CRKVENI KALENDAR ZA NOVEMBAR 2025.
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za 11. mesec 2025. leta Gospodnjeg, s detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima.
Od Sampsona koji je pobedio hiljade neprijatelja, preko proroka Ilije koji je vaskrsavao mrtve, do Svetog Jovana Krstitelja – otkrijte tajnu četrdesetodnevnog posta i njegovu duhovnu snagu.
Božićni post kojim se pripremamo za doček praznika Roždestva Hristovog traje od 28. novembra 2025. godine do 7. januara 2026. godine (po novom kalendaru).
Ustanovljavanje Božićnog posta, kao i drugih višednevnih postova, datira se u prve vekove hrišćanstva. Već od IV veka Sveti Amvrosije Milanski, Filistrije i blaženi Avgustin pominju u svojim delima Božićni post. U V veku je o Božićnom postu pisao Lav Veliki. Prvobitno je Božićni post trajao za jedne hrišćane sedam dana, a za druge malo duže. Na saboru 1166. godine, koji je održan u vreme konstantinopoljskog Patrijarha Luke i vizantijskog cara Manuila, svim hrišćanima je bilo naređeno da poštuju 40-dnevni post uoči velikog praznika Hristovog Rođenja.
Antiohijski Patrijarh Valsamon je pisao:
- Sam svjatiješi patrijarh rekao je da iako dani tih postova (Uspenjskog i Božićnog) nisu određeni pravilom, potrudimo se da sledimo nepisano crkveno predanje i dužni smo da postimo …od 15. dana novembra.
Božićni post je poslednji višednevni post u godini. Traje četrdeset dana i zbog toga se u crkvenom ustavu naziva Četrdesetnicom.
Božićni post je ustanovljen radi toga da bismo se pre dana Hristovog Rođenja očistili pokajanjem, molitvom i postom, kako bismo čista srca, duše i tela mogli sa strahopoštovanjem da dočekamo Sina Božijeg, i da Mu pored običnih darova i žrtvi prinoseći naše čisto srce i želju da sledimo Njegovo učenje.
Utemeljiteljem hrišćanskog podviga smatra se sam Gospod naš Isus Hristos, koji je uoči stupanja u podvig iskupljenja roda ljudskog ukrepio sebe dugotrajnim postom. I svi podvižnici, počinjući da služe Gospodu, naoružavali su se postom i nisu drukčije stupali na put Krsta no sprovodeći post.
Mojsije, posle posta od četrdeset dana, usudio se da se popne na vrh gore Sinaja i da primi od Boga ploče sa deset zapovesti. Prorok Samuilo bio je plod posta. Njegova majka Ana, pošto je postila, pomolila se Bogu: "Gospode sila, pomiluj me i podari mi dete, pa ću ga posvetiti Tebi."
Velikog junaka Sampsona post je učinio nepobedivim. Preko posta je začet u utrobi matere svoje. Post ga je rodio, odojio i odhranio. Anđeo je odredio: "Dete koje ćeš roditi, ne treba da okusi ništa od plodova vinograda. Neće piti vina niti bilo koje drugo opojno piće." Dok je Sampson živeo sa postom, pobeđivao je na hiljade Filistejaca, rušio vrata utvrđenih gradova i zadavio lava rukama. Međutim, kada je napustio post, a Dalilda ga navela na pijanstvo i u blud, bio je zarobljen, oslepljen i ismejan od neprijatelja.
Posle posta od četrdeset dana, prorok Ilija se sreo sa Gospodom licem u lice, vaskrsao umrlo dete i pokazao se jačim od smrti. Posle posta zatvorio je nebo da ne pada kiša tri i po godine. Time je omekšao tvrdokornost srca Izrailjaca koji su se predali razvratu i bezakonju i izazvao prinudni post u celom narodu dok se ne pokaju i ne isprave svoje grehe.
Prorok Danilo, koji dvadeset dana nije okusio hleba niti pio vode, poučio je čak i lavove da poste. Gladni lavovi nisu ga rastrgli, kao da je imao telo od kamena ili bakra. Post je ojačao telo Proroka i učinio ga nepovredivim za zube zveri, baš kao što boja čini gvožđe otpornim na rđu.
Život Svetog Jovana Krstitelja bio je neprekidni post - bez kreveta, trpeze, imanja, stoke ili hrane. Upravo zbog toga Gospod je posvedočio da je on "najveći od rođenih od žene". Post je podigao do trećeg neba i Apostola Pavla, koji je kroz misionarski rad za slavu Božiju i spasenje ljudi podnosio mnoge nevolje i stradanja.
Mi ne treba da umrtvljujemo svoje telo, nego svoje strasti. Post nije samo uzdržavanje od mrsne hrane, već odricanje od zločestivih misli, želja i dela. Telesni post je pomoćno sredstvo u borbi protiv strasti, naročito gordosti, korena svakog daljeg zla. Stvaran post je uzdržavanje od pohote i organski je povezan sa celokupnim duhovnim životom.
Lav Veliki piše:
- Samo poštovanje uzdržanja je određeno u četiri vremenska perioda, kako bismo u toku godine spoznali da nam je neprestano neophodno očišćenje i da pri rasejanosti života treba da postom i milostinjom čistimo greh, koji se umnožava zbog telesnih slabosti i nečistote želja.
