnije je rezanje slavskog kolača, a sve ostalo je stvar volje i mogućnosti. Dakle, spremanje slave, zvanje gostiju i veselje nisu preduslovi da bi se jedna slava proslavila kako treba. Na dan slave treba da odemo u crkvu, a sveštenik će upokojenog pomenuti na proskomidiji. Sveća, kolač i žito pripremaju se kao i obično.
Liturgija, reči patrijarha Porfirija i prisustvo verskih lidera i uglednih gostiju iz zemlje i inostranstva učinili su da se porodični praznik pretvori u događaj sa širim značenjem.
U snažnoj poruci povodom Nikoljdana, episkop bihaćko-petrovački i rmanjski podseća da voštanica nije samo znak radosti, već tiha veza sa precima, opomena protiv zaborava i poziv na povratak korenima kroz veru koja se dokazuje delima.
U besedi na Nikoljdan, poglavar SPC podsetio je da se vera ne završava za slavskom trpezom, već počinje na liturgiji i potvrđuje svakodnevnim odnosom prema Bogu i bližnjem čoveku.
Vernica Natalija nasledila je ikonu "Smolenska Odigitrija", koja se u njenom domu čuva generacijama, ali se zbog troškova kod notara našla pred odlukom koja joj nije bila laka.
Ispod poda svetinje u Jerusalimu pronađeni su ostaci drevnog kamenoloma, uklesani grobovi i tragovi vrta, a svetogorski starac podseća na dublji smisao svetog znamenja koje je kroz vekove ostalo središte hrišćanske vere.
U prazničnoj besedi vladika Ilarion govorio o Krstu kao putokazu koji vraća Hristu, dok je poglavar Srpske pravoslavne crkve pozvao na dobro, vrlinu, žrtvu, darivanje i jedinstvo među ljudima.
Ono što je još poraznije jeste što se na slavama sve češće pojavljuju i scene koje sa hrišćanskom verom nemaju nikakve veze – čak ni sa osnovnim moralom.
Vernica Natalija nasledila je ikonu "Smolenska Odigitrija", koja se u njenom domu čuva generacijama, ali se zbog troškova kod notara našla pred odlukom koja joj nije bila laka.
Ispod poda svetinje u Jerusalimu pronađeni su ostaci drevnog kamenoloma, uklesani grobovi i tragovi vrta, a svetogorski starac podseća na dublji smisao svetog znamenja koje je kroz vekove ostalo središte hrišćanske vere.
Pouka svetogorskog starca govori o monahu koji je pokušao da se skloni pred napadima demona, ali i o onome što se od vernika traži u trenutku kada ga savladaju strah, nemir i osećaj nemoći.
U središtu je jerarh koji uzdiže Krst, ali pažnju privlače i dve carske ličnosti i dvojica đakona. Stručni izvori objašnjavaju šta predstavljaju i kako je nastala ova upečatljiva kompozicija.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
U središtu je jerarh koji uzdiže Krst, ali pažnju privlače i dve carske ličnosti i dvojica đakona. Stručni izvori objašnjavaju šta predstavljaju i kako je nastala ova upečatljiva kompozicija.
: U besedi za nedelju 17. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava šta takvo jedinstvo zaista znači i kako se čovek po blagodati Božjoj približava Gospodu kroz ljubav, poslušnost, dobrotu i žrtvu.