OVIM LJUDIMA UVEK MORATE DA POMOGNETE: Starac Stefan Karuljski otkriva da se time stiče neverovatna zaštita
Posebno mesto u pravoslavnom shvatanju milostinje zauzima briga o bolesnima i nemoćnima.
Crkva na bolest ne gleda isključivo kroz prizmu tela, već čoveka posmatra kao jedinstvo telesnog i duhovnog.
Iz godine u godinu broj obolelih od raka u stalnom je porastu, a ova bolest odnosi sve više života i pogađa sve širi krug ljudi.
Podaci zdravstvenih institucija i iskustva lekara svedoče da se sa ovom bolešću danas suočava znatno veći broj ljudi nego u ranijim decenijama. Rak pogađa gotovo sve starosne grupe, a liste čekanja, prepuna onkološka odeljenja i lične tragedije porodica postaju deo svakodnevice.
Savremena medicina uzroke porasta malignih oboljenja vidi kao složenu kombinaciju više faktora. Među njima se najčešće navode zagađenje životne sredine, nezdrav način ishrane, pušenje, konzumiranje alkohola, fizička neaktivnost, genetska predispozicija, ali i produžen životni vek stanovništva.
Lekari upozoravaju da su hronični stres i dugotrajna izloženost psihičkom pritisku dodatni rizici koji utiču na imuni sistem, slabe odbrambene mehanizme organizma i mogu doprineti razvoju bolesti.
Sa druge strane, Crkva na bolest ne gleda isključivo kroz prizmu tela, već čoveka posmatra kao jedinstvo telesnog i duhovnog. U pravoslavnom učenju, bolest nije samo biološki poremećaj, već i stanje koje može biti povezano sa unutrašnjim životom čoveka, njegovim mislima, strahovima, krivicama i neizgovorenim bolom.
Crkva ne negira medicinu niti lečenje, ali ukazuje da duševno stanje čoveka ima dubok uticaj na njegovo zdravlje i snagu da se sa bolešću nosi.
U tom kontekstu često se govori o teretu koji ljudi nose u sebi – o potisnutim emocijama, nerešenim sukobima, osećaju krivice i stalnoj napetosti savremenog života. Pravoslavni duhovnici podsećaju da savremeni čovek često ostaje sam sa svojim strahovima, ne pronalazeći prostor da ih podeli, izgovori ili preda Bogu, što vremenom može ostaviti posledice i na telo.
O toj povezanosti duševnog i telesnog govorio je i arhimandrit Andrej Konanos, ističući da unutrašnja napetost i potisnuta bol ne ostaju bez odjeka u organizmu:
- Znamo kako se stres, osećaj krivice, neki unutarnji konflikti odražavaju na naš organizam. Ljudi, koji ne umeju da otkriju svoje srce, prosto tonu pod težinom tog tereta. I, na kraju krajeva, to se odražava na zdravlje. Od stresa i napetosti se pojavljuju razne bolesti, primera radi, čir na želucu ili rak. Često ovde nije stvar u nekom tamo narušavanju režima, nego, pre, u duševnom rasporedu - istakao je on pa objasnio:
- Mi sebe natovarimo svim tim, vučemo taj voz, a kako lepo govori Gospod: ‘Priđite k meni svi koji ste umorni i natovareni i ja ću vas odmoriti’. Ako sve budeš držao unutra, nećeš da izdržiš i sići ćeš s uma. Skini sa sebe to breme, oslobodi se.
Posebno mesto u pravoslavnom shvatanju milostinje zauzima briga o bolesnima i nemoćnima. U svojoj knjizi o unutrašnjem miru otac Simeon Kragiopulos ne nudi utehu, već put do slobode od nevidljivog pritiska koji vlada životom modernog čoveka. U pokušaju da se nose s iskušenjima ili pobegnu od njih, ljudi često lutaju, a mnogi upadaju i u nove probleme. Gnev se u svetootačkom učenju smatra jednom od najrazornijih strasti, jer pomračuje um, uznemirava srce i razbija mir duše.

