SAMARLUK IZ RERNE POSTAJE HIT DOMAĆE KUHINJE: Staro srpsko jelo koje su jeli naši preci ponovo osvaja trpeze
Od nekoliko osnovnih sastojaka nastaje toplo i zasitno jelo koje je nekada bilo svakodnevica u srpskim kućama.
Jednostavan recept iz pravoslavne tradicije spaja šumske plodove, miris luka i sporo pečenje pod sačem, u jelo koje je hranilo generacije tokom posta.
U starinskoj srpskoj kuhinji, koja je nastajala u ritmu posta i skromne trpeze, jelo „gljive na tepsiju” zauzima posebno mesto kao jednostavan, ali duboko ukorenjen obrok koji je pratio posne dane u pravoslavnoj tradiciji. Pripremao se onda kada bi se iz šume donela sveža berba, najčešće vrganji, lisičarke ili rujnice, a miris pečenih gljiva širio bi se kućom kao znak da se od malo može napraviti mnogo.
U pravoslavnom domaćinstvu, gde je post bio vreme uzdržanja, ali i zahvalnosti, ovakva jela nisu bila tek zamena za meso, već izraz poštovanja prema darovima prirode. Gljive bi se ređale u tepsiju, zalivale uljem, posipale sitno seckanim lukom i začinima, pa polako pekle dok ne puste svoj sok i ne dobiju zlatnu, gotovo karamelizovanu koricu – miris koji je podsećao da je i jednostavnost oblik punoće.
800 g svežih šumskih gljiva (vrganji, lisičarke, rudnjače ili mešavina)
U šerpi se prvo napravi zaprška od sitno isečenog luka i mlevene paprike. Zatim se u tepsiju stavi dobra šaka pirinča i dosta gljiva, koje su prethodno kratko obarene i isečene na komadiće. Sve se posoli, zatim se prelije zaprškom, doda se sitno seckani peršun, nalije vrelom vodom i stavi pod sač da se peče, a u kućnim uslovima u rernu. Ovo jelo smatra se vrlo finim i zdravim.
Od nekoliko osnovnih sastojaka nastaje toplo i zasitno jelo koje je nekada bilo svakodnevica u srpskim kućama.
Jednostavno jelo od nekoliko sastojaka vekovima je bilo nezaobilazno tokom posta na ulju, a tajna punog ukusa krije se u načinu kuvanja i strpljivom krčkanju koje pasulju daje posebnu aromu.
U pravoslavnoj tradiciji hleb je svetinja koja se poštuje kao plod rada i blagoslova. Iz tog odnosa nastali su starinski recepti poput uštipaka od bajatog hleba koji vraćaju miris doma i podsećaju na vreme bez bacanja hrane.
Od nekoliko skromnih sastojaka nastaje mekano i sočno jelo s kiselim mlekom, koje su domaćice pripremale kad je trebalo brzo, toplo i zasitno rešenje za mrsne dane ili Belu nedelju.
Od osnovnih sastojaka bez jaja i mleka, ova posna pogača spaja karamelizovani luk i kim u mekano, mirisno testo koje je jednostavno za pripremu, a dovoljno posebno da se pamti i u danima posta na ulju.
Otkrijte recept iz starih vremena sa Kosova i Metohije, savršen za dane posta na ulju ili kao zasitan porodični obrok uz sveže pečene pogače.
Nekada redovan izbor u danima dugih postova, ovaj recept pokazuje kako od skromnih namirnica nastaje topao i hranljiv obrok koji se dugo pamti i lako vraća na trpezu.
Jednostavan, zasitan i proveren recept iz domaće kuhinje pokazuje zašto je pasulj generacijama među najvoljenijim jelima.
Ova neobična pita sa kajmakom, sirom ili mašću bila je deo trpeza u različitim balkanskim krajevima i imala svoje mesto u danima kada se nije postilo, kao i na ramazanskim večerama.
Potrebno je tek nekoliko sastojaka i malo strpljenja da na vašoj trpezi osvane poslastica koja je decenijama čuvana u bosanskim domovima.
Ovaj jednostavan domaći recept čuva miris nekadašnjih kuhinja, a njegova posebna mekoća krije se u sastojku koji se retko dodaje slatkim zalogajima.
Iz knjige "Pravoslavni posni kuvar" Nade Marinković stiže jednostavan, a svečan predlog za obrok od ribe, vina i začina koji vekovima prate domaću kuhinju.
Devojčica sa porodicom otkriva da se najlepši dar za veliki praznik svetih apostola Petra i Pavla ne krije u stvarima, već u ljubavi, dobroti i malim delima učinjenim od srca.
Neočekivani susret na ulici postao je povod da iguman Manastira Podmaine progovori o iskušenjima, veri i načinu na koji hrišćanin treba da odgovori na neprijatnosti.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Iverska ikona na severu Rusije neprekidno mirotoči već četvrt veka, ali je to ostalo skriveno sve do upokojenja monahinje koja je čuvala ovu tajnu.
U besedi za utorak 7. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o Hristu kao izvoru utehe i podseća da iskušenja ne mogu nadjačati srce ispunjeno verom i nadom.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete mučenike i besrebrenike Kozmu i Damjana po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti apostol Akila. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Kamila de Lelisa, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Veliki duhovnik podseća da se prava blizina Bogu ne zadobija uzdizanjem nad drugima, već smirenjem, praštanjem i ljubavlju prema bližnjem.