Printscreen/Youtube/misionarljubaviDomaćin ne sme da goste dočekuje u kući
Sveća, kolač i žito pripremaju se kao i obično, ističe Đurđević.
Krsna slava predstavlja jedinstven i duboko ukorenjen običaj Srpske pravoslavne crkve i srpskog naroda. Ona je porodični praznik kojim se obeležava dan svetitelja zaštitnika doma, prenosi se sa kolena na koleno i simbolizuje kontinuitet vere, identiteta i zajedništva porodice.
Za pravoslavne vernike je duhovni čin zahvalnosti Bogu i sećanja na krštenje predaka.
Posebno pitanje koje se često postavlja jeste da li se krsna slava obeležava u slučaju smrti bliskog srodnika.
Prema učenju Crkve, slava se ne prekida ni tada, jer ona nije praznik veselja, već molitveni dan.
Schutterstock
Sveća, kolač i žito pripremaju se uvek za slavu, pa i kad se upokoji bliski član porodice
Teolog Aleksandar Đurđević ističe da bi obeležavanje kad umre blizak član trebalo prilagoditi novonastalnoj situaciji, ali nikako prekidati, jer time jedna porodica pokazuje ljubav, veru, nadu i poverenje u Gospoda.
- Krsna slava je duboko ukorenjen porodični praznik koji se proslavlja čak i u teškim situacijama kao što je smrt bliskog člana porodice. Ako se bliska osoba upokoji neposredno pre slave, obeležavanje slave se ne prekida, ali se prilagođava situaciji - kaže on i objašnjava:
Republika
Teolog Aleksandar Đurđević
- Umesto uobičajenog slavlja, slava se proslavlja skromnije, sa manje gostiju ili pak, samo u krugu porodice, bez muzike i veselja. Kad malo bolje razmislimo, slava i treba da bude terevenka. Najvažnije je rezanje slavskog kolača, a sve ostalo je stvar volje i mogućnosti. Dakle, spremanje slave, zvanje gostiju i veselje nisu preduslovi da bi se jedna slava proslavila kako treba. Na dan slave treba da odemo u crkvu, a sveštenik će upokojenog pomenuti na proskomidiji. Sveća, kolač i žito pripremaju se kao i obično.
Liturgija, reči patrijarha Porfirija i prisustvo verskih lidera i uglednih gostiju iz zemlje i inostranstva učinili su da se porodični praznik pretvori u događaj sa širim značenjem.
U snažnoj poruci povodom Nikoljdana, episkop bihaćko-petrovački i rmanjski podseća da voštanica nije samo znak radosti, već tiha veza sa precima, opomena protiv zaborava i poziv na povratak korenima kroz veru koja se dokazuje delima.
U besedi na Nikoljdan, poglavar SPC podsetio je da se vera ne završava za slavskom trpezom, već počinje na liturgiji i potvrđuje svakodnevnim odnosom prema Bogu i bližnjem čoveku.
Priča o Vasiliju, Grigoriju i Jovanu Zlatoustom ne govori o nadmetanju svetosti, već o trenutku kada je Crkva pokazala da se istina ne meri poređenjem, nego saglasjem uma, reči i ljubavi.
PODNASLOV: U besedi za četvrtak mesopusne sedmice Sveti Nikolaj Ohridski i Žički postavlja neugodno pitanje: da li nas iskustvo i samouverenost vode napred - ili nam, lišenim nezlobivosti, polako zatvaraju pred Carstvom nebeskim?
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Sveta Tri jerarha po starom i Svetog Meletija Antiohijskog po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svete Eulalije, dok u judaizmu i islamu danas nema velikog verskog praznika.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
U Mršincima kraj Čačka kapija doma Klisarića širom se otvara za miris slavskog kolača, decu koja uče običaje svojih predaka i priče koje povezuju prošlost sa sadašnjošću.
Na prazničnoj liturgiji, starešina Sabornog hrama govorio je o svetosti, krsnoj slavi i veri koja ne staje na običajima, već traži ličnu promenu, odgovornost i život u istini.
PODNASLOV: U besedi za četvrtak mesopusne sedmice Sveti Nikolaj Ohridski i Žički postavlja neugodno pitanje: da li nas iskustvo i samouverenost vode napred - ili nam, lišenim nezlobivosti, polako zatvaraju pred Carstvom nebeskim?
Episkop istočnoamerički uzneo je snažnu molitvu za zaštitu nerođene dece, a prisutni, od članova Kongresa do vernika, priznaju da su njegove reči ostavile snažan trag.
Nakon pomoći stradalima u Konjicu i Jablanici, muftija Salem ef. Dedović javno se obratio poglavaru SPC i njegov čin opisao kao poruku bez koje nema zajedničke budućnosti u Bosni i Hercegovini.
Zadušnice 14. februara padaju na dan Svetog Trifuna, uoči mesnih poklada i praznika Sretenja Gospodnjeg, pa se molitveno sećanje na upokojene ove godine obeležava u posebno zgusnutom i simboličnom crkvenom okviru.
Jednostavan spoj cvekle, krompira i povrća pokazuje kako post na vodi može da bude hranljiv, tih i iznenađujuće pun ukusa, baš onako kako se uči iza manastirskih zidina.