Prema rečima Lava Velikog, Božićni post je žrtva Bogu za sakupljene plodove:
- Kao što je nama Gospod podario ovozemaljske plodove, tako i mi u vreme posta treba da budemo darežljivi prema siromašnima.
Sveti Fotije patrijarh carigradski dodaje:
- Post blagoprijatan Bogu podrazumeva uzdržanje od hrane i udaljenje od greha, mržnje, zavisti, ogovaranja, neumesnih šala, praznoslovlja i drugih zala. Onoj koji posti samo telesno, a ne trudi se u vrlini, liči na čoveka koji je sagradio lepu kuću, ali u njoj živi sa zmijama i skorpijama.
Da nas Gospod ukrepi u postu i da nam snage da sva iskušenja izdržimo i zablagodarimo Mu u dan Njegovog Rođenja!
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za 11. mesec 2025. leta Gospodnjeg, s detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima. Umesto brojanja zalogaja i pravila, protojerej Aleksej Uminski ukazuje na unutrašnju borbu i lični odnos sa Bogom koji se ne da svesti na spiskove dozvola i zabrana. Srpska pravoslavna crkva danas obeležava praznik posvećen Svetom apostolu Filipu, dok se u narodu obeležavaju poklade kao duhovna i običajna priprema za četrdeset dana uzdržanja. Reči igumana manastira Podmaine o božićnom postu ruše privid sigurnosti i otvaraju pitanje izbora - između praznog života i života koji kroz pokajanje, Crkvu i duhovnu borbu dobija istinski smisao.
Čuda Mojsija i Samuilove molitve
Samsonova snaga kroz post

Prorok Ilija i prinudni post naroda
Prorok Danilo, lavovi i nepobedivost kroz post
Sveti Jovan Krstitelj i apostol Pavle: putovanje kroz duhovni post

Duhovni smisao posta i snaga smirenja
CRKVENI KALENDAR ZA NOVEMBAR 2025.
POČINJE BOŽIĆNI POST: Otac Aleksej rešava večitu dilemu vernika - šta se sme, a šta ne
DANAS SU BOŽIĆNE POKLADE: Gde je granica između crkvenog učenja i narodnih običaja
BLAGOSLOVENI POČETAK BOŽIĆNOG POSTA: Otac Rafailo o tihom, ali odlučnom izlasku iz tame
U autorskom tekstu koji prenosimo u celini, protojerej Slobodan Lukić kroz svedočanstva Svetog Jovana Zlatoustog i vizantijske tipike objašnjava nastanak, razvoj i današnje ustrojstvo Božićnog posta u pravoslavnoj crkvi.
Mitropolit mileševski ističe kako Hristovo učenje pomaže vernicima da prevaziđu pohlepu, sukobe i svakodnevne izazove.
: Episkop bihaćko-petrovački u obraćanju vernicima govori o svetu prepunom gordosti i pohlepe, ali i o putu povratka kroz veru, ljubav i pokajanje.
Dok nevreme i dalje otežava dolazak poklonika, svetogorski manastiri slave praznik Rođenja Hristovg celonoćnim bdenjima, psalmodijama i pridržavanjem stroge monaške discipline, nastavljajući vekovnu tradiciju.
Fotografije koje se dele na društvenim mrežama prikazuju dva krsta na nebu iznad manastira kod Leposavića.
Jednostavan starinski desert koji prija posle bogate trpeze i podseća na vreme kada su se najbolji recepti čuvali u fiokama, a ne na ekranima.
Između Rođenja Hristovog i Bogojavljenja, Crkva je sačuvala drevni ritam radosti: deset dana bez posta i bez venčanja - vreme u kome se ne broje sati, već smisao.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za 32. ponedeljak po Duhovima objašnjava zašto prava vlast pripada onima koji slede Hrista i kako svetitelji nalaze istinsku nagradu izvan zemaljskih sila.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Crkva Hristovog Rođenja jedna je najstarijih sačuvanih hrišćanskih crkava na svetu, podignuta u 4. veku, u vreme cara Konstantina.
Broj zlatnika simbolizuje godine Isusa Hrista, a vernici veruju da pronalazak dukata donosi blagoslov i napredak za narednu godinu.
Sabrani verni narod donosili su ikone i sveće, i strpljivo čekali trenutak kada će se oglasiti „Mir Božji, Hristos se rodi!“
Inicijativa Usamea Zukorlića da se na vakufskoj parceli izgradi veliki versko-obrazovni kompleks otvara šira pitanja – o nasleđu rahmetli muftije Zukorlića, o borbi za imovinu i o mestu bošnjačke zajednice u Srbiji i Evropi.
Izjava nekadašnjeg reis-ul-uleme Mustafe Cerića rasplamsava strasti u regionu, dok Episkop Sergije i Mitropolit Fotije upozoravaju na opasnost od političkih eksperimenta sa vekovnim crkvenim tradicijama i mir među narodima.
Od bogatstva do siromaštva, od tišine doma do mača na ulici - put ove ugodnice Božje i danas postavlja teška pitanja.