Bolest se, u pravoslavlju, posmatra kao iskušenje, ali i kao šansa za dublje sagledavanje smisla života, pokajanje i unutrašnju obnovu.
U poslednjim decenijama, svet se suočava sa naglim porastom obolelih od teških i hroničnih bolesti, a posebno od kancera. Stručnjaci govore o "epidemiji kancera“, koja se širi globalno i pogađa sve više ljudi, bez obzira na godine, pol i društveni status.
Te bolesti ne donose samo fizičku patnju, već i duboku psihološku i duhovnu krizu — kako za same bolesnike, tako i za njihove porodice.
Mnogi se osećaju izgubljeno, nesposobni da pronađu smisao u onome što im se događa i ne znaju kako da se nose sa tim teretom.
Pravoslavno hrišćanstvo bolest ne vidi isključivo kao medicinski problem, već kao složen duhovni događaj u životu čoveka. Prema učenju Crkve, bolest se može javiti i javlja se kao posledica duhovne neravnoteže, ali i kao dopuštenje Božje zarad očišćenja čoveka od grehova, smirenja, povratka Bogu i kao mogućnost za lično preobraženje.
Ptintscreen/Youtube/TV Hram
Otac Stefan Rajčić
Bolest se posmatra kao iskušenje, ali i kao šansa za dublje sagledavanje smisla života, pokajanje i unutrašnju obnovu.
Na ovu temu govorio je i otac Stefan Rajčić, duhovnik manastira Pokajnica u emisiji "Pitanja i odgovori" na TV Hram:
– Na pojavu kancera treba gledati kao na priliku za jednu dublju komunikaciju sa Gospodom, i na iskušenje radi ispravljanja nas samih i radi iskušavanja ljudi oko nas.
Ono što svi ti oboleli od teških bolesti zanemaruju, kako kaže, jeste da se kroz bolest ne spasavaju ili ne propadaju samo oni, već i ljudi oko njih.
H_Ko/Shutterstock
Bolest, Ilustracija
– I tu bi bolesnici trebalo da obrate pažnju, ma koliko to zvučalo nelogično, da oni ne budu uzrok propasti ljudi oko njih. Svakako da je obolelima od kancera najteže, to stoji. Ali, treba tu bolest nositi da se ne opterećuju ljudi okolo koliko god mogu, jer oni moraju da nastave da žive - rekao je on pa nastavio:
– Ono što je po mom mišljenju najvažnije u vreme bolesti, da bi nam ona poslužila na očišćenje grehova i na spasenje, jeste da ne smemo nikada pohuliti na Gospoda. Jer, u trenutku kada pohulimo na Gospoda, mi ćemo tu bolest nositi samo na našu štetu. Drugo je da ne ropćemo – ako ropćemo na Gospoda, ta bolest će se čak i pogoršavati. Tad čak i ako uspemo da isplivamo, nećemo imati taj mučenički venac. Ako slavimo Gospoda i u bolesti, mi smo u tom trenutku u ravni mučeništva, jer smo izneli ono što nam je Gospod kroz tu bolest namenio, očistili smo se.
U besedi za 32. petak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički, Vladika Nikolaj Velimirović otvara neprijatno pitanje: kako je moguće da se čovek moli, a da ostane daleko od onoga kome se moli.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog proroka Malahija po starom kalendaru i Časne verige Svetog apostola Petra po novom. Katolici proslavljaju Svetog Marcela, dok muslimani i Jevreji nemaju veliki verski praznik.
Protojerej Vladimir Dolgih razbija raširene zablude i objašnjava u kojim situacijama je bolje ne prihvatiti kumstvo nego ga nositi samo kao praznu formu.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Na kraju je dobio rak, patio je, ali je postao uzor strpljenja i istrajnosti dok je i kroz to iskušenje prolazio, pričao je otac Partenije o starcu Pajsiju.
Brojna su čuda, koja su se dogodila u manastiru Ostrog, a jedno od njih svojevremeno je prepričao monah Joil, dugogodišnji čuvar kivota Svetog Vasilija Ostroškog.
Nakon što je bivši fudbaler fizički napadnut u beogradskom tržnom centru, duhovnik Manastira Pokajnica progovara o savremenoj navici da se sudi i presuđuje drugima, podsećajući da pravda pripada Bogu, a ne javnom mnjenju.
U besedi za 32. petak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički, Vladika Nikolaj Velimirović otvara neprijatno pitanje: kako je moguće da se čovek moli, a da ostane daleko od onoga kome se moli.
Protojerej Vladimir Dolgih razbija raširene zablude i objašnjava u kojim situacijama je bolje ne prihvatiti kumstvo nego ga nositi samo kao praznu formu.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Nekadašnji direktor Zavoda za zaštitu spomenika otkriva šokantnu devastaciju Jadranske straže i upozorava da svaka nepromišljena odluka može zauvek obezvrediti vekove vere i istorije.
Životna drama Čeha koji je postao monah srpske carske lavre i u gomili zaboravljenih rukopisa pronašao Miroslavljevo jevanđelje – priča o veri, istrajnosti i otkriću koje je promenilo srpsku kulturu.