KADA POČINJE GOSPOJINSKI POST: Ovo su pravila dvonedeljnog uzdržanja pred jedan od najvećih praznika
Iako traje kratko, ovaj post ima veliki duhovni značaj i vekovima okuplja vernike u pripremi za praznik posvećen Presvetoj Bogorodici.
Iako traje kratko, ovaj post ima veliki duhovni značaj i vekovima okuplja vernike u pripremi za praznik posvećen Presvetoj Bogorodici.
Probajte sitne barene tikvice po receptu iz „Pravoslavnog posnog kuvara“, pročitajte Molitvu pred početak svakog dobrog dela i duhovno se nadahnite uz pouku Svetog Teofana Zatvornika.
Arhimandrit Rafail Karelin kaže da se treba uzdržavati od odnosa tokom posta.
Dok jedni u njemu vide teret i još jednu obavezu posle Velikog posta, drugi u ovom periodu prepoznaju priliku da preispitaju navike, ojačaju volju i pronađu unutrašnju ravnotežu kroz jednostavne, ali snažne duhovne korake.
Post se ne ukida zbog slave.
Post i uzdržanje zato nisu tek spoljašnja pravila niti prolazne duhovne vežbe, već put ka očuvanju unutrašnje ravnoteže, trezvenosti i duševnog mira.
Od ljubičastog kupusa do bebi spanaća: recept koji traje manje od 2 minuta pripreme i idealan je za praznični ili posni obrok.
Uz pažljivo sečenje, miris ruzmarina i nekoliko osnovnih sastojaka, obična namirnica dobija novu formu i postaje jelo koje spaja meru, ukus i tišinu pravoslavnog posta.
Gospod vidi trud čoveka, njegovu borbu sa sobom i njegovu želju da živi po veri, i takav trud donosi duhovne plodove koji se često šire i na porodicu i na buduće naraštaje.
Sve češće se dešava da ljudi postove svede isključivo na izmenjen jelovnik.
O postu pred pričešće napominjao je da se mora voditi računa o detetovoj zrelosti.
Veliki pravoslavni duhovnik 20. veka objašnjava zašto se napetosti pojačavaju upravo onda kada čovek želi da se smiri.
: Episkop bihaćko-petrovački u obraćanju vernicima govori o svetu prepunom gordosti i pohlepe, ali i o putu povratka kroz veru, ljubav i pokajanje.
Od jevanđeljskog simbola i hrišćanskih običaja do saveta iz „Srbskog kuvara“ iz 1855. godine – kako je jedna namirnica postala tiha spona vere, prirode i svakodnevice pravoslavnih vernika.
U autorskom tekstu koji prenosimo u celini, protojerej Slobodan Lukić kroz svedočanstva Svetog Jovana Zlatoustog i vizantijske tipike objašnjava nastanak, razvoj i današnje ustrojstvo Božićnog posta u pravoslavnoj crkvi.
Od Sampsona koji je pobedio hiljade neprijatelja, preko proroka Ilije koji je vaskrsavao mrtve, do Svetog Jovana Krstitelja – otkrijte tajnu četrdesetodnevnog posta i njegovu duhovnu snagu.
Reči igumana manastira Podmaine o božićnom postu ruše privid sigurnosti i otvaraju pitanje izbora - između praznog života i života koji kroz pokajanje, Crkvu i duhovnu borbu dobija istinski smisao.
Srpska pravoslavna crkva danas obeležava praznik posvećen Svetom apostolu Filipu, dok se u narodu obeležavaju poklade kao duhovna i običajna priprema za četrdeset dana uzdržanja.
Umesto brojanja zalogaja i pravila, protojerej Aleksej Uminski ukazuje na unutrašnju borbu i lični odnos sa Bogom koji se ne da svesti na spiskove dozvola i zabrana.
Svetitelj iz 18. veka i veliki duhovnik ističe da su uzdržanje, molitva i čistota srca neophodni uslovi za dostojno pristupanje Svetoj Tajni Pričešća.
