Shutterstock/Robert Kneschke/Printscreen You tube televizija hram
O postu pred pričešće napominjao je da se mora voditi računa o detetovoj zrelosti.
U toku je Božićni post, a mnogi roditelji nalaze se u dilemi kada i kako deca treba da poste. Zato se često postavljaju pitanja kako deca treba da poste, šta smeju da jedu i od kog uzrasta je prikladno da počnu.
Upokojeni otac Dušan Kolundžić svojevremeno je na sajtu Svetosavlje dao objašnjenje koje se tiče upravo ovih nedoumica. On je naglašavao da deca treba da počnu da poste tek kada mogu da shvate osnovne razlike u ishrani i smisao samog posta.
Shutterstock/Cultura Creative
Majka bi trebalo da detetu odredi šta će da jede za vreme posta
- Deca treba da poste od onog uzrasta kada mogu da shvate razliku između posne i mrsne hrane, kada su u mogućnosti da prime i razumeju potrebu posta i zašto treba da postimo. Ako se u kući poste svi postovi, sreda i petak, onda će se dete jednostavno uključiti u porodični jelovnik, razume se uz određenu dozu mlečnih proizvoda, koji su neophodni u dečjoj ishrani - navodio je otac Dušan.
Polaskom u školu dete se sreće sa obrocima na koje ne može uvek da utiče, pa, kako je podsećao, tada važe Hristove reči: "Jedite što vam se iznese“ (Lk 10, 8). Kod kuće će se i dalje uklapati u posnu trpezu, uz obzir prema svojim potrebama rasta i razvoja.
O postu pred pričešće napominjao je da se mora voditi računa o detetovoj zrelosti:
Printscreen You tube televizija hram
Otac Dušan
- Treba voditi dobro računa o dečijoj mogućnosti shvatanja posta, da mu se nešto ne nameće, a ono još nije svesno zašto to treba činiti. U svakom slučaju detetu ne nametati post na vodi, već blaži post, na ulju i u trajanju u kome će dete to rado prihvatati, uz neprekidno roditeljsko objašnjavanje.
Preporučivao je post u trajanju od tri do šest dana, napominjući da "režim posta će najbolje propisati majka".
Dodao je i da vreme školskog raspusta može biti pogodna prilika da deca postepeno steknu naviku posta.
Srpska pravoslavna crkva danas obeležava praznik posvećen Svetom apostolu Filipu, dok se u narodu obeležavaju poklade kao duhovna i običajna priprema za četrdeset dana uzdržanja.
U autorskom tekstu koji prenosimo u celini, protojerej Slobodan Lukić kroz svedočanstva Svetog Jovana Zlatoustog i vizantijske tipike objašnjava nastanak, razvoj i današnje ustrojstvo Božićnog posta u pravoslavnoj crkvi.
Govoreći o ulozi Časnog Krsta u Vaskršnjem postu, službenik EUO Mitropolije crnogorsko-primorske poručio je da hrišćanski put podrazumeva odricanje, praštanje i smirenje – vrednosti koje savremeno društvo sve češće potiskuje.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu prepodobnomučenicu Evdokiju po starom i Prepodobnog Benedikta Nursijskog po novom kalendaru. Katolici slave spomendan Svete Matilde, muslimani su u mesecu ramazana, dok Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Gospod vidi trud čoveka, njegovu borbu sa sobom i njegovu želju da živi po veri, i takav trud donosi duhovne plodove koji se često šire i na porodicu i na buduće naraštaje.
Od jevanđeljskog simbola i hrišćanskih običaja do saveta iz „Srbskog kuvara“ iz 1855. godine – kako je jedna namirnica postala tiha spona vere, prirode i svakodnevice pravoslavnih vernika.
Od Sampsona koji je pobedio hiljade neprijatelja, preko proroka Ilije koji je vaskrsavao mrtve, do Svetog Jovana Krstitelja – otkrijte tajnu četrdesetodnevnog posta i njegovu duhovnu snagu.
Vernici iz Rusije, Belorusije i Ukrajine dobijaju stalno mesto bogosluženja u Emiratima, uz punu saglasnost Antiohijske patrijaršije, pod čijom jurisdikcijom se nalazi ova teritorija.
U srcu Starog grada u Jerusalimu, oci Svetog groba svakodnevno štite hramove i vernike, dok molitva i Božija zaštita čuvaju njihove živote i tradiciju koja traje od apostolskih vremena.
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Dok istraživanja beleže rast broja onih koji se izjašnjavaju kao vernici, otac Vasilije podseća na razliku između spoljašnje discipline i istinskog preobražaja i pobožnosti.
Na univerzitetu u Kjotu napravljen je humanoid Budaroid koji odgovara na pitanja ljudi, učestvuje u obredima i prilagođava svoje odgovore svakom sagovorniku.
Duhovni vođa srpskog naroda traži hitnu intervenciju međunarodne zajednice kako bi se sprečila primena zakona koji preti školama, bolnicama i opstanku srpskog naroda.