OVIM LJUDIMA UVEK MORATE DA POMOGNETE: Starac Stefan Karuljski otkriva da se time stiče neverovatna zaštita
Posebno mesto u pravoslavnom shvatanju milostinje zauzima briga o bolesnima i nemoćnima.
Crkva na bolest ne gleda isključivo kroz prizmu tela, već čoveka posmatra kao jedinstvo telesnog i duhovnog.
Iz godine u godinu broj obolelih od raka u stalnom je porastu, a ova bolest odnosi sve više života i pogađa sve širi krug ljudi.
Podaci zdravstvenih institucija i iskustva lekara svedoče da se sa ovom bolešću danas suočava znatno veći broj ljudi nego u ranijim decenijama. Rak pogađa gotovo sve starosne grupe, a liste čekanja, prepuna onkološka odeljenja i lične tragedije porodica postaju deo svakodnevice.
Savremena medicina uzroke porasta malignih oboljenja vidi kao složenu kombinaciju više faktora. Među njima se najčešće navode zagađenje životne sredine, nezdrav način ishrane, pušenje, konzumiranje alkohola, fizička neaktivnost, genetska predispozicija, ali i produžen životni vek stanovništva.
Lekari upozoravaju da su hronični stres i dugotrajna izloženost psihičkom pritisku dodatni rizici koji utiču na imuni sistem, slabe odbrambene mehanizme organizma i mogu doprineti razvoju bolesti.
Sa druge strane, Crkva na bolest ne gleda isključivo kroz prizmu tela, već čoveka posmatra kao jedinstvo telesnog i duhovnog. U pravoslavnom učenju, bolest nije samo biološki poremećaj, već i stanje koje može biti povezano sa unutrašnjim životom čoveka, njegovim mislima, strahovima, krivicama i neizgovorenim bolom.
Crkva ne negira medicinu niti lečenje, ali ukazuje da duševno stanje čoveka ima dubok uticaj na njegovo zdravlje i snagu da se sa bolešću nosi.
U tom kontekstu često se govori o teretu koji ljudi nose u sebi – o potisnutim emocijama, nerešenim sukobima, osećaju krivice i stalnoj napetosti savremenog života. Pravoslavni duhovnici podsećaju da savremeni čovek često ostaje sam sa svojim strahovima, ne pronalazeći prostor da ih podeli, izgovori ili preda Bogu, što vremenom može ostaviti posledice i na telo.
O toj povezanosti duševnog i telesnog govorio je i arhimandrit Andrej Konanos, ističući da unutrašnja napetost i potisnuta bol ne ostaju bez odjeka u organizmu:
- Znamo kako se stres, osećaj krivice, neki unutarnji konflikti odražavaju na naš organizam. Ljudi, koji ne umeju da otkriju svoje srce, prosto tonu pod težinom tog tereta. I, na kraju krajeva, to se odražava na zdravlje. Od stresa i napetosti se pojavljuju razne bolesti, primera radi, čir na želucu ili rak. Često ovde nije stvar u nekom tamo narušavanju režima, nego, pre, u duševnom rasporedu - istakao je on pa objasnio:
- Mi sebe natovarimo svim tim, vučemo taj voz, a kako lepo govori Gospod: ‘Priđite k meni svi koji ste umorni i natovareni i ja ću vas odmoriti’. Ako sve budeš držao unutra, nećeš da izdržiš i sići ćeš s uma. Skini sa sebe to breme, oslobodi se.
Posebno mesto u pravoslavnom shvatanju milostinje zauzima briga o bolesnima i nemoćnima. U svojoj knjizi o unutrašnjem miru otac Simeon Kragiopulos ne nudi utehu, već put do slobode od nevidljivog pritiska koji vlada životom modernog čoveka. U pokušaju da se nose s iskušenjima ili pobegnu od njih, ljudi često lutaju, a mnogi upadaju i u nove probleme. Gnev se u svetootačkom učenju smatra jednom od najrazornijih strasti, jer pomračuje um, uznemirava srce i razbija mir duše.

OVIM LJUDIMA UVEK MORATE DA POMOGNETE: Starac Stefan Karuljski otkriva da se time stiče neverovatna zaštita
KAKO NASTAJE STRES I KAKO SE LEČI: Otac Simeon razbija zablude o jednom od najvećih problema savremenog čoveka
ŠTA ČINI, A ŠTA BI TREBALO DA URADI ČOVEK KOME SE RASPADAJU I ŽIVOT, I DOM, I PORODICA: Starac Emilijan o zamci u kojoj se od jednog problema napravi 10 još težih
KO HOĆE DA OČUVA ZDRAVLJE I DUGO DA ŽIVI, MORA STROGO DA SE PRIDRŽAVA JEDNOG PRAVILA: Savet shiigumana Save života vredan
Sveti Filotej Zervakos tvrdio da je svaki roditelj treba da "zakrsti" svoje dete kad ga opterećuju zdravstvene tegobe.
Patrijarh Pavle posebno je naglašavao da čovek može podneti i najveća iskušenja kada zna njihov smisao.
Bolest podseća čoveka na njegovu prolaznost i krhkost, primoravajući ga da zastane i preispita svoj život.
hrana nije samo telesna potreba, već i Božji blagoslov.
U knjizi "Kod starca Porfirija" Konstantinos Janicijotis beleži susret sa supružnicima kojima je svetitelj ukazao na posledice manjka ljubavi među roditeljima, koje mogu uticati na dete još pre rođenja.
Mekan i mirisan, ovaj oblik tamjana koristi se u pravoslavnim hramovima i domovima, a njegov način izrade vezuje se za svetogorsku tradiciju.
Pouka velikog svetitelja govori zašto bliskost lako preraste u očekivanje i kako ljubav može da bude pravi temelj odnosa.
U društvu, u kojem je Isus živeo, udarac nije uvek bio samo fizički čin, objašnjava otac Bane.
U Pećkoj patrijaršiji raste crni dud star oko 750 godina koji čuva narodna kazivanja o opstanku i obnovi srpskog naroda na Kosmetu.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Isusovu molitvu ne zovu slučajno "molitva nad molitvama".
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Med, slad, suve šljive i orasi spojeni su u starinsku poslasticu koja se vezuje za Trojice-Sergijevu lavru i grad Sergijev Posad.
Na praznik Svetih Joakima i Ane služena sveta arhijerejska Liturgija, a slavski darovi osvećeni u Kraljevoj crkvi.
Sedam dana provode u posebno napravljenim kolibama, koriste četiri biljke u obredu, a na trpezi se pojavljuju med, sezonske namirnice i punjeni kupus.