Shutterstock/Robert Kneschke/Printscreen You tube televizija hram
O postu pred pričešće napominjao je da se mora voditi računa o detetovoj zrelosti.
U toku je Božićni post, a mnogi roditelji nalaze se u dilemi kada i kako deca treba da poste. Zato se često postavljaju pitanja kako deca treba da poste, šta smeju da jedu i od kog uzrasta je prikladno da počnu.
Upokojeni otac Dušan Kolundžić svojevremeno je na sajtu Svetosavlje dao objašnjenje koje se tiče upravo ovih nedoumica. On je naglašavao da deca treba da počnu da poste tek kada mogu da shvate osnovne razlike u ishrani i smisao samog posta.
Shutterstock/Cultura Creative
Majka bi trebalo da detetu odredi šta će da jede za vreme posta
- Deca treba da poste od onog uzrasta kada mogu da shvate razliku između posne i mrsne hrane, kada su u mogućnosti da prime i razumeju potrebu posta i zašto treba da postimo. Ako se u kući poste svi postovi, sreda i petak, onda će se dete jednostavno uključiti u porodični jelovnik, razume se uz određenu dozu mlečnih proizvoda, koji su neophodni u dečjoj ishrani - navodio je otac Dušan.
Polaskom u školu dete se sreće sa obrocima na koje ne može uvek da utiče, pa, kako je podsećao, tada važe Hristove reči: "Jedite što vam se iznese“ (Lk 10, 8). Kod kuće će se i dalje uklapati u posnu trpezu, uz obzir prema svojim potrebama rasta i razvoja.
O postu pred pričešće napominjao je da se mora voditi računa o detetovoj zrelosti:
Printscreen You tube televizija hram
Otac Dušan
- Treba voditi dobro računa o dečijoj mogućnosti shvatanja posta, da mu se nešto ne nameće, a ono još nije svesno zašto to treba činiti. U svakom slučaju detetu ne nametati post na vodi, već blaži post, na ulju i u trajanju u kome će dete to rado prihvatati, uz neprekidno roditeljsko objašnjavanje.
Preporučivao je post u trajanju od tri do šest dana, napominjući da "režim posta će najbolje propisati majka".
Dodao je i da vreme školskog raspusta može biti pogodna prilika da deca postepeno steknu naviku posta.
Srpska pravoslavna crkva danas obeležava praznik posvećen Svetom apostolu Filipu, dok se u narodu obeležavaju poklade kao duhovna i običajna priprema za četrdeset dana uzdržanja.
U autorskom tekstu koji prenosimo u celini, protojerej Slobodan Lukić kroz svedočanstva Svetog Jovana Zlatoustog i vizantijske tipike objašnjava nastanak, razvoj i današnje ustrojstvo Božićnog posta u pravoslavnoj crkvi.
Zašto tuga nije samo prolazno raspoloženje, kako prerasta u depresiju i duhovnu krizu i na koji način, po svedočanstvu Svetih otaca, čovek može ponovo da se uspravi.
U besedi za 55. četvrtak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako briga za druge nije samo moralna dužnost, već ključ spasenja i istinske sreće.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog mučenika Polievkta po starom kalendaru i Svetog apostola Timoteja po novom. Katolici obeležavaju Svetog Vincenta, đakona i mučenika, dok muslimani i Jevreji nemaju veliki verski praznik.
Ajet 2:256 iz sure El-Bekare jasno pokazuje da prava vera dolazi iz slobodnog srca i razuma – lekcija koja menja pogled na duhovni izbor i međuljudske odnose.
Pouka velikog podvižnika iz manastira Optinska Pustinja pokazuje kako svadljivost ne samo da narušava odnose s drugima, već i uništava mir i snagu u samom srcu čoveka.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Gospod vidi trud čoveka, njegovu borbu sa sobom i njegovu želju da živi po veri, i takav trud donosi duhovne plodove koji se često šire i na porodicu i na buduće naraštaje.
Od jevanđeljskog simbola i hrišćanskih običaja do saveta iz „Srbskog kuvara“ iz 1855. godine – kako je jedna namirnica postala tiha spona vere, prirode i svakodnevice pravoslavnih vernika.
Od Sampsona koji je pobedio hiljade neprijatelja, preko proroka Ilije koji je vaskrsavao mrtve, do Svetog Jovana Krstitelja – otkrijte tajnu četrdesetodnevnog posta i njegovu duhovnu snagu.
Zašto tuga nije samo prolazno raspoloženje, kako prerasta u depresiju i duhovnu krizu i na koji način, po svedočanstvu Svetih otaca, čovek može ponovo da se uspravi.
U besedi za 55. četvrtak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako briga za druge nije samo moralna dužnost, već ključ spasenja i istinske sreće.
Pouka velikog podvižnika iz manastira Optinska Pustinja pokazuje kako svadljivost ne samo da narušava odnose s drugima, već i uništava mir i snagu u samom srcu čoveka.
Nakon što je Moskva iznela optužbe, a Fanar ih demantovao, poglavar nepriznate CPC uputio je pismo patrijarhu vaseljenskom tražeći preispitivanje svog statusa i pokretanje procesa koji bi, kako navodi, sprečio "posrbljavanje Crnogoraca".
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Zvanična meteorološka upozorenja Grčke predviđaju ekstremne vremenske uslove – brodski i drumski pristupi manastirima mogu biti blokirani, hodočasnici se pozivaju na oprez i strpljenje.
Kombinacija pirinča, povrća i pažljivo izbalansovanih začina stvara bogatstvo ukusa koje greje i dušu i stomak - recept koji će vas osvojiti već pri prvom zalogaju.