ŠTA SA UKRASIMA SA SLAVSKOG KOLAČA POSLE SLAVE: Teolog Aleksandar odgovara na najčešće pitanje vernika posle obeležavanja sveca zaštitnika: TO JE SVETA STVAR!
Bennian/Shutterstock, Printskrin/Youtube/ Republika News
Ukrasi su osvećeni, pa samim tim, s njima treba postupati kao i sa svim svetim stvarima, objašnjava teolog.
Slavski kolač nezaobilazan je deo slavske trpeze i jedan od najsnažnijih simbola porodične slave u pravoslavnom domu. On ne predstavlja tek svečani hleb, već duboko duhovno znamenje, koje povezuje veru, tradiciju i zajedništvo porodice okupljene oko svog nebeskog zaštitnika.
Slavski kolač, prema crkvenom učenju, simbolizuje samog Gospoda Isusa Hrista. Kako je zapisano u Jevanđelju: "Ja sam hleb živi koji siđe s neba; ako ko jede od ovoga hleba, živeće zauvek." Upravo zbog toga, kolač se ne pravi kao obično jelo, već kao sveti hleb. Mesi se uoči slave, od čistog brašna i vode, uz nekoliko kapi osvećene vodice, sa molitvom i poštovanjem.
Posebna pažnja posvećuje se njegovom ukrašavanju. Kolač se ukrašava raznim figurama od testa, dok se na njegovom centralnom delu i na četiri strane, u znaku krsta, utiskuje pečat sa slovima IS HS NI KA - što znači: "Isus Hristos pobeđuje" (više o ukrašavanju slavskog kolača pročitajte ovde).
Schutterstock
Ukrasi na slavskom kolaču su osveštani
Na taj način slavski kolač postaje molitva u obliku hleba, simbol pobede dobra, ljubavi i zajedništva u domu. Kolač se ujutru nosi u crkvi kako bi se osveštao.
Sam čin sečenja kolača označava deljenje blagodati. Najpre ukućani uzimaju svoj deo, dok kolač ostaje na trpezi kao znak mira, zahvalnosti i Božjeg blagoslova.
Ipak, svake godine mnogi vernici postavljaju isto pitanje - šta učiniti sa ukrasima sa slavskog kolača posle slave? Na to pitanje odgovara teolog Aleksandar Đurđević, koji kaže da je to i najčešće pitanje koje dobija za vreme slave.
- Slavski kolač je osvećen, ali osvećeni su i ukrasi koji se nalaze na njemu. Samim tim, sa njima treba postupati kao sa ostalim svetim stvarima. A svete stvari se nikada ne bacaju - objašnjava Đurđević.
Printscreen/Youtube/Republika News
Teolog Aleksandar Đurđvić
Prema njegovim rečima, ukrasi se mogu sačuvati za narednu godinu. Pravljeni su sa velikom količinom soli, zbog čega se ne kvare i mogu ponovo biti deo slavskog kolača. Ukoliko domaćini ipak "žele da ih se reše", postoji nekoliko prihvatljivih načina.
- Mogu se ostaviti u prirodi, na mestu gde se ne gazi, da ih pojedu životinje ili se mogu spaliti ili zakopati u zemlju, opet na mestu gde se ne gazi - kaže on.
Ipak, teolog upozorava da forma ne sme da zaseni suštinu.
- Džabe nam i slavski kolač i ukrasi sa slavskog kolača ako ne idemo u crkvu i ne učestvujemo u Svetoj liturgiji. Ne možemo slaviti svetitelje bez Hrista i Crkve - naglašava Đurđević.
Uz nekoliko sastojaka i malo strpljenja, svaka domaćica može da oblikuje ruže, listiće i cvetove od testa koji će slavski kolač pretvoriti u istinski simbol vere, lepote i porodičnog blagoslova.
Liturgija, reči patrijarha Porfirija i prisustvo verskih lidera i uglednih gostiju iz zemlje i inostranstva učinili su da se porodični praznik pretvori u događaj sa širim značenjem.
Na prazničnoj liturgiji, starešina Sabornog hrama govorio je o svetosti, krsnoj slavi i veri koja ne staje na običajima, već traži ličnu promenu, odgovornost i život u istini.
U besedi za četvrtak 4. sedmice po Duhovima Sveti Kololaj Ohridski i Žički podseća da se ljudska moć, bogatstvo i slava pretvaraju u prah, dok dela zasnovana na pravdi i veri ostavljaju trag koji nadživljava i najmoćnija carstva.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Onufrija Velikog po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Prepodobna mučenica Febronija. Katolička crkva obeležava spomen Svetog Vilijama, opata, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Dok mnogi klonu pod teretom sopstvenih slabosti, poznati duhovnik sa Svete Gore upozorava da čoveka ne uništavaju samo padovi, već i trenutak kada odustane od borbe za promenu.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Obeležavanje svetitelja zaštitnika porodice kroz vekove je sačuvalo svoje mesto u životu srpskih porodica, ali su se uz molitvu, slavski kolač i sveću razvili i brojni narodni običaji koji nisu deo crkvenog učenja
U besedi za četvrtak 4. sedmice po Duhovima Sveti Kololaj Ohridski i Žički podseća da se ljudska moć, bogatstvo i slava pretvaraju u prah, dok dela zasnovana na pravdi i veri ostavljaju trag koji nadživljava i najmoćnija carstva.
Dok mnogi klonu pod teretom sopstvenih slabosti, poznati duhovnik sa Svete Gore upozorava da čoveka ne uništavaju samo padovi, već i trenutak kada odustane od borbe za promenu.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Kada je mali Vukan odlučio da pomogne čoveku kome je pomoć bila potrebna, nije ni slutio da će njegovo delo pokrenuti stari zvonik i promeniti srca svih ljudi oko njega.
Dok savremeni čovek sve više vremena provodi u trci za novcem i uspehom, pravoslavno učenje podseća da posao nema smisla ako nije usmeren na pošteno izdržavanje porodice i pomoć onima kojima je to potrebno.