Shutterstock/Robert Kneschke/Printscreen You tube televizija hram
O postu pred pričešće napominjao je da se mora voditi računa o detetovoj zrelosti.
U toku je Božićni post, a mnogi roditelji nalaze se u dilemi kada i kako deca treba da poste. Zato se često postavljaju pitanja kako deca treba da poste, šta smeju da jedu i od kog uzrasta je prikladno da počnu.
Upokojeni otac Dušan Kolundžić svojevremeno je na sajtu Svetosavlje dao objašnjenje koje se tiče upravo ovih nedoumica. On je naglašavao da deca treba da počnu da poste tek kada mogu da shvate osnovne razlike u ishrani i smisao samog posta.
Shutterstock/Cultura Creative
Majka bi trebalo da detetu odredi šta će da jede za vreme posta
- Deca treba da poste od onog uzrasta kada mogu da shvate razliku između posne i mrsne hrane, kada su u mogućnosti da prime i razumeju potrebu posta i zašto treba da postimo. Ako se u kući poste svi postovi, sreda i petak, onda će se dete jednostavno uključiti u porodični jelovnik, razume se uz određenu dozu mlečnih proizvoda, koji su neophodni u dečjoj ishrani - navodio je otac Dušan.
Polaskom u školu dete se sreće sa obrocima na koje ne može uvek da utiče, pa, kako je podsećao, tada važe Hristove reči: "Jedite što vam se iznese“ (Lk 10, 8). Kod kuće će se i dalje uklapati u posnu trpezu, uz obzir prema svojim potrebama rasta i razvoja.
O postu pred pričešće napominjao je da se mora voditi računa o detetovoj zrelosti:
Printscreen You tube televizija hram
Otac Dušan
- Treba voditi dobro računa o dečijoj mogućnosti shvatanja posta, da mu se nešto ne nameće, a ono još nije svesno zašto to treba činiti. U svakom slučaju detetu ne nametati post na vodi, već blaži post, na ulju i u trajanju u kome će dete to rado prihvatati, uz neprekidno roditeljsko objašnjavanje.
Preporučivao je post u trajanju od tri do šest dana, napominjući da "režim posta će najbolje propisati majka".
Dodao je i da vreme školskog raspusta može biti pogodna prilika da deca postepeno steknu naviku posta.
Srpska pravoslavna crkva danas obeležava praznik posvećen Svetom apostolu Filipu, dok se u narodu obeležavaju poklade kao duhovna i običajna priprema za četrdeset dana uzdržanja.
U autorskom tekstu koji prenosimo u celini, protojerej Slobodan Lukić kroz svedočanstva Svetog Jovana Zlatoustog i vizantijske tipike objašnjava nastanak, razvoj i današnje ustrojstvo Božićnog posta u pravoslavnoj crkvi.
U gradu u kojem pravoslavni život traje vekovima, svečani doček poglavara Srpske pravoslavne crkve bio je povod da se otvori i pitanje izgradnje novog bogoslužbenog prostora za sve brojniju zajednicu.
Jedni su podizali i obnavljali svetinje, drugi se odricali visokih položaja i birali samoću, a jedan je zbog vere završio na vešalima, ostavljajući iza sebe priče koje i danas pamti Crkva.
U poruci mitropolitu kijevskom i sve Ukrajine patrijarh je pozvao na molitvu za pokoj ubijenog monaha, isceljenje ranjenih i utehu svih koji stradaju u ratu.
Gospod vidi trud čoveka, njegovu borbu sa sobom i njegovu želju da živi po veri, i takav trud donosi duhovne plodove koji se često šire i na porodicu i na buduće naraštaje.
Od jevanđeljskog simbola i hrišćanskih običaja do saveta iz „Srbskog kuvara“ iz 1855. godine – kako je jedna namirnica postala tiha spona vere, prirode i svakodnevice pravoslavnih vernika.
Od Sampsona koji je pobedio hiljade neprijatelja, preko proroka Ilije koji je vaskrsavao mrtve, do Svetog Jovana Krstitelja – otkrijte tajnu četrdesetodnevnog posta i njegovu duhovnu snagu.
Poglavar Ruske pravoslavne crkve ukazao je da zavisnost nije vezana samo za alkohol, već da čovek može izgubiti slobodu i kada više ne uspeva da kontroliše vreme provedeno uz ekran, društvene mreže i elektronske igre.
Krompir, brašno i jaja dovoljni su za osnovu ovog starinskog specijaliteta, koji se kuva poput knedli, a zatim oblaže prženim prezlama ili začinjava alevom paprikom.