OVIM LJUDIMA UVEK MORATE DA POMOGNETE: Starac Stefan Karuljski otkriva da se time stiče neverovatna zaštita
KAKO NASTAJE STRES I KAKO SE LEČI: Otac Simeon razbija zablude o jednom od najvećih problema savremenog čoveka
ŠTA ČINI, A ŠTA BI TREBALO DA URADI ČOVEK KOME SE RASPADAJU I ŽIVOT, I DOM, I PORODICA: Starac Emilijan o zamci u kojoj se od jednog problema napravi 10 još težih
KO HOĆE DA OČUVA ZDRAVLJE I DUGO DA ŽIVI, MORA STROGO DA SE PRIDRŽAVA JEDNOG PRAVILA: Savet shiigumana Save života vredan
Otac Željko Marković jednom prilikom je govorio o tome kako naše misli mogu uticati na zdravlje, navodeći primer stvaranja čira na želucu zbog nakupljenih negativnih emocija.
Od listića palme se priprema čaj po posebnom receptu.
Na kraju je dobio rak, patio je, ali je postao uzor strpljenja i istrajnosti dok je i kroz to iskušenje prolazio, pričao je otac Partenije o starcu Pajsiju.
Bolest se, u pravoslavlju, posmatra kao iskušenje, ali i kao šansa za dublje sagledavanje smisla života, pokajanje i unutrašnju obnovu.
Porodica Maraš prošlog leta došla je u manastir sa željom da dobije dete, a nekoliko nedelja kasnije Milena je saznala da je trudna. Dečaku su dali ime po Svetom Jakovu Tumanskom, a danas su ga doveli da primi Svetu tajnu krštenja.
Peticija je predata crnogorskim državnim zvaničnicima, dok istorijski navodi i pismo mitropolita Amfilohija svedoče o starom hramu Svete Trojice i litijskoj tradiciji koja je vekovima okupljala vernike na vrhu Rumije.
Posle smrti patrijarha Adrijana car je zabranio izbor njegovog naslednika i stavio Crkvu pod državnu kontrolu, dok su njegove reforme i promene verskih običaja deo sveštenstva i naroda videli kao potvrdu najstrašnijih proročanstava.
Posebno težak može biti osećaj da je čovek izgubio i ono poslednje na šta se oslanjao.
Porodica Maraš prošlog leta došla je u manastir sa željom da dobije dete, a nekoliko nedelja kasnije Milena je saznala da je trudna. Dečaku su dali ime po Svetom Jakovu Tumanskom, a danas su ga doveli da primi Svetu tajnu krštenja.
Kada Pavle i Lenka pronađu neobičnu kutiju sa krstom i krenu za tragovima koje je ostavila njihova tetka Snežana, otkriće da se najveće blago ne krije u kutiji, već u srcu čoveka.
Šestorica osumnjičenih uhapšena su zbog incidenta u manastiru Svetog Jakova, dok hrišćanski predstavnici upozoravaju na sve učestalije nasilje nad vernicima i svetinjama u Jerusalimu.
Posebnu umetničku vrednost predstavlja ikonostas od orahovog drveta, izrađen 1833. godine.
U razgovoru sa Džoni Ernst i predstavnicima Ambasade SAD u Prištini otvorena su najosetljivija pitanja položaja Crkve i vernog naroda, od zaštite Visokih Dečana i uloge KFOR-a do pritisaka, hapšenja i sve dubljeg nepoverenja.
Crkva upozorila da incident nije slučajan i zatražila hitnu reakciju nadležnih, ali vernike pozvala da ostanu mirni, dostojanstveni i nepokolebljivi u veri: "Nećemo na mržnju odgovarati mržnjom".
U besedi za utorak 11. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o vremenu koje je čoveku još ostavljeno za pokajanje, upozoravajući da će nastupiti dan koji neće biti prilika za promenu, već za konačni sud.