OVAKVU CRKVU NISTE VIDELI DO SAD: Kažu da je najdalja pravoslavna svetinja na svetu - sve u vezi nje je neverovatno
Na kraju sveta možda možete očekivati gotovo sve... ali ovaj pravoslavni hram među pingvinima ipak izgleda iznenađujuće!
Na ostrvcetu od svega 100 kvadratnih metara, svetinja Svetog Andreja Prvozvanog očarava posetioce bajkovitim prizorom i duhovnim mirom, postajući nezaobilazna destinacija za vernike i turiste.
Na oko stotinak kilometara od bajkovitog Sankt Peterburga, nedaleko od mesta Meljnjikovo, usred reke Vuoksa, nalazi se jedna krajnje neobična crkva – posvećena Svetom apostolu Andreju Prvozvanom. Ova svetinja ne liči ni na jednu drugu i izaziva divljenje svakoga ko je poseti. Međutim, njena privlačnost nije u gabaritima ili bogatom dekoru, već u jedinstvenom položaju i duhovnom značaju.
Ova svetinja spada među najmanje crkve u Rusiji, a možda i u svetu. Sagrađena je na ostrvcetu u sred reke, površine manje od 100 kvadratnih metara. S obzirom na to da se nalazi na malom parčencetu zemlje koje izranja iz vode, crkva izgleda kao da lebdi iznad reke. Do nje se stiže jedino preko drvenog mostića sa kopna, što dodatno pojačava njenu čaroliju i mističnost.
Ideja za izgradnju svetinje potekla je od arhitekte Nikolaja Rotinova, inspirisanog hramom Vaznesenja u Kolomenskom, u Moskvi. Njegovu zamisao podržao je još jedan Andrej – Ljamkin, koji je finansirao izgradnju. Crkva je izgrađena uz pomoć lokalnog stanovništva, ne tako davne 2000. godine.
Prema verovanju, apostol Andrej Prvozvani je za života nekoliko puta posetio ovo mesto i u vodama Vuokse krstio meštane. Upravo zbog tog verovanja, ali i zato što je ideja potekla od dvojice Andreja, svetinja nosi naziv Svetog Andreja Prvozvanog.
Crkva je izgrađena u obliku osmice, simbola beskonačnosti – znak je da čuva duh predaka i vernicima pruža beskrajan mir.
Zbog svoje neobične lokacije i jedinstvene atmosfere, crkva privlači brojne posetioce: neki dolaze da pronađu utehu i priguše tugu, drugi da uživaju u lepoti prirode i sjedine se sa Bogom, treći da odaju zahvalnost, dok četvrti biraju upravo ovo mesto da prime Svetu tajnu braka.
Na kraju sveta možda možete očekivati gotovo sve... ali ovaj pravoslavni hram među pingvinima ipak izgleda iznenađujuće! Varvara Vasiljevna Čičagova-Černaja prošla je put od stvaranja tehnologije za kosmonautsku opremu do obnove Novodevičkog manastira, ostavivši neizbrisiv trag u ruskoj istoriji i crkvi. Neposredno pred liturgiju u crkvi u Orelu, sa ikone Hrista Spasitelja poteklo je blagouhano miro. Nastojatelj hrama ističe da je ovo znak Božje milosti i poziv na pokajanje, dok se vernici okupljaju u suzama i molitvi pred čudotvornom ikonom koja širi miris mira. Tada episkop, kasnije patrijarh Tihon, stigao je na rub pravoslavnog sveta, a postao most između Istoka i Zapada — osnivao je hramove, okupljao narode i ušao u istoriju Amerike.
Svetinja koja privlači vernike i posetioce
OVAKVU CRKVU NISTE VIDELI DO SAD: Kažu da je najdalja pravoslavna svetinja na svetu - sve u vezi nje je neverovatno
RUSKA MONAHINJA NEMAČKOG POREKLA NAPRAVILA PRVO KOSMIČKO ODELO ZA JURIJA GAGARINA: Mati Serafima je osvajala svemir, pa pronašla mir u manastiru
ČUDO BOŽJE U TROJIČKOM HRAMU, PROPLAKALA IKONA HRISTA! Vernici tvrde - znak s neba, a otac Andrej poručuje - ovo je opomena (VIDEO)
KAKO JE RUSKI PATRIJARH POSTAO POČASNI GRAĐANIN SAD: Vizionar koji je utemeljio pravoslavlje preko okeana
U manastiru Svetog Nikole u Bijeljini osvećena je sveta ikona, koja će na praznik Blažene Ksenije Petrogradske biti preneta u Rusiju, učvršćujući vekovno bratstvo dva naroda.
Dok jedni u njemu vide simbol zajedništva, drugi postavljaju pitanja o njegovom mestu u prostoru grada i značenju koje nosi u širem društvenom kontekstu.
U prisustvu predstavnika Srbije i Ambasade Rusije, kao i arhijereja Srpske pravoslavne crkve, svečanost u Novom Sadu prerastao je diplomatski protokol i dobio snažnu duhovnu i simboličku dimenziju kroz poruke o veri i jedinstvu.
Sinod je odlučio da Sveta pravedna Ana Jovanović bude uvrštena među poštovane svetitelje, čime se produbljuje duhovna veza između dva bratska naroda.
Iako danas nosi ime Svetog Stefana, veruje se da je prvobitno bila posvećena Presvetoj Bogorodici.
Dok jedni u njemu vide simbol zajedništva, drugi postavljaju pitanja o njegovom mestu u prostoru grada i značenju koje nosi u širem društvenom kontekstu.
Arhitektonska posebnost nastala je kao odgovor na političke podele i svedoči o vremenu kada su vernici iz Banata pomagali oslobođenje Srbije.
Crkva svetog Marka u Užicu otkriva slojeve prošlosti - od izgubljene brvnare i burnih istorijskih preokreta, do neobičnog zvonika, vrednih ikona i živog liturgijskog života koji traje bez prekida.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Mitropolit dabrobosanski govori o odlasku mladih, tišini koja postaje opasna, zloupotrebi vlasti i prizorima iz Jerusalima koji bude nelagodu.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Čovek opterećen sopstvenim padovima i pogrešnim izborima često oseća nemoć da se vrati na pravi put.
Desert iz hercegovačkog kraja nastaje spajanjem voćnog namaza, brašna i vode, zatim se kratko peče i preliva toplim šećernim sirupom, čime dobija prepoznatljivu tamnu aromu.
Iako većina jevrejskih autoriteta smatra da je pirsing ušiju prihvatljiv, pitanje postaje znatno složenije kada su u pitanju drugi delovi tela.