U manastiru Svetog Nikole u Bijeljini osvećena je sveta ikona, koja će na praznik Blažene Ksenije Petrogradske biti preneta u Rusiju, učvršćujući vekovno bratstvo dva naroda.
U tišini manastira Svetog Nikole, u srcu etno sela „Stanišići“ kod Bijeljine, odigrala se svečana i blagoslovena ceremonija – osvećenje ikone Presvete Bogorodice Mlekopitateljnice. Sveučeni čin predvodio je mitropolit zvorničko-tuzlanski Fotije, uz molitve vernog naroda, monaštva i bogobojažljivih dobrotvora.
Kao plod molitve i bratske ljubavi, grupa dobrotvora, predvođena uglednim fotografom Miodragom Mišom Brankovićem iz Beograda, zajedno sa Đorđem Stanišićem, odlučila je da daruje ovu svetu ikonu pravoslavnoj braći u Rusiji. Osvećena ikona biće preneta u Hram ikone Bogorodice Smolenske na Vasiljevskom ostrvu u Petrogradu, gde će je sa radošću dočekati protojerej Jevgenij Šogenov sa vernicima.
SPC/Eparhija zvorničko-tuzlanska
Osveštana ikona Mlekopitateljnice, dar srpskog naroda bratskoj Rusiji
Značaj ovog darivanja naročito je uvećan činjenicom da će ikona stići u Petrograd na dan kada Crkva proslavlja Blaženu Kseniju Petrogradsku, svetiteljku čiji grob na Vasiljevskom ostrvu predstavlja jedno od najvećih pokloničkih mesta u Rusiji. Ova povezanost duhovnih simbola još jednom potvrđuje neraskidive veze između srpskog i ruskog naroda.
SPC/Eparhija zvorničko-tuzlanska
Ikona Mlekopitateljnica osveštana je u manastiru Svetog Nikole
Ikonu Presvete Bogorodice Mlekopitateljnice ikonopisala je darovita Tanja Ristić iz Valjeva, dok je njen prefinjeni okov izradio majstor Vlada Ivanović, takođe iz Valjeva. Njihov rad, ukorenjen u vekovnoj pravoslavnoj tradiciji, odiše dubokom verom i predanošću.
SPC/Eparhija zvorničko-tuzlanska
Miodrag Miša Branković mitropolitu Fotiju predao je kopiju znamenitog 166. lista Miroslavljevog jevanđelja, poznatog kao „petrogradski list“, koji se čuva u Ruskoj nacionalnoj biblioteci u Sankt Peterburgu
Poseban trenutak ove svečanosti bio je kada je Miodrag Miša Branković mitropolitu Fotiju predao kopiju znamenitog 166. lista Miroslavljevog jevanđelja, poznatog kao „petrogradski list“, koji se čuva u Ruskoj nacionalnoj biblioteci u Sankt Peterburgu. Time je ovaj duhovni događaj dobio još snažniju istorijsku dimenziju, podsećajući na vekovne kulturne i duhovne veze Srbije i Rusije.
Miodrag Miša Branković, koji predvodi udruženje „Ava Justin Ćelijski“, već dugi niz godina posvećen je misiji darivanja svetih ikona pravoslavnim hramovima širom sveta. Njegov trud i predanost svedoče o ljubavi prema pravoslavnoj veri i bogatoj duhovnoj baštini. Ovim poduhvatom ispisana je još jedna svetla stranica srpsko-ruskog duhovnog bratstva.
Svečano osvećenje ikone u manastiru Svetog Nikole još jednom je pokazalo da je vera ona neprolazna svetlost koja spaja narode, prevazilazi granice i učvršćuje zajedništvo u Gospodu. Ovaj blagosloveni dar ostaje kao zalog ljubavi, nade i molitve za srpski i ruski narod, povezane neraskidivim nitima pravoslavlja.
Dok se pravoslavne zajednice suočavaju s izazovima očuvanja tradicije i duhovnog vođstva, godina koju smo započeli donosi ključne trenutke u odnosima među crkvama i s globalnim pitanjima koja oblikuju njihov uticaj i misiju.
Takvih priča ima puno, a među akterima su i programeri koji su napustili velike IT kopmanije i sa porodicom otišli u Rusiju, ali i umetnici koje hrišćanstvo inspiriše.
U duhovnom skupu u tuzlanskom Sabornom hramu, mitropolit zvorničko-tuzlanski je na jedinstven način osvetlio dublje značenje Rođenja Hristovog, pozivajući verne na duhovni preokret u borbi sa zlom i težnji za spasenjem.
Vernici i aktivisti zapalili su u moskovskoj svetinji simboličan broj sveća u znak sećanja na nerođene duše stradale kroz abortuse. Događaj je pokrenuo snažne emocije i još snažniji apel za zaštitu života.
Parohije od Teksasa do Njujorka beleže stotine novih vernika koji se pripremaju za krštenje, dok arhijerej Antiohijske patrijaršije ističe da iza brojki stoji dug i zahtevan put istinskog obraćenja, a ne prolazni trend.
U besedi za 27. ponedeljak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ochridski i Žički objašnjava kako raznovrsna zvanja oblikuju telo Crkve i vode verne ka spasenju.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Klimenta po starom kalendaru i Prepodobnog Patapija Tebanskog po novom, katolici su u Drugoj nedelji Adventa, dok je u islamu i judaizmu dan posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim obavezama.
Strah od nerazumevanja često zaustavlja vernike, ali jedna mudrost optinskog monaha pokazuje kako strpljenje i smirenje otvaraju vrata duhovnog mira i Božije blagodati.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
U povratničkom selu kod Istoka, pod svetlom agregata i pred obnovljenim oltarom, više od sto vernika okupilo se na slavi crkve – među porušenim kućama, sećanjima na progon i nadom da će se život ipak vratiti.
Poglavar i arhijereji Srpske Pravoslavne Crkve učestvovaće na međunarodnom skupu koji okuplja najuticajnije verske lidere Bliskog istoka i Balkana, a razgovori o miru vodiće se na mestu Hristovog krštenja.
U manastiru Lazarice, pred vernim narodom Dalmatinskog Kosova, doskorašnji iskušenik započeo je put monaškog života, zavetujući se na poslušanje, smirenje i neprekidnu borbu sa sobom.
Posle još jednog nasrtaja na hram u sredini gde Srba jedva da je ostalo, iz Eparhije raško-prizrenske stiže oštro upozorenje o kontinuiranom zastrašivanju.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.