Od posta i molitve do čuda i Vaskrsenja, broj 40 u pravoslavlju ima duboku simboliku koja se provlači kroz istoriju spasenja i duhovne prakse Crkve.
Pored telesnog posta, važno je praktikovati i duhovni – kroz molitvu, uzdržavanje od loših misli i dela, kako bismo dostigli duševni mir.
Otkrijte kako obični sastojci pretvaraju posne paprike u jelo koje greje dušu i mami osmehe na svakoj trpezi.
Borba protiv zla ne vodi se kroz odmazdu, već kroz molitvu, strpljenje i ljubav.
U danima posta, ali i kada post nije obavezan, halva od tahinija i meda pruža zdravu i bogatu alternativu industrijskim slatkišima – bez aditiva, bez veštačkih aroma, sa dubokom duhovnom porukom u svakom zalogaju.
Spoj graška ili edamamea, leblebija, limuna, tahinija i maslinovog ulja donosi ne samo kremasti užitak za nepce, već i blagu i zdravu podršku telu u danima posta – savršen i za svakodnevne, ali i za svečanije trpeze.
Pijace su prepune ovog mirisnog zelenila, šume ga daruju u izobilju, a domaćice ga pretvaraju u lekovite obroke. Donosimo vam recept za čorbu sa sremušom koja istovremeno hrani telo, jača imunitet i obnavlja iznutra.
Post ne znači odricanje od dobrog ukusa - uz ove jednostavne obroke pripremićete blagosloven obrok za dušu i telo.
Uz samo nekoliko sastojaka i malo strpljenja, otkrijte jednostavan način pripreme krofni koje su vekovima deo monaške trpeze – savršene za dane posta i trenutke kada želite da osetite toplinu prave domaće poslastice.
Savremen tempo života može otežati post, a i pored želje da ispoštujemo crkvena pravila to nije lako izvesti niti naći pravu meru.
Umesto traženja zamena za slatkiše kojima smo navikli da se prejedamo, post je prilika da se vratimo iskonskim vrednostima – skromnosti, jednostavnosti i hrani koja donosi blagostanje. Ovaj brz i zdrav kolač prava je riznica hranljivih sastojaka i lekovitih svojstava!
Na Svetoj gori, gde su molitva i tradicija način života, i hrana ima poseban značaj. Otkrijte recept za ovaj izvrstan obrok sa pečurkama – jednostavno, ali izuzetno bogato jelo koje oslikava suštinu monaške trpeze.
Ukusna i hranljiva alternativa klasičnom sosu, spoj sočiva, začina i paradajz sosa donosi bogatstvo ukusa i savršen balans tokom posta.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Šta znači post kao „mati celomudrenosti“ i kako nas odvaja od lutanja u grehovnim strastima? Sveti Teofan Zatvornik otkriva duhovnu suštinu ovog svetog perioda i poziva na unutrašnju promenu.
Kao što je pred svaki trening neophodno da se zagrejemo kako se ne bismo povredili, tako je pred ovako ozbiljan post potrebno da se pripremimo i mentalno i fizički.
Na putu ka prazniku Vaskrsenja Hristovog, Srpska pravoslavna crkva već danas, u Nedelju carinika i fariseja, otvara vrata pokajanja i smirenja kroz sveti period Trioda.
Reči arhimandrita Amvrosija osvetljavaju put ka telesnom zdravlju i duhovnom miru, otkrivajući kako post i povratak prirodnim vrednostima mogu osloboditi organizam od otrova modernog života.
Stanovnici prestonice otkrivaju da li poste, kakav značaj za njih ima duhovna priprema za najradosniji hrišćanski praznik i na koji način usklađuju veru sa svakodnevnim obavezama.
U kanonima nigde ne piše da su post i ispovest preduslov pričešća. Nigde! Ja vam garantujem. Ja sam preveo, protumačio, ali to ne znači da ne treba post i ispovedati se.
Istiniti post je, kaže Sveti Teodor Studit, otrgnuće od svakog zla, a meru strogog uzdržanja čini to da nemamo ni jednu strast.
Priprema nije previše komplikovana, ali njen miris i ukus su toliko intenzivni da će poželeti ponovo da je napravite i jedete.
Arhiepiskop i mitropolit mileševski uputio je iz manastira Mileševe arhipastirsku poruku vernom narodu na početku četrdesetodnevnog uzdržanja na putu kojim idemo u susret Božiću.
Svetinje čuvaju vekovne recepte i savete koji jednostavne sastojke pretvaraju u prava remek-dela ukusa. Uz posvećenost, strpljenje i ljubav, svako jelo postaje priča o harmoniji prirode i vere.
Post nije samo uzdržavanje od hrane već i put ka duhovnoj čistoti i spasenju. U svojoj poslanici iz 1930. godine, Sveti Vladika Nikolaj Velimirović obratio se vernicima, razjašnjavajući pravila i smisao posta, ali i upozoravajući na opasnosti gordosti i formalizma.
Sveti Teofan nas podseća da je priča o pričešću mnogo dublja od same obredne radnje. Ona je u suštini poziv na najtešnje opštenje sa Gospodom, na zajedništvo sa njim, koje je početak i kraj našeg duhovnog života. Pričešće nas podseća da je sam Gospod izvor života, i da je to zajedništvo sa njim ono što nas istinski ispunjava i vodi ka spasenju. Ovaj proces nije samo istorijski događaj, već traje kroz sve vekove i biće prisutan u večnosti, jer je ta večna hranidba neophodna za duhovni život svih verujućih.
Nedavna istraživanja otkrivaju alarmantne nivoe žive u konzerviranoj tunjevini širom Evrope, što je iniciralo hitne zahteve za strožim regulativama da bi se zaštitili potrošači i osiguralo javno zdravlje.
Sveti Teofan ukazuje na opasnosti koje mogu pratiti uspeh. Njegova poruka je jasna: bogatstvo ne sme da postane izvor samozadovoljstva. Hrišćani, suočeni s blagostanjem, pozvani su da se podsete da prava potpora leži u unutrašnjem krstonošenju, a ne u materijalnim dobrima. S druge strane, on upozorava i one koji su u nevolji, podsećajući ih da trpljenje nije besmisleno. Kroz krst, koji nas vodi ka Carstvu nebeskom, nalazimo nadu i spasenje. On poziva sve nas da se sa strahom i pokorom oslanjamo na Božiju blagost i da kroz podnošenje bremena ne izgubimo iz vida cilj našeg duhovnog puta.
U Novom zavetu se kaže da postoje dva kraljevstva - nebesko i đavolsko. Đavo ili Satana je pali anđeo, koji je, prilikom svog pada, povukao i mnoštvo drugih anđela sa sobom. Isus ga naziva "knezom ovoga sveta“. On je "kušač“ ljudi i nastoji da ih povuče za sobom.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Umesto da bogatstvo čuvaju za sebe, odlučili su da ga podele siromašnima, pomažući svima kojima je pomoć bila potrebna.
Želja da u svakoj situaciji budemo u pravu, da se naš glas čuje i da drugi priznaju našu vrednost može postati prepreka ne samo u odnosima sa ljudima već i na duhovnom putu.
Prikupljena sredstva je iguman Vatopeda arhimandrit Jefrem ostavio na samovlasno raspolaganje patrijarhu Porfiriju.
Celivanje pokojnika je duboko ukorenjen hrišćanski, pre svega pravoslavni, običaj koji simbolizuje poslednji pozdrav, izraz ljubavi, opraštanja i vere u večni život i vaskrsenje.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.
Sveštenik podseća da Bog nije ograničen stranama sveta i da mu se čovek može moliti bilo gde.