OVIM LJUDIMA UVEK MORATE DA POMOGNETE: Starac Stefan Karuljski otkriva da se time stiče neverovatna zaštita
Posebno mesto u pravoslavnom shvatanju milostinje zauzima briga o bolesnima i nemoćnima.
Crkva na bolest ne gleda isključivo kroz prizmu tela, već čoveka posmatra kao jedinstvo telesnog i duhovnog.
Iz godine u godinu broj obolelih od raka u stalnom je porastu, a ova bolest odnosi sve više života i pogađa sve širi krug ljudi.
Podaci zdravstvenih institucija i iskustva lekara svedoče da se sa ovom bolešću danas suočava znatno veći broj ljudi nego u ranijim decenijama. Rak pogađa gotovo sve starosne grupe, a liste čekanja, prepuna onkološka odeljenja i lične tragedije porodica postaju deo svakodnevice.
Savremena medicina uzroke porasta malignih oboljenja vidi kao složenu kombinaciju više faktora. Među njima se najčešće navode zagađenje životne sredine, nezdrav način ishrane, pušenje, konzumiranje alkohola, fizička neaktivnost, genetska predispozicija, ali i produžen životni vek stanovništva.
Lekari upozoravaju da su hronični stres i dugotrajna izloženost psihičkom pritisku dodatni rizici koji utiču na imuni sistem, slabe odbrambene mehanizme organizma i mogu doprineti razvoju bolesti.
Sa druge strane, Crkva na bolest ne gleda isključivo kroz prizmu tela, već čoveka posmatra kao jedinstvo telesnog i duhovnog. U pravoslavnom učenju, bolest nije samo biološki poremećaj, već i stanje koje može biti povezano sa unutrašnjim životom čoveka, njegovim mislima, strahovima, krivicama i neizgovorenim bolom.
Crkva ne negira medicinu niti lečenje, ali ukazuje da duševno stanje čoveka ima dubok uticaj na njegovo zdravlje i snagu da se sa bolešću nosi.
U tom kontekstu često se govori o teretu koji ljudi nose u sebi – o potisnutim emocijama, nerešenim sukobima, osećaju krivice i stalnoj napetosti savremenog života. Pravoslavni duhovnici podsećaju da savremeni čovek često ostaje sam sa svojim strahovima, ne pronalazeći prostor da ih podeli, izgovori ili preda Bogu, što vremenom može ostaviti posledice i na telo.
O toj povezanosti duševnog i telesnog govorio je i arhimandrit Andrej Konanos, ističući da unutrašnja napetost i potisnuta bol ne ostaju bez odjeka u organizmu:
- Znamo kako se stres, osećaj krivice, neki unutarnji konflikti odražavaju na naš organizam. Ljudi, koji ne umeju da otkriju svoje srce, prosto tonu pod težinom tog tereta. I, na kraju krajeva, to se odražava na zdravlje. Od stresa i napetosti se pojavljuju razne bolesti, primera radi, čir na želucu ili rak. Često ovde nije stvar u nekom tamo narušavanju režima, nego, pre, u duševnom rasporedu - istakao je on pa objasnio:
- Mi sebe natovarimo svim tim, vučemo taj voz, a kako lepo govori Gospod: ‘Priđite k meni svi koji ste umorni i natovareni i ja ću vas odmoriti’. Ako sve budeš držao unutra, nećeš da izdržiš i sići ćeš s uma. Skini sa sebe to breme, oslobodi se.
Posebno mesto u pravoslavnom shvatanju milostinje zauzima briga o bolesnima i nemoćnima. U svojoj knjizi o unutrašnjem miru otac Simeon Kragiopulos ne nudi utehu, već put do slobode od nevidljivog pritiska koji vlada životom modernog čoveka. U pokušaju da se nose s iskušenjima ili pobegnu od njih, ljudi često lutaju, a mnogi upadaju i u nove probleme. Gnev se u svetootačkom učenju smatra jednom od najrazornijih strasti, jer pomračuje um, uznemirava srce i razbija mir duše.

OVIM LJUDIMA UVEK MORATE DA POMOGNETE: Starac Stefan Karuljski otkriva da se time stiče neverovatna zaštita
KAKO NASTAJE STRES I KAKO SE LEČI: Otac Simeon razbija zablude o jednom od najvećih problema savremenog čoveka
ŠTA ČINI, A ŠTA BI TREBALO DA URADI ČOVEK KOME SE RASPADAJU I ŽIVOT, I DOM, I PORODICA: Starac Emilijan o zamci u kojoj se od jednog problema napravi 10 još težih
KO HOĆE DA OČUVA ZDRAVLJE I DUGO DA ŽIVI, MORA STROGO DA SE PRIDRŽAVA JEDNOG PRAVILA: Savet shiigumana Save života vredan
Otac Željko Marković jednom prilikom je govorio o tome kako naše misli mogu uticati na zdravlje, navodeći primer stvaranja čira na želucu zbog nakupljenih negativnih emocija.
Na kraju je dobio rak, patio je, ali je postao uzor strpljenja i istrajnosti dok je i kroz to iskušenje prolazio, pričao je otac Partenije o starcu Pajsiju.
Bolest se, u pravoslavlju, posmatra kao iskušenje, ali i kao šansa za dublje sagledavanje smisla života, pokajanje i unutrašnju obnovu.
Stres, potisnute emocije, strahovi i nerazrešeni konflikti ostavljaju trag, ne samo na duši, već i na telu.
Na samom pragu stradanja, Hristos govori o času kada će svako stati pred istinu bez izgovora, trenutku koji jedne uzdiže, a druge suočava sa onim od čega su bežali čitav život.
Veliki srpski duhovnik 20. veka u jednoj od svojih pouka otkrio je kako se dobro u čoveku izopači i kako se može vratiti na pravi put.
Peta sedmica posta, Gluva nedelja, donosi tišinu i pokajanje, pripremajući vernike za Strasnu sedmicu i Vaskrs.
Očevici opisuju trenutke neizvesnosti, dok su nadležni odmah pokrenuli istragu i proveru svih okolnosti nezgode.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
U manastiru Svetog Aleksandra Nevskog u Ugljeviku okupio se veliki broj vernika da se pokloni mirotočivoj ikoni „Umekšanje zlih srca“
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Pravoslavno predanje uči da demoni nisu samo simboli zla, već stvarna bića koja deluju u svetu, nastojeći da naruše odnos čoveka sa Bogom.
U crkvi Svete Petke, pred mnoštvom vernika, mitropolit šumadijski govorio o veri kao ličnom susretu sa Bogom i upozorio da bez istine nema ni mira ni izlaza iz očaja.
Groblje jeste mesto susreta sa uspomenama, ali duša čovekova nije vezana za zemlju, već za Boga.