OVAKVU CRKVU NISTE VIDELI DO SAD: Kažu da je najdalja pravoslavna svetinja na svetu - sve u vezi nje je neverovatno
Na kraju sveta možda možete očekivati gotovo sve... ali ovaj pravoslavni hram među pingvinima ipak izgleda iznenađujuće!
Na ostrvcetu od svega 100 kvadratnih metara, svetinja Svetog Andreja Prvozvanog očarava posetioce bajkovitim prizorom i duhovnim mirom, postajući nezaobilazna destinacija za vernike i turiste.
Na oko stotinak kilometara od bajkovitog Sankt Peterburga, nedaleko od mesta Meljnjikovo, usred reke Vuoksa, nalazi se jedna krajnje neobična crkva – posvećena Svetom apostolu Andreju Prvozvanom. Ova svetinja ne liči ni na jednu drugu i izaziva divljenje svakoga ko je poseti. Međutim, njena privlačnost nije u gabaritima ili bogatom dekoru, već u jedinstvenom položaju i duhovnom značaju.
Ova svetinja spada među najmanje crkve u Rusiji, a možda i u svetu. Sagrađena je na ostrvcetu u sred reke, površine manje od 100 kvadratnih metara. S obzirom na to da se nalazi na malom parčencetu zemlje koje izranja iz vode, crkva izgleda kao da lebdi iznad reke. Do nje se stiže jedino preko drvenog mostića sa kopna, što dodatno pojačava njenu čaroliju i mističnost.
Ideja za izgradnju svetinje potekla je od arhitekte Nikolaja Rotinova, inspirisanog hramom Vaznesenja u Kolomenskom, u Moskvi. Njegovu zamisao podržao je još jedan Andrej – Ljamkin, koji je finansirao izgradnju. Crkva je izgrađena uz pomoć lokalnog stanovništva, ne tako davne 2000. godine.
Prema verovanju, apostol Andrej Prvozvani je za života nekoliko puta posetio ovo mesto i u vodama Vuokse krstio meštane. Upravo zbog tog verovanja, ali i zato što je ideja potekla od dvojice Andreja, svetinja nosi naziv Svetog Andreja Prvozvanog.
Crkva je izgrađena u obliku osmice, simbola beskonačnosti – znak je da čuva duh predaka i vernicima pruža beskrajan mir.
Zbog svoje neobične lokacije i jedinstvene atmosfere, crkva privlači brojne posetioce: neki dolaze da pronađu utehu i priguše tugu, drugi da uživaju u lepoti prirode i sjedine se sa Bogom, treći da odaju zahvalnost, dok četvrti biraju upravo ovo mesto da prime Svetu tajnu braka.
Na kraju sveta možda možete očekivati gotovo sve... ali ovaj pravoslavni hram među pingvinima ipak izgleda iznenađujuće! Varvara Vasiljevna Čičagova-Černaja prošla je put od stvaranja tehnologije za kosmonautsku opremu do obnove Novodevičkog manastira, ostavivši neizbrisiv trag u ruskoj istoriji i crkvi. Neposredno pred liturgiju u crkvi u Orelu, sa ikone Hrista Spasitelja poteklo je blagouhano miro. Nastojatelj hrama ističe da je ovo znak Božje milosti i poziv na pokajanje, dok se vernici okupljaju u suzama i molitvi pred čudotvornom ikonom koja širi miris mira. Tada episkop, kasnije patrijarh Tihon, stigao je na rub pravoslavnog sveta, a postao most između Istoka i Zapada — osnivao je hramove, okupljao narode i ušao u istoriju Amerike.
Svetinja koja privlači vernike i posetioce
OVAKVU CRKVU NISTE VIDELI DO SAD: Kažu da je najdalja pravoslavna svetinja na svetu - sve u vezi nje je neverovatno
RUSKA MONAHINJA NEMAČKOG POREKLA NAPRAVILA PRVO KOSMIČKO ODELO ZA JURIJA GAGARINA: Mati Serafima je osvajala svemir, pa pronašla mir u manastiru
ČUDO BOŽJE U TROJIČKOM HRAMU, PROPLAKALA IKONA HRISTA! Vernici tvrde - znak s neba, a otac Andrej poručuje - ovo je opomena (VIDEO)
KAKO JE RUSKI PATRIJARH POSTAO POČASNI GRAĐANIN SAD: Vizionar koji je utemeljio pravoslavlje preko okeana
U manastiru Svetog Nikole u Bijeljini osvećena je sveta ikona, koja će na praznik Blažene Ksenije Petrogradske biti preneta u Rusiju, učvršćujući vekovno bratstvo dva naroda.
Dok građani jedva čekaju 1. januar, crkva čuva liturgijsku i „staru“ Novu godinu, a posebni molebani i običaji pokazuju kako se vere i porodične tradicije prepliću u svakodnevnom životu vernika.
Posle božićne liturgije u Moskvi, poglavar Ruske crkve govorio je o grehu koji se proglašava vrlinom, slobodi bez granica i civilizacijskom sukobu koji se više ne može sakriti.
Predsednik Rusije u novogodišnjoj čestitki ističe važnost vere, tradicije i uloge Crkve u očuvanju jedinstva društva.
Selo Divejevo u Nižegorodskoj oblasti i manastir prepodobnog Serafima Sarovskog čuva priče o Svetoj kanavki, duhovnoj stazi za koju vernici veruju da je zaštićena od zla.
U Ovčarsko-kablarskoj klisuri, kraj Zapadne Morave, postoji svetinja u kojoj se istorija, predanje i sudbine vladarskih porodica prepliću oko jednog svetog drveta i jedne neugasle svetlosti koja svedoči o veri jačoj od vremena.
Crkva Hristovog Rođenja jedna je najstarijih sačuvanih hrišćanskih crkava na svetu, podignuta u 4. veku, u vreme cara Konstantina.
Na uzvišenju kod Novog Pazara nalazi se drevni hram čiji slojeviti zidovi, jedinstvena osnova i živopis pamte odricanje vladara, rađanje monaštva i kontinuitet vere duži od jednog milenijuma.
Episkop istočnoamerički uzneo je snažnu molitvu za zaštitu nerođene dece, a prisutni, od članova Kongresa do vernika, priznaju da su njegove reči ostavile snažan trag.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Crkva Hristovog Rođenja jedna je najstarijih sačuvanih hrišćanskih crkava na svetu, podignuta u 4. veku, u vreme cara Konstantina.
Dok nas život okružuje iskušenjima, prevarama i prolaznim zadovoljstvima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da samo nepobediva vera može da otključa vrata večnog života.
Pravoslavni vernici danas slave Prepodobnog Pavla Tivejskog po starom kalendaru i Prepodobnog Jefrema Sirina po novom. Katolici obeležavaju Svetog Tome Akvinskog, dok muslimani i Jevreji nemaju veliki verski praznik.
Svetogorski asketa objašnjava kako upornost u izgovaranju Hristovog imena u srcu i usnama može nadvladati i satanu i približiti nas veri, čak i kada ne razumemo svaku reč koju izgovaramo.