Printscreen/YouTube/Vijesti onlineManastir Ostrog, gde počivaju mošti Svetog Vasilija Ostroškog
Brojna su čuda, koja su se dogodila u manastiru Ostrog, a jedno od njih svojevremeno je prepričao monah Joil, dugogodišnji čuvar kivota Svetog Vasilija Ostroškog.
Otac Joil (Bulatović), bivši iguman manastira Ćirilovac i dugogodišnji čuvar kivota svetog Vasilija Ostroškog, preminuo je 2022. godine u 82. godini života. Tokom svog života, uvek je naglašavao važnost i čistotu pravoslavne vere.
Služio je u manastiru Ostrog pored kivota i svetih moštiju i video je čuda Svetog Vasilija Ostroškog.
- Ja sam imao jednu izuzetnu čast da su me postavili na jedno najuzvišenije mesto na Balkanu i možda i dalje. Od avgusta meseca, 1991. godine, odredio me je mitropolit Amfilohije da budem čuvar kivota svetog Vasilija Ostroškog. Za devet godina koje sam proveo gore toliko bih mogao da ispričam, kako Gospod velika čuda čini preko svojih sluga što je kazao i veća će čuda činiti od ovih što ih vidite, pričao je otac Joil.
Često je naglašavao kako za 2.000 godina ljudi bivaju nesrećni, zato što ne spoznaju pravu veru i ne vide čuda njena, a kojima mogu da svedoče na svakom koraku. Jedno od brojnih izlečenja, kojima je svedočio ovaj monah, je ozdravljenje mladića obolelog od raka.
- Niko danas ne može da isceli rak u svetu. To su samo mučenja i ništa. A kod Svetog Vasilija Ostroškog čudotvorca najviše sam doživeo slučajeva da je iscelio rak, rekao je jednom prilikom otac Joil.
On je pomenuo i veliku ulogu ispovedanja, prilikom čega se sa duše skidaju slojevi zbog kojih se osećamo loše, a najzad i razbolimo.
- Ali da bi se iscelio čovek, mora prvo da se ispovedi. To sveštenici zaboravljaju. Treba da leče dušu, da bi telo bilo isceljeno. U januaru mesecu dolazi jedna majka, sa sinom koga je rak razneo, ne može da ide. Zgurio se, opala mu kosa, obrve i sve dlake sa tela, od onoga lečenja žalosnoga (hemoterapija), rekao je otac Joil i nastavio:
- Ja je ispovedim, onda pročitam molitvu. Kratke molitve sam čitao kod Svetoga Vasilija, nisam jelosvećenja, retko. I onda pomažem ga iz kandila Svetog Vasilija, i kažem da uzme vodu Svetoga Vasilija, i da to upotrebljava. Da posti i da se pričešćuje.
Tanjug Strahunja Aćimović/wikipedia
Manastir Ostrog, gde počivaju mošti Svetog Vasilija Ostroškog
Kako dalje priča, od tog događaja je prošlo šest meseci, a onda se jednog dana pred njim pojavio mladić koga nije prepoznao.
- Nakon šest meseci dolazi jedan mladić plav, guste kose crvenkaste boje, kao da je dizač tegova. Veli: “Poznaješ li ti mene oče?“ Ja rekoh:“Ne poznajem“. “Ja sam onaj što je u januaru došao u onakvoj groznoj situaciji“. Ko bi to mogao da uradi? Bog preko svojih slugu. I nijedan narod na svetu nema svetitelja, osim pravoslavnog. Mogu oni da zamajavaju narode koliko hoće, ali blagodati Svetoga Duha, nema ni jedna vera, osim pravoslavne - pričao je otac Joil.
Obraćanje Gospodu se praktikuje kroz četiri stepena, od telesne molitve do molitve bez reči, pri čemu svaki stepen zahteva dublje povezivanje uma i srca s Bogom.
Ovaj događaj ga je naveo na duboko razmišljanje, gde je, shvativši postojanje zla, došao do zaključka da ukoliko postoji đavo, onda mora postojati i Bog.
Svakodnevne situacije u toku dana nas mogu navesti na "gunđanje" međutim, kada prođe izvesni period shvatamo da smo u pojedinim trenucima ipak moli da odreagujemo drugačije.
Sveti apostoli Kleopa, Tercije, Marko, Just i Artem, među Sedamdesetoricom izabranih, ostavili su neizbrisiv trag u istoriji hrišćanstva – od susreta sa vaskrslim Hristom na putu za Emaus, preko hrabrog služenja i mučeništva, do večne poruke vere koju su nam u nasleđe ostavili.
Dok se u mnogim državama darovi vezuju za Božić i Novu godinu, u Grčkoj i na Kipru sve se povezuje s jednim svetiteljem i jednim datumom koji ima posebno značenje
U besedi za 32. sredu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava: nije pitanje velikih grehova, već tih malih, svakodnevnih odluka koje oblikuju čitav život i pokazuju kojoj strani pripadaš.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Obrezanje Isusa Hrista i Svetog Vasilija Velikog po starom kalendaru i Svetog Savu po novom. Katolici proslavljaju Svetog Feliksa iz Nole, dok muslimani i Jevreji nemaju veliki verski praznik.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Na kraju je dobio rak, patio je, ali je postao uzor strpljenja i istrajnosti dok je i kroz to iskušenje prolazio, pričao je otac Partenije o starcu Pajsiju.
Dok se u mnogim državama darovi vezuju za Božić i Novu godinu, u Grčkoj i na Kipru sve se povezuje s jednim svetiteljem i jednim datumom koji ima posebno značenje
U besedi za 32. sredu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava: nije pitanje velikih grehova, već tih malih, svakodnevnih odluka koje oblikuju čitav život i pokazuju kojoj strani pripadaš.
Pravoslavni vernici ne slave samo početak nove kalendarske godine već koračaju u nju kroz zahvalnost Bogu, duhovno preispitivanje i poštovanje tradicije, koja spaja prošlost i sadašnjost.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Pravoslavni vernici ne slave samo početak nove kalendarske godine već koračaju u nju kroz zahvalnost Bogu, duhovno preispitivanje i poštovanje tradicije, koja spaja prošlost i sadašnjost.
Dok mnogi zaboravljaju koliko njihove reči oblikuju svet oko njih, starac pokazuje kako molitva i čistota misli čuvaju unutrašnji mir i otvaraju put ka blagoslovu.