SAMARLUK IZ RERNE POSTAJE HIT DOMAĆE KUHINJE: Staro srpsko jelo koje su jeli naši preci ponovo osvaja trpeze
Od nekoliko osnovnih sastojaka nastaje toplo i zasitno jelo koje je nekada bilo svakodnevica u srpskim kućama.
Jednostavan recept iz pravoslavne tradicije spaja šumske plodove, miris luka i sporo pečenje pod sačem, u jelo koje je hranilo generacije tokom posta.
U starinskoj srpskoj kuhinji, koja je nastajala u ritmu posta i skromne trpeze, jelo „gljive na tepsiju” zauzima posebno mesto kao jednostavan, ali duboko ukorenjen obrok koji je pratio posne dane u pravoslavnoj tradiciji. Pripremao se onda kada bi se iz šume donela sveža berba, najčešće vrganji, lisičarke ili rujnice, a miris pečenih gljiva širio bi se kućom kao znak da se od malo može napraviti mnogo.
U pravoslavnom domaćinstvu, gde je post bio vreme uzdržanja, ali i zahvalnosti, ovakva jela nisu bila tek zamena za meso, već izraz poštovanja prema darovima prirode. Gljive bi se ređale u tepsiju, zalivale uljem, posipale sitno seckanim lukom i začinima, pa polako pekle dok ne puste svoj sok i ne dobiju zlatnu, gotovo karamelizovanu koricu – miris koji je podsećao da je i jednostavnost oblik punoće.
800 g svežih šumskih gljiva (vrganji, lisičarke, rudnjače ili mešavina)
U šerpi se prvo napravi zaprška od sitno isečenog luka i mlevene paprike. Zatim se u tepsiju stavi dobra šaka pirinča i dosta gljiva, koje su prethodno kratko obarene i isečene na komadiće. Sve se posoli, zatim se prelije zaprškom, doda se sitno seckani peršun, nalije vrelom vodom i stavi pod sač da se peče, a u kućnim uslovima u rernu. Ovo jelo smatra se vrlo finim i zdravim.
Od nekoliko osnovnih sastojaka nastaje toplo i zasitno jelo koje je nekada bilo svakodnevica u srpskim kućama.
Jednostavno jelo od nekoliko sastojaka vekovima je bilo nezaobilazno tokom posta na ulju, a tajna punog ukusa krije se u načinu kuvanja i strpljivom krčkanju koje pasulju daje posebnu aromu.
U pravoslavnoj tradiciji hleb je svetinja koja se poštuje kao plod rada i blagoslova. Iz tog odnosa nastali su starinski recepti poput uštipaka od bajatog hleba koji vraćaju miris doma i podsećaju na vreme bez bacanja hrane.
Od nekoliko skromnih sastojaka nastaje mekano i sočno jelo s kiselim mlekom, koje su domaćice pripremale kad je trebalo brzo, toplo i zasitno rešenje za mrsne dane ili Belu nedelju.
Tanke jufke uvijaju se u krug i kuvaju preko krompira, a ovaj zasitni specijalitet može da se pripremi i za post na ulju.
Ovo lagano posno jelo na ulju priprema se od nekoliko sastojaka, a svojim blagim ukusom i mirisom podseća na recepte naših baka.
Od osnovnih sastojaka bez jaja i mleka, ova posna pogača spaja karamelizovani luk i kim u mekano, mirisno testo koje je jednostavno za pripremu, a dovoljno posebno da se pamti i u danima posta na ulju.
Otkrijte recept iz starih vremena sa Kosova i Metohije, savršen za dane posta na ulju ili kao zasitan porodični obrok uz sveže pečene pogače.
Recept iz domaće kuhinje donosi jednostavnu poslasticu od nekoliko sastojaka, sa vazdušastim slojevima i bogatim čokoladnim punjenjem koje će obradovati i najmlađe i odrasle.
Pržena pastrmka puni se smesom od tucanih oraha, prezle, peršuna, belog luka i limuna, a priprema je sasvim jednostavna.
Izbalansirana kombinacija povrća, oraha, meda i mirisnih začina daje ovom posnom jelu posebnu punoću i čini ga savršenim izborom kada želite da trpeza tokom posta bude drugačija i maštovitija.
Recept iz manastirske kuhinje donosi topao i hranljiv obrok bez dodavanja ulja, idealan za dane kada se posti na vodi.
Verni narod okupio se u porti novobeogradskog hrama, gde je patrijarh Porfirije uputio snažne poruke o veri, smirenju, radosti, pokajanju i miru, a bogat program okupio je i brojne izvođače duhovne i etno muzike.
Pravoslavna vera uči da je pokajanje put povratka Bogu i da čovek ne treba da veruje da je njegov greh veći od Božje milosti.
Mnogi ljudi dolazili su mu tražeći pomoć, a svetac je svoju slavu pripisivao Bogu, a ne sebi.
Predanje o ovoj ikoni vezano je za kneza Avgara iz Edese, koji je, teško oboleo od gube, čuo za Hrista i njegova čudesna isceljenja.
U besedi za 13. nedelju po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski I Žički govori o skrivenim okovima greha i o sili Hrista koja oslobađa i iz najdubljeg mraka – jačoj od smrti i ada.
Jedan od najvećih crkvenih učitelja objasnio je kako se ova unutrašnja slabost ne zadržava samo na čoveku koji je nosi, već se širi i na njegove odnose.
Mnogi posle ovakvog sna počinju da traže skrivene poruke i znakove, ali Crkva savetuje drugačiji odnos prema snovima i upućuje nas na ono što zaista možemo učiniti za svoje preminule bližnje.