Bolest se, u pravoslavlju, posmatra kao iskušenje, ali i kao šansa za dublje sagledavanje smisla života, pokajanje i unutrašnju obnovu.
U poslednjim decenijama, svet se suočava sa naglim porastom obolelih od teških i hroničnih bolesti, a posebno od kancera. Stručnjaci govore o "epidemiji kancera“, koja se širi globalno i pogađa sve više ljudi, bez obzira na godine, pol i društveni status.
Te bolesti ne donose samo fizičku patnju, već i duboku psihološku i duhovnu krizu — kako za same bolesnike, tako i za njihove porodice.
Mnogi se osećaju izgubljeno, nesposobni da pronađu smisao u onome što im se događa i ne znaju kako da se nose sa tim teretom.
Pravoslavno hrišćanstvo bolest ne vidi isključivo kao medicinski problem, već kao složen duhovni događaj u životu čoveka. Prema učenju Crkve, bolest se može javiti i javlja se kao posledica duhovne neravnoteže, ali i kao dopuštenje Božje zarad očišćenja čoveka od grehova, smirenja, povratka Bogu i kao mogućnost za lično preobraženje.
Ptintscreen/Youtube/TV Hram
Otac Stefan Rajčić
Bolest se posmatra kao iskušenje, ali i kao šansa za dublje sagledavanje smisla života, pokajanje i unutrašnju obnovu.
Na ovu temu govorio je i otac Stefan Rajčić, duhovnik manastira Pokajnica u emisiji "Pitanja i odgovori" na TV Hram:
– Na pojavu kancera treba gledati kao na priliku za jednu dublju komunikaciju sa Gospodom, i na iskušenje radi ispravljanja nas samih i radi iskušavanja ljudi oko nas.
Ono što svi ti oboleli od teških bolesti zanemaruju, kako kaže, jeste da se kroz bolest ne spasavaju ili ne propadaju samo oni, već i ljudi oko njih.
H_Ko/Shutterstock
Bolest, Ilustracija
– I tu bi bolesnici trebalo da obrate pažnju, ma koliko to zvučalo nelogično, da oni ne budu uzrok propasti ljudi oko njih. Svakako da je obolelima od kancera najteže, to stoji. Ali, treba tu bolest nositi da se ne opterećuju ljudi okolo koliko god mogu, jer oni moraju da nastave da žive - rekao je on pa nastavio:
– Ono što je po mom mišljenju najvažnije u vreme bolesti, da bi nam ona poslužila na očišćenje grehova i na spasenje, jeste da ne smemo nikada pohuliti na Gospoda. Jer, u trenutku kada pohulimo na Gospoda, mi ćemo tu bolest nositi samo na našu štetu. Drugo je da ne ropćemo – ako ropćemo na Gospoda, ta bolest će se čak i pogoršavati. Tad čak i ako uspemo da isplivamo, nećemo imati taj mučenički venac. Ako slavimo Gospoda i u bolesti, mi smo u tom trenutku u ravni mučeništva, jer smo izneli ono što nam je Gospod kroz tu bolest namenio, očistili smo se.
Kao mudar i duhovan čovek, Sveti Danilo je imao i politički uticaj, a naročito ga je poštovao car Lav koji je naredio da se napravi krov na stubu na kome je obitavao, kako bi ga spasao od smrzavanja.
U Jagodnjaku nadomak Osijeka, na praznik Svetog Nikolaja, obeleženo je 300 godina Nikolajevskog hrama, sabornosti i istrajanja Srba na prostoru današnje Hrvatske.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Na kraju je dobio rak, patio je, ali je postao uzor strpljenja i istrajnosti dok je i kroz to iskušenje prolazio, pričao je otac Partenije o starcu Pajsiju.
Brojna su čuda, koja su se dogodila u manastiru Ostrog, a jedno od njih svojevremeno je prepričao monah Joil, dugogodišnji čuvar kivota Svetog Vasilija Ostroškog.
Nakon što je bivši fudbaler fizički napadnut u beogradskom tržnom centru, duhovnik Manastira Pokajnica progovara o savremenoj navici da se sudi i presuđuje drugima, podsećajući da pravda pripada Bogu, a ne javnom mnjenju.
Reči svetogorskog podvižnika, starca Dionisija Ignjata, razotkrivaju tišinu koja je postala opasnija od progona - rat protiv pravoslavlja, obmana i pitanje koje odzvanja jače od svake najave kraja.
U besedi za 29. utorak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički nas podseća da istinska veličina nastaje kroz poverenje, poslušnost i skromnost pred Stvoriteljem.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Dok se srednjovekovni junaci svojataju, život ćerke i unuka Đurađa Kastriotića svedoči o pravoslavnoj veri, srpskoj despotskoj lozi i svetosti koja ne pristaje na savremene interpretacije.
U besedi za 29. utorak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički nas podseća da istinska veličina nastaje kroz poverenje, poslušnost i skromnost pred Stvoriteljem.
Pravoslavci proslavljaju svete mučenike Minu, Ermogena i Evgrafa po starom kalendaru, svetih deset mučenika kritskih po novom. Katolici su u Četvrtoj nedelji Adventa, dok Jevreji i muslimani dan posvećuju redovnim molitvama.