Printscreen/YouTube/Vijesti onlineManastir Ostrog, gde počivaju mošti Svetog Vasilija Ostroškog
Brojna su čuda, koja su se dogodila u manastiru Ostrog, a jedno od njih svojevremeno je prepričao monah Joil, dugogodišnji čuvar kivota Svetog Vasilija Ostroškog.
Otac Joil (Bulatović), bivši iguman manastira Ćirilovac i dugogodišnji čuvar kivota svetog Vasilija Ostroškog, preminuo je 2022. godine u 82. godini života. Tokom svog života, uvek je naglašavao važnost i čistotu pravoslavne vere.
Služio je u manastiru Ostrog pored kivota i svetih moštiju i video je čuda Svetog Vasilija Ostroškog.
- Ja sam imao jednu izuzetnu čast da su me postavili na jedno najuzvišenije mesto na Balkanu i možda i dalje. Od avgusta meseca, 1991. godine, odredio me je mitropolit Amfilohije da budem čuvar kivota svetog Vasilija Ostroškog. Za devet godina koje sam proveo gore toliko bih mogao da ispričam, kako Gospod velika čuda čini preko svojih sluga što je kazao i veća će čuda činiti od ovih što ih vidite, pričao je otac Joil.
Često je naglašavao kako za 2.000 godina ljudi bivaju nesrećni, zato što ne spoznaju pravu veru i ne vide čuda njena, a kojima mogu da svedoče na svakom koraku. Jedno od brojnih izlečenja, kojima je svedočio ovaj monah, je ozdravljenje mladića obolelog od raka.
- Niko danas ne može da isceli rak u svetu. To su samo mučenja i ništa. A kod Svetog Vasilija Ostroškog čudotvorca najviše sam doživeo slučajeva da je iscelio rak, rekao je jednom prilikom otac Joil.
On je pomenuo i veliku ulogu ispovedanja, prilikom čega se sa duše skidaju slojevi zbog kojih se osećamo loše, a najzad i razbolimo.
- Ali da bi se iscelio čovek, mora prvo da se ispovedi. To sveštenici zaboravljaju. Treba da leče dušu, da bi telo bilo isceljeno. U januaru mesecu dolazi jedna majka, sa sinom koga je rak razneo, ne može da ide. Zgurio se, opala mu kosa, obrve i sve dlake sa tela, od onoga lečenja žalosnoga (hemoterapija), rekao je otac Joil i nastavio:
- Ja je ispovedim, onda pročitam molitvu. Kratke molitve sam čitao kod Svetoga Vasilija, nisam jelosvećenja, retko. I onda pomažem ga iz kandila Svetog Vasilija, i kažem da uzme vodu Svetoga Vasilija, i da to upotrebljava. Da posti i da se pričešćuje.
Tanjug Strahunja Aćimović/wikipedia
Manastir Ostrog, gde počivaju mošti Svetog Vasilija Ostroškog
Kako dalje priča, od tog događaja je prošlo šest meseci, a onda se jednog dana pred njim pojavio mladić koga nije prepoznao.
- Nakon šest meseci dolazi jedan mladić plav, guste kose crvenkaste boje, kao da je dizač tegova. Veli: “Poznaješ li ti mene oče?“ Ja rekoh:“Ne poznajem“. “Ja sam onaj što je u januaru došao u onakvoj groznoj situaciji“. Ko bi to mogao da uradi? Bog preko svojih slugu. I nijedan narod na svetu nema svetitelja, osim pravoslavnog. Mogu oni da zamajavaju narode koliko hoće, ali blagodati Svetoga Duha, nema ni jedna vera, osim pravoslavne - pričao je otac Joil.
Obraćanje Gospodu se praktikuje kroz četiri stepena, od telesne molitve do molitve bez reči, pri čemu svaki stepen zahteva dublje povezivanje uma i srca s Bogom.
Ovaj događaj ga je naveo na duboko razmišljanje, gde je, shvativši postojanje zla, došao do zaključka da ukoliko postoji đavo, onda mora postojati i Bog.
Svakodnevne situacije u toku dana nas mogu navesti na "gunđanje" međutim, kada prođe izvesni period shvatamo da smo u pojedinim trenucima ipak moli da odreagujemo drugačije.
Sveti apostoli Kleopa, Tercije, Marko, Just i Artem, među Sedamdesetoricom izabranih, ostavili su neizbrisiv trag u istoriji hrišćanstva – od susreta sa vaskrslim Hristom na putu za Emaus, preko hrabrog služenja i mučeništva, do večne poruke vere koju su nam u nasleđe ostavili.
Po sastojcima skroman, a po ukusu raskošan desert, idealan za dane kada tipik dopušta beli mrs, sa slojevima vanile, keksa i čokolade koji se tope u ustima.
Zbog krvavog napada u katoličkoj crkvi tokom mise, sud je izrekao kazne kakve se retko viđaju, povukavši oštru granicu između islama kao vere i nasilja koje pokušava da se sakrije iza njegovog imena.
Jevanđeljska priča koja se čita na bogosluženjima uvodi vernike u drugi korak pripreme za Veliki post i otvara pitanje povratka, oproštaja i radosti koja ne liči ni na jednu ljudsku pravdu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Ksenofonta i Mariju po starom kalendaru i Svetog Teodora Stratilata po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Svetog Jeronima Emilijanija, dok u judaizmu i islamu danas nema velikog verskog praznika.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Na kraju je dobio rak, patio je, ali je postao uzor strpljenja i istrajnosti dok je i kroz to iskušenje prolazio, pričao je otac Partenije o starcu Pajsiju.
U jednoj od svojih pouka, svetogorski starac objašnjava zašto diplomirani bogoslovi, bez iskustva molitve i života, više zbunjuju nego što preobražavaju vernike - i kako jedan pravi jerej menja sve u svojoj parohiji.
Prepodobni Varsanufije Veliki i Jovan Prorok nisu odobravali strast, ali nisu ni osuđivali čoveka - njihova poruka iz 6. veka razbija današnje krajnosti i otkriva put o kome se retko govori.
Episkop istočnoamerički uzneo je snažnu molitvu za zaštitu nerođene dece, a prisutni, od članova Kongresa do vernika, priznaju da su njegove reči ostavile snažan trag.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Koordinator Odseka za dijalog u javnoj sferi Misionarskog odeljenja Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke objašnjava kako pokušaji brisanja crkvene tradicije otkrivaju sukob između iskonskih vrednosti i kvazi „napretka“.
Prepodobni Varsanufije Veliki i Jovan Prorok nisu odobravali strast, ali nisu ni osuđivali čoveka - njihova poruka iz 6. veka razbija današnje krajnosti i otkriva put o kome se retko